– Drugim riječima, jasno je da je prekršen Ustav! U tom kontekstu, pozivam premijera Milojka Spajića da, u skladu sa sporazumom koji smo potpisali kao predstavnici opozicije i vlasti, hitno pristupi primjeni mišljenja Venecijanske komisije – i to najkasnije u roku od 15 dana – kako smo se i obavezali, kazao je Šehović.
Lider SD-a smatra da je davanje aerodroma u koncesiju loš posao po državu.POBJEDA: U fokusu javnosti ponovo je pitanje davanja crnogorskih aerodroma u koncesiju i to zbog prepucavanja pa i sukoba na relaciji premijer – Tenderska komisija. Stanje na aerodromima je loše i što je po Vama izlaz iz ove situacije jer se čeka konačni stav?
ŠEHOVIĆ: Stav partije na čijem sam čelu, kao i Evropskog saveza u cjelini, jeste nedvosmislen: davanje aerodroma u koncesiju ozbiljna je strateška greška koja vodi direktno ka gubitku suvereniteta nad ključnim ekonomskim resursom ove države, a samim tim i odricanju od prava da sami odlučujemo o razvoju turizma, investicija i međunarodne povezanosti – a to je, suštinski, gubitak suvereniteta nad sopstvenom ekonomijom.
Aerodromi predstavljaju strateški infrastrukturni sistem od posebnog javnog interesa, bez kojih nije moguće efikasno upravljati ni turizmom, ni razvojem, ni međunarodnim položajem Crne Gore.
U zemlji u kojoj turizam čini četvrtinu BDP-a i predstavlja uslov opstanka ukupne ekonomije, gubitak upravljačke kontrole nad aerodromima znači odricanje od mogućnosti da samostalno oblikujemo sopstveni razvoj. To nije tek strateška greška – to je dugoročno nepopravljiv potez koji zemlju svodi na pasivnog posmatrača sopstvene sudbine.
Davanje aerodroma u koncesiju je kao da na tri decenije predate ključ od sopstvene kuće drugome – nadajući se da će vam dozvoliti ulaz kad vam zatreba i da neće promijeniti bravu bez vašeg znanja.
Kada jednom izgubite kontrolu nad tako važnim sistemom, vi više ne odlučujete ni o cijenama, ni o razvojnim prioritetima, ni o sezonskom prilivu turista. Vi postajete taoci ugovora koji ne možete mijenjati, dok strateška infrastruktura – umjesto da služi građanima i državi – počinje da služi isključivo profitu koncesionara.
Zato smo od početka protiv tog modela – ne iz ideoloških, već iz državničkih razloga. Crna Gora mora zadržati kontrolu nad sopstvenim razvojem. Aerodromi Crne Gore su stub te kontrole – i ne smijemo ga oboriti.
POBJEDA: SD, kao i svi konstituenti Evropskog saveza, od ranije su bili izričito protiv ustupanja aerodroma stranim koncesionarima. Da li, prema Vašem mišljenju, aktuelna vlast postupa odgovorno kada je riječ o očuvanju strateških državnih resursa?
ŠEHOVIĆ: Ne. Naprotiv – vlast postupa neodgovorno, kratkovido i direktno protiv javnog interesa.
Aerodromi Crne Gore godišnje ostvaruju između 10 i 15 miliona eura profita, a na računu već imaju više od 40 miliona eura gotovine. To znači da država može sama finansirati modernizaciju – bez potrebe da se odriče imovine, kontrole i budućih prihoda.
Dio finansijske ponude koncesionara već je poznat: jedna kompanija nudi veća ulaganja, ali manji procenat prihoda državi, druga veći procenat, ali znatno manja ulaganja. A ono što ih povezuje jeste da profit koji planiraju dolazi isključivo iz onoga što danas pripada državi.
Drugim riječima, država se odriče višedecenijskog prihoda i kontrole nad strateškom infrastrukturom da bi neko drugi investirao ono što država već sada može sama da uloži – iz postojećeg profita.
