“Iz zajedničke izjave nakon sastanka jasno je da neće biti otvaranja identitetskih pitanja koja bi dodatno podijelila društvo i gurnula državu u novu, najopasniju moguću destabilizujuću krizu. To konkretno znači da nema ništa od pokušaja izmjene Ustava u dijelu službenog jezika, niti od promjena Zakona o crnogorskom državljanstvu. Time je, vjerujemo, stavljena tačka na politički motivisan izborni inženjering, koji je od početka bio suštinski cilj ovih opasnih inicijativa”, rekao je Šehović.

Bliže se jako značajni lokalni izbori u Nikšiću. Kakva su Vaša i očekivanja Evropskog saveza od tih lokalnih izbora?

ŠEHOVIĆ: Očekujemo pobjedu evropskog i građanskog Nikšića, grada koji će se osloboditi retrogradnih politika i partijskog zarobljavanja. Vakat je da se Nikšić otrgne iz kandži prevaziđene deseteračke ideologije Demokratskog fronta i konačno dobije vlast koja će biti posvećena razvoju, pravdi i jednakim šansama za sve. Nikšić ne smije biti talac onih koji se rugaju građanskoj Crnoj Gori i simbolima naše države, koji slave ideologije poraza i podjela. Vrijeme je da grad ponovo bude mjesto dostojanstva i napretka, gdje se građani ne dijele po prošlosti, već se zajedno bore za budućnost – evropsku, građansku i slobodnu.

U tom procesu, ključnu ulogu će imati naš nosilac liste Ivan Radojičić – čovjek jasnih principa, energije i odlučnosti, koji donosi viziju potrebnu za preokret u Nikšiću. Njegova predanost i integritet garant su da će grad dobiti vlast koja će biti na usluzi svim građanima, vlast koja će Nikšić vratiti na put razvoja i modernizacije. Uz Ivanovu posvećenost, Nikšić će konačno moći da pokaže – najbolje što može!

Kako vidite izbor predsjednika opština Šavnik i Kotor, s obzirom na to da su o ovom pitanju glasali odbornici iz ranijih saziva, dok su izborni procesi za naredni saziv Skupštine i dalje u toku?

ŠEHOVIĆ: Dvije i po godine vlast nije u stanju da završi izborni proces u malom Šavniku. Mjesecima ne uspijeva ni u Kotoru. Ovo više nije samo pitanje njene nesposobnosti niti incident, već ogledalo ove vladajuće garniture, koja svjesno i vrlo namjerno bukvalno urušava izborni sistem. Vjerovatno smo jedina država u civilizovanom svijetu koja ne dozvoljava da se izbori završe tamo gdje joj rezultat nije po volji.

Ovo, dakle, više nije samo problem Šavnika ili Kotora, ovo je problem cijele Crne Gore, budući da nam parlamentarna većina šalje jasnu poruku: izbori nam ne trebaju a izborni rezultat nije stvar glasanja građana, već njihove političke kalkulacije! Zato, uostalom, nadležni državni organi ne rade ono što su dužni, ne obezbjeđuju završetak izbornih procesa i proglašenje konačnih rezultata izbora, čime onemogućavaju konstituisanje vlasti u skladu sa zakonskim procedurama.

Smatrate li ispravnom zajedničku odluku parlamentarne opozicije da ne učestvuje u radu skupštinskih odbora dok je trajala kazna koju je dijelu poslanika izrekao šef parlamenta Andrija Mandić?

ŠEHOVIĆ: Nakon ustavnog nasilja, za kojim je parlamentarna većina, ničim izazvana, posegla u Skupštini, opozicija je uradila ono što je morala i što joj je jedino preostalo. Načinom djelovanja u parlamentu pokazala je da nije željela da pruži ni najmanji doprinos stvaranju lažnog utiska da je politička situacija redovna i da nema institucionalne krize.

Odsustvo sa sjednica plenuma i skupštinskih odbora nije bio bojkot, već čin odbrane demokratije. Jer kada vlast ruši institucije, svaki gest koji ne znači jasan otpor znači prećutnu podršku. A na to nijesmo imali pravo. Ustavni i pravni sistem ove države bukvalno je bio bačen pod noge, a mi nijesmo željeli da glumimo da nije.

Da se vratimo na političku vijest broj jedan. Kako komentarišete dogovor koji ste postigli sa premijerom Spajićem u vezi sa političkom i ustavnom krizom koja je nastala nakon konstatovanja prestanka mandata jednoj sutkinji Ustavnog suda?

