Šehović: Manjinska vlada ne smije biti anticrnogorska, nema blanko podrške

Koji će uslovi SD-a biti za podršku manjinskoj vladi?

Postoje samo uslovi pod kojima pružamo ruku za razgovor, a to su: građanski, sekularni i proevropski karakter djelovanja, odnosno apsolutni i totalni otklon od šovinizma, klerikalizma, vjerskog ili bilo kojeg drugog fanatizma. Takav vrijednosni zaokret u odnosu na dosadašnju politiku Vlade, i vladajuće većine koja je sve ovo vrijeme podržavala, kao i prekid ustanovljene prakse odlaska po sopstveno mišljenje u Beograd, ili bilo gdje drugo van Crne Gore, jeste preduslov da bismo na ozbiljan način počeli da razmišljamo o našoj eventualnoj participaciji u budućoj manjinskoj vladi, koja, što se SD-a tiče, možda može biti sve, samo ne anticrnogorska, u suštinskom značenju te riječi. Mi jednostavno moramo znati da, za razliku od doskorašnje vlade, postoji jasan plan djelovanja, te šta on podrazumijeva i koji su mu prioriteti.

Da sumiram, cijenim da eventualna participacija u manjinskoj vladi u globalu treba da bude zasnovana na opštim, a ne partikularnim partijskim interesima, ukoliko mislimo da se pomjerimo sa mrtve tačke, ali nema sumnje da nećemo unaprijed mahati mandatima iza kojih stoje na hiljade građana. Nemamo pravo na to kao druga najjača opoziciona partija u ovom sazivu parlamenta.

Imali ste prethodnih dana sastanak sa Dritanom Abazovićem koji je i predložio formiranje manjinske vlade. Jeste li svoje uslove saopštili Abazoviću i jeste li sa njim razgovarali o učešću SD-a u toj vladi?

Razgovori gospodina Abazovića, koji je i predložio manjinsku vladu kao jedno od mogućih rješenja za izlazak iz trenutne političke situacije, sa gotovo svim parlamentarnim činiocima su u toku. Upravo zbog očekivanja detaljnih informacija o političkim i programskim prioritetima, odnosno konceptu moguće manjinske vlade, ne mogu se u ovom momentu odrediti u odnosu na namjeru da eventualno u njoj učestvujemo.

Da li bi SD podržao Abazovića za premijera, ukoliko on bude predložen?

Da li će gospodin Abazović, ili neko drugi, biti novi mandatar, zavisi od predsjednika države, koji će nakon što obavi konsultacije sa svim parlamentarnim partijama, povjeriti mandat za sastav nove vlade onome za koga procijeni da bi mogao da obezbijedi potrebnu podršku u parlamentu.

Ipak, cijenim da je pitanje izbora premijera posljednje u nizu otvorenih. Jer se davanje ili uskraćivanje podrške bilo kome ne zasniva na ličnim simpatijama ili animozitetima, nego zavisi od odnosa prema politici vlade, čiji premijer neko ima namjeru da postane, i programskim prioritetima koje će utvrditi, a mi još uvijek na ta prethodna pitanja nijesmo dobili jasne odgovore.

U svakom slučaju nam je drago da je Ura, nakon punih 14 mjeseci, smogla snage da napravi otklon od, u najmanju ruku, štetnog djelovanja Vlade koja je i zvanično pala, a koja nas je na direktan ili indirektan način dovela do suštinske blokade izvršne, zakonodavne, sudske i tužilačke grane vlasti. Njena odgovornost za sopstveno učešće u takvoj vladi nije zbog toga manja, ali jeste dobro što je makar spoznala svoje greške.

Zdravko Krivokapić kazao je da će Vlada koja je u tehničkom mandatu raditi u punom kapacitetu. Imenovao je i savjetnicu neposredno pred smjenu, a na dan smjene usvojena je Odluka o kriterijumima za sticanje crnogorskog državljanstva. Kako sve to komentarišete i šta očekujete, kako će se ponašati Krivokapić do izbora nove vlade?

Ponašaće se onako kako je i najavio: ignorisaće činjenicu da je vlada u tehničkom mandatu, i da je prirodno da se bavi samo neodložnim tekućim poslovima, sa ciljem obezbjeđivanja kontinuiteta i izbjegavanja vakuuma koji bi nastao u periodu između izglasavanja nepovjerenja smijenjenoj i izbora nove vlade.

Uostalom, šta reći nakon izjave premijera jedne zemlje da ga tehnički mandat vlade „ne interesuje“. Ta rečenica tako ilustrativno oslikava karakter odlazeće izvršne vlasti: nema sistema, nema zakona, sve funkcioniše po principu „lako ćemo“. Ministarka zdravlja najavljuje izlazak na proteste usred mjera, jer joj se tako dopada; premijer se ne vakciniše jer mu se tako sviđa; premijer zapošljava savjetnicu dan pred pad vlade (koja će ga savjetovati tri, pet ili deset dana??) jer želi da ostavi utisak da je i dalje faktor; ministri nas tajno zadužuju 750 miliona jer im se čini da je to „ok“; ministarka prosvjete sprovodi čistke nad ljudima i dovodi neviđeno neprimjerene kadrove jer joj se tako može; Vlada usvaja kapitalno važna dokumenta o državljanstvu dan pred pad jer su – da, baš toliko osioni da su izgubili kontakt sa realnošću.

Način rada kojim se bezmalo izrugujete građanima, ali i ignorišete evropske partnere, pokazuje netaktičnost, nedoraslost poziciji i loše namjere, što je kažnjeno već godinu nakon što je vlada počela da radi.

Počeli su protesti na koje su pozvale Demokrate nakon smjene Bečića, dok je DF najavio da će blokirati Crnu Goru ako bude prekrojena izborna volja od 30. avgusta. Treba li očekivati radikalizaciju protesta i je li država sposobna da odgovori tome?

Protesti su legitimno sredstvo izražavanja nezadovoljstva, koje je itekako bilo korišćeno posljednje dvije godine. Cijenim zato da bi sada bilo blagotvorno da se politika, makar za neko vrijeme, povuče sa ulice, iz crkve, i iz domova u koje se, nažalost, prelila 24 sata dnevno, i vrati onamo gdje joj je primarno mjesto – u parlament.

Vjerujem u razboritost političkih partija, ali i svakog građanina ponaosob, da ne dozvole bilo kakve radikalizacije, koje bi nas samo uvukle dublje u podjele, koje nikom ne trebaju.

Nedavno tri episkopa SPC saopštila su da bi dogovor trebalo postići u okviru aktuelne većine i ispoštovati „narodnu volju“. Kako komentarišete ponovno miješanje SPC u politički život Crne Gore?

Bilo bi neukusno da ja, kao političar, dajem instrukcije velikodostojnicima bilo koje vjerske zajednice u vezi sa ponašanjima u konkretnim slučajevima.

Još jedna karakteristika pretpolitičkih društava je upravo uvođenje emotivnog naboja i duhovnog momenta u politiku, koju pojedine partije obilato koriste. Politika, iako naravno