I u najpovoljnijem scenariju, država bi kroz koncesiju mogla prihodovati između 500 i 600 miliona eura, dok bi koncesionar, koristeći postojeću državnu infrastrukturu, prihodovao više od 1,6 milijardi i ostvario stotine miliona eura profita. Da bi mu se taj posao isplatio, moraće ili da značajno poveća cijene usluga ili da svede troškove na minimum. To će platiti građani – kroz skuplje karte, slabiji servis i nesigurna radna mjesta.
Umjesto da država zadrži kontrolu nad strateškim resursom i koristi njegov puni potencijal za budžetske i razvojne potrebe, vlast nudi buduće prihode javnog preduzeća – u zamjenu za kratkoročni keš.
To nije razvojna odluka. To je loš posao.
I svi koji ga danas podrže – moraće sjutra da ga objasne građanima.
POBJEDA: Postoje spekulacije da je ova tema reaktuelizovana pod uticajem međunarodnih ili regionalnih aktera. Takođe imamo i nezapamćeno dug tenderski postupak. Imate li saznanja koja bi to mogla potvrditi?
ŠEHOVIĆ: Nemamo formalne dokaze o spoljnom uticaju, ali imamo dovoljno razloga za sumnju.
Kada se međunarodni konsultant na projektu – poput IFC-a – osjeti primoranim da u zvaničnom dopisu izrazi ozbiljnu zabrinutost zbog toka procesa, to je signal koji se ne može ignorisati. A kada se istovremeno pojavljuju političke poruke i najave iz regiona, mimo svake institucionalne procedure, jasno je da se prostor za manipulaciju svjesno otvara.
Zato s pravom pitamo – u čije ime se vodi ovaj proces? Jer ono što se dešava očigledno nije u interesu Crne Gore.
POBJEDA: Kako komentarišete mišljenje Venecijanske komisije povodom odluke o penzionisanju sutkinje Ustavnog suda Dragane Đuranović?
ŠEHOVIĆ: Venecijanska komisija je potvrdila ono što su mjesecima unazad tvrdili gotovo svi relevantni pravni autoriteti, zajedno sa opozicijom – da je Skupština Crne Gore bila dužna da ispoštuje propisanu proceduru prilikom odlučivanja o prestanku mandata sutkinje Ustavnog suda. Drugim riječima, jasno je da je prekršen Ustav!
U tom kontekstu, pozivam premijera Milojka Spajića da, u skladu sa sporazumom koji smo potpisali kao predstavnici opozicije i vlasti, hitno pristupi primjeni mišljenja Venecijanske komisije – i to najkasnije u roku od 15 dana, kako smo se i obavezali.
Svaki pokušaj relativizacije ili proizvoljnog tumačenja onoga što je jasno, eksplicitno i precizno navedeno u mišljenju Komisije, predstavljao bi kršenje obaveze na koju smo se unaprijed jasno i nedvosmisleno obavezali potpisivanjem sporazuma. Premijer Spajić snosi punu odgovornost da se to ne dogodi. Kao opozicija, ponašali smo se korektno i konstruktivno – i očekujemo da Vlada pokaže istu dozu političke ozbiljnosti. Sve drugo bi značilo jednostrano napuštanje dogovora i otvaranje ozbiljne političke krize.
POBJEDA: I nedavno objavljeni non-pejper Evropske komisije potvrdio je stav opozicije i dijela stručne javnosti da je odluka o penzionisanju pomenute sutkinje bila neustavna. Kako komentarišete ovaj nalaz?
ŠEHOVIĆ: I non-pejper Evropske komisije jasno je potvrdio ono na što su opozicija i dio stručne javnosti mjesecima ukazivali – da je odluka o penzionisanju sutkinje Ustavnog suda Dragane Đuranović bila protivustavna. Time je još jednom razotkriven duboki raskorak između evropske retorike aktuelne vlasti i njenog konkretnog djelovanja. Jer, nije dovoljno pozivati se na Evropu – potrebno je i ponašanje koje je u skladu s evropskim standardima, a upravo to ponašanje gotovo uvijek izostaje.