ŠEHOVIĆ: Nakon mjeseci beskompromisnog insistiranja, naši jasni zahtjevi su u potpunosti potvrđeni i prihvaćeni kroz potpisani sporazum i zajedničku usaglašenu izjavu koju je nakon sastanka medijima poslala Delegacija EU u Crnoj Gori. Ovim dogovorom uspjeli smo da zaustavimo opasnu političku avanturu koja je prijetila da dodatno destabilizuje i onako složenu političku situaciju u Crnoj Gori, s nesagledivim posljedicama po institucije sistema i evropsku perspektivu države.

Prvo, institucionalna i parlamentarna kriza, izazvana neustavnim djelovanjem parlamentarne većine preko Ustavnog odbora, riješiće se uz konsultacije sa Venecijanskom komisijom, čije će mišljenje u roku od 15 dana biti u potpunosti primijenjeno. Do tada će procedura za izbor jednog sudije Ustavnog suda biti suspendovana.

Drugo, jednako važno je to što smo kao opozicija uspjeli da zaštitimo evropski put Crne Gore od političkih avantura koje u kontinuitetu najavljuje dio parlamentarne većine predvođen nekadašnjim Demokratskim frontom. Iz zajedničke izjave nakon sastanka jasno je da neće biti otvaranja identitetskih pitanja koja bi dodatno podijelila društvo i gurnula državu u novu, najopasniju moguću destabilizujuću krizu. To konkretno znači da nema ništa od pokušaja izmjene Ustava u dijelu službenog jezika, niti od promjena Zakona o crnogorskom državljanstvu. Time je, vjerujemo, stavljena tačka na politički motivisan izborni inženjering, koji je od početka bio suštinski cilj ovih opasnih inicijativa.

Dobro, ali vladajuća koalicija je poprilično heterogena. Prve reakcije iz ZBCG su jako negativne pa se pominje čak i prekompozicija. Kakva mislite da će biti zvanična reakcija Andrije Mandića i nekadašnjeg Demokratskog fronta?

ŠEHOVIĆ: Suština je da je ova kriza direktna posljedica političkog sloma koji su proizveli oni s kojima Spajić nikako da se usudi da se konačno razračuna. Njegova nemoć da se suprotstavi radikalnim koalicionim partnerima nas je sve skupa dovela do situacije u kojoj je evropska budućnost Crne Gore bila ozbiljno dovedena u pitanje. Ako premijer zaista želi da pruži novu šansu evropskom putu Crne Gore, mora prestati da bude marioneta, odnosno poslušnik svojih koalicionih partnera, kojima EU integracije služe kao paravan, odnosno politički mamac za umirenje međunarodne zajednice, dok u praksi vrlo temeljno i posvećeno rade na razgradnji građanskog i prozapadnog bića Crne Gore.

Primjena dogovorenog pokazaće da li Spajić zaista ima političku snagu da donosi odluke u interesu građanske, evropske Crne Gore ili će nastaviti da bude običan izvršilac naloga svojih radikalnih saveznika. Ako izabere ovo drugo, ostaće zapamćen kao politički klimoglavac onih koji Crnu Goru žele da vrate u prošlost. U tom slučaju, njegovo ime će u političkom smislu biti sinonim za propuštenu šansu.

Koliko je važna bila uloga šefa Delegacije Evropske unije Johana Satlera da bude spona u komunikaciji predsjednika najveće partije vladajuće većine Milojka Spajića sa vama kao liderima opozicije?

ŠEHOVIĆ: Bez direktnog angažmana šefa Delegacije Evropske unije u Crnoj Gori dogovor između opozicije i premijera ne bi bio postignut. Njegova uloga bila je presudna u stvaranju prostora za konstruktivan dijalog.

Koliko je Crna Gora danas daleko od zatvaranja svih poglavlja u pregovorima za punopravno članstvo u Evropskoj uniji? Što vidite kao najveći problem?

ŠEHOVIĆ: Od jeftine propagande i mahanja nerealnim rokovima jedino je gora činjenica da se u Crnoj Gori, umjesto suštinskih reformi, odvija sistematska erozija evropskih i zapadnih vrijednosti. Zato nije pitanje kada ćemo zatvoriti sva pregovaračka poglavlja, nego hoće li tada Crna Gora uopšte biti evropska država u vrijednosnom smislu. Jer šta vrijedi članstvo ako suštinski postajemo balkanska verzija Bjelorusije – zemlja s evropskom zastavom na institucijama, ali sa sistemom koji funkcioniše po pravilima autokratija i geopolitičkih centara kojima je evropska Crna Gora oduvijek bila neprijateljski projekat.

Dakle, najveći problem je to što su reforme zamijenjene političkim improvizacijama, a država se vodi kao politički eksperiment onih kojima je evropski put samo retoričko sredstvo za umirenje međunarodne zajednice.

Oni koji su preuzeli vlast uz obećanja o „ekspertskoj vladi“, „ubrzanom evropskom putu“ i „novim licima u politici“ danas su zarobljenici radikalnih struktura kojima EU nikada nije bila stvarni cilj, već samo maska iza koje se odvija proces sistematskog demontiranja građanske i prozapadne Crne Gore. Evropska unija nije cilj kojem se ide kroz lažne rokove, već politički i društveni izbor koji se mora dokazivati svakodnevno. A ova vlast čini suprotno.

S obzirom na to da je predsjednik Srbije Aleksandar Vučić pritisnut masovnim protestima i blokadama u Srbiji, dok istovremeno Milorad Dodik – kao njegova produžena ruka – podiže tenzije u odnosima među entitetima unutar Bosne i Hercegovine, može li se Crna Gora izvući iz „blata“ guranja u „srpski svet“?

ŠEHOVIĆ: Bojim se da je Crna Gora već dobrano ugurana u geopolitičko blato velikodržavnog projekta koji se eufemistički naziva „srpski svet“, a suštinski znači razgradnju crnogorske državnosti i građanskog karaktera društva. Dakle, već smo tamo, a pitanje je hoćemo li se izvući ili potonuti do kraja. Ta politika nije teorijska prijetnja, nije stvar nekih prošlih vremena – ona je danas operativna realnost. Njeni izvršioci nijesu samo u Beogradu ili Banjaluci, već na čelu crnogorske Skupštine, u ministarstvima i brojnim drugim ključnim institucijama ove države, koje bi trebalo da budu garant našeg suvereniteta.

Oni koji žele da vežu Crnu Goru za Vučićev režim i Dodikovu politiku nijesu više samo politička margina, već donosioci odluka. I to ključni! Njihova uloga nije slučajnost, već strateški projekat koji pred našim očima realizuju punih pet godina.

Ako neko misli da će Crna Gora sačuvati svoj evropski i građanski karakter tako što će zadržati svoju zonu komfora, voditi se logikom nezamjeranja i „pametno se distancirati“, odnosno čekati da se stvari promijene same od sebe, griješe. Ovo nije trenutak za ćutanje, već za otpor.

Zato nam nije dozvoljeno da biramo lakši, već jedini ispravni put – put aktivne borbe za građansku i evropsku Crnu Goru.

Crna Gora može da se izvuče iz ovog blata, ali samo ako postoji dovoljno onih koji su spremni da zaustave one što nas guraju u taj ponor – otvoreno, hrabro i beskompromisno.

Da li je i dalje realno očekivati da će doći do vanrednih parlamentarnih izbora?

ŠEHOVIĆ: Vanredni izbori nijesu pitanje realnosti, već neizbježnosti. Ova vlast je nesposobna da funkcioniše bez tutorstva, zaglavljena u unutrašnjim sukobima i talac retrogradnih političkih struktura kojima je evropska Crna Gora smetnja, a njeno potčinjavanje pojedinim, dobro poznatim, regionalnim centrima moći strateški cilj.

Pitanje, stoga, nije hoće li vanrednih izbora biti – jer je izvjesno da hoće – već koliko će tačno trajati ovaj politički sunovrat prije nego što postane jasno da je ovo što imamo neodrživo.

Nijesmo dozvoli Vučiću da preuzme Budvu preko svojih poslušnika

Kako vidite upravljanje Budvom nakon što je Vaš partijski kolega Petar Odžić preuzeo čelno mjesto lokalnog parlamenta? Da li je raznorodna koalicija u Budvi bila vrijedna tako velikog kompromisa?

ŠEHOVIĆ: A, što je trebalo da uradimo? Da dozvolimo da Aleksandar Vučić preko svojih poslušnika u Crnoj Gori nastavi da upravlja Budvom, da metropolu crnogorskog turizma pretvara u vašarište i da građane te opštine nastavi da drži kao taoce? Dakle, odgovor je vrlo jednostavan – sve partije koje su trenutno u državnoj vlasti zasluženo smo smjestili u opozicione klupe, što uskoro planiramo da uradimo i u Nikšiću. A vjerujem da je svima jasno da je Petar Odžić na čelu lokalnog parlamenta najbolji garant da će nova vlast biti građanska i evropska. Dakle, sve što prethodna nije bila.