Slučaj neustavnog penzionisanja sutkinje Đuranović samo je jedan u nizu poteza kojima se urušava institucionalni poredak i relativizuje vladavina prava. Umjesto odgovornog i predvidivog sistema, svjedočimo praksi u kojoj se ključne institucije koriste za proizvodnju kriza i političkih obračuna.
Crna Gora možda formalno napreduje na evropskom putu, ali suštinski – u pogledu vrijednosti, institucionalne kulture i vladavine prava – nazaduje. A cilj Evropske unije nije puko širenje, već istinsko zajedništvo u vrijednostima. Sve dok se institucije budu koristile kao oruđe političkih obračuna, a evropski standardi svodili na marketinšku frazu, zemlja će tonuti u hroničnu krizu iz koje nas ne može izvući nijedan pi-ar trik – već isključivo promjena vlasti.
POBJEDA: U jeku obilježavanja godišnjice osnivanja Evropske unije, kako ocjenjujete trenutni tempo evropskih integracija Crne Gore? Što vidite kao ključne prepreke koje usporavaju napredak naše zemlje ka članstvu u EU?
ŠEHOVIĆ: Tempo evropskih integracija Crne Gore danas liči na vožnju magistralom s podignutom ručnom – motor bruji, ali se automobil ne pomjera. Iza statistike i formalnog napretka krije se suštinsko izbjegavanje reformi i zloupotreba evropske agende za unutrašnju propagandu.
Crna Gora neće istinski ubrzati ka članstvu dok ne dobije vladu koja razumije da evropske integracije nijesu protokol i forma, već projekat dubinskog uređenja države – za generacije koje dolaze. Sve drugo je zavaravanje javnosti i odlaganje neizbježnog: temeljne promjene političkog kursa.
Jer Crnu Goru ne mogu uvesti u Evropsku uniju partije koje su do juče bile okosnica Demokratskog fronta i njihovi politički sateliti, čije je djelovanje u suštini bilo – i ostalo – antievropsko. Evropska budućnost zahtijeva pouzdan politički kapacitet – ne one koji su Evropi okretali leđa kad god su imali priliku.
POBJEDA: Imaju li crnogorske institucije, po Vašem mišljenju, kapaciteta da se odbrane od vanjskih političkih i bezbjednosnih pritisaka? Kako ocjenjujete način na koji se crnogorska vlada odnosi prema inicijativama koje mogu imati destabilizujući karakter u regionu? Da li smatrate da je Crna Gora dovoljno jasno i odlučno pozicionirana kao protivnik takvih tendencija?
ŠEHOVIĆ: Crnogorske institucije danas nijesu sposobne da se efikasno odbrane od vanjskih političkih i bezbjednosnih pritisaka – ne zato što nemaju mehanizme, već zato što su iznutra oslabljene i potčinjene volji vlasti koja im sistematski urušava autoritet i nezavisnost.
Naravno, glavna izvorišta tih pritisaka nalaze se u Beogradu i Banjaluci – političkim centrima čiji je cilj da Crnu Goru drže u trajnoj zavisnosti, kao pogodnom tlu za širenje svog uticaja, interesa i kontrole. To je projekat regionalne dominacije, koji se godinama sprovodi uz pomoć političkih satelita koji se sada nalaze u samom vrhu crnogorske vlasti.
Upravo je politička misija Andrije Mandića – i politike koju on predstavlja – da crnogorske institucije učini što slabijim, ranjivijim i zavisnijim, kako bi bile u potpunosti podređene interesima tih regionalnih centara moći. Suština tog projekta jeste obesmišljavanje crnogorske državnosti i sistemsko slabljenje institucija, kako bi Crna Gora postala servis tuđe političke volje – prije svega interesa Aleksandra Vučića.
Odbrana od takvog scenarija nije tehničko, već duboko političko pitanje. A odgovor na njega nije kalkulisanje, već jasan otpor i državotvorna politika koja ne pristaje na poniženje.
POBJEDA: Da li, iz Vaše perspektive, građanska, sekularna i multietnička Crna Gora danas trpi ozbiljne pritiske? Koje su najveće prijetnje njenom identitetu?
ŠEHOVIĆ: Građanska, sekularna i multietnička Crna Gora danas trpi najozbiljnije pritiske od obnove nezavisnosti. Njeni temelji se sistematski potkopavaju – kroz vulgaran istorijski revizionizam, otvorenu negaciju crnogorske nacije i državnosti, te disciplinovanje manjinskih partija putem bizarnih, lukrativnih aranžmana koji ih pretvaraju u privjeske vlasti, a ne u autentične zastupnike svojih zajednica. Tu je, naravno, i odustajanje od antifašizma kao vrijednosne vertikale na kojoj počiva savremena Crna Gora.
To je suština. Sve ostalo su detalji.
Zato je borba za građansku, evropsku i slobodnu Crnu Goru danas borba protiv poniženja i zaborava. A ona ne počinje samo političkom reakcijom, već jasnim i odlučnim otporom društva u cjelini. Prevladavanje logike nezamjeranja i držanja po strani nije neutralnost – to je siguran put u poraz ideje moderne, građanske Crne Gore.
POBJEDA: Što biste, kao univerzitetski profesor ekonomije, izdvojili kao najveći promašaj aktuelne izvršne vlasti kada je riječ o vođenju ekonomske politike?
ŠEHOVIĆ: Kao univerzitetski profesor ekonomije, moram reći da je, po meni, najveći promašaj aktuelne izvršne vlasti to što Crna Gora zapravo nema konzistentnu ekonomsku politiku. Ne postoji jasna strategija, pravac ni koordinacija – vodi se takozvana „politika na parče“, u kojoj svaki resor vuče na svoju stranu, bez sistemske vizije i dugoročnih ciljeva.
U osnovi te ad hoc logike nalazi se potrošački model zasnovan na „bilbord ekonomiji“ – marketing umjesto suštine, jednokratne mjere umjesto reformi. A kad se ekonomija vodi na taj način, ishod je uvijek loš.
Zato je privredni rast u 2024. bio najniži u posljednjih osam godina. Zato je spoljnotrgovinski deficit najveći u posljednjih 15 godina. I zato ćemo, vrlo vjerovatno, imati najveći fiskalni deficit na Zapadnom Balkanu. Crna Gora sa ovakvom vlašću ulazi u začarani krug – sve većih dugova, sve manjeg rasta i sve veće fiskalne nestabilnosti.
Uostalom, dovoljno je pročitati mišljenje Evropske komisije o Programu ekonomskih reformi do 2027. godine – tamo je dosta toga jasno rečeno. Problem ovog puta nije u okolnostima, već u očiglednoj nesposobnosti da se ekonomijom upravlja odgovorno i stručno. I to je suština.
Učestvujemo u radu Odbora za izbornu reformu, ali ne po svaku cijenu
POBJEDA: Da li očekujete da će opozicija učestvovati u radu Odbora za izbornu reformu i pod kojim uslovima?
ŠEHOVIĆ: Apsolutno – opozicija učestvuje u radu Odbora za izbornu reformu, ali neće to činiti po svaku cijenu. Bićemo posvećeni kvalitetnom radu, s jasnim ciljem: da zaokružimo sveobuhvatnu reformu izbornog zakonodavstva, ojačamo kapacitete DIK-a i uvedemo održavanje svih lokalnih izbora u jednom danu.
Međutim, nećemo nijemo posmatrati pokušaje obesmišljavanja rada Odbora ili inicijative koje imaju za cilj njegovo razvlašćivanje. Na samu naznaku takvog ponašanja – napustićemo Odbor. To je, uostalom, vrlo jasno saopštio i naš kolega Nikola Zirojević.
Preporučeno
Reforma izbornog sistema mora biti rezultat političke odgovornosti, a ne još jedan teatar za domaću publiku i međunarodne izvještaje.
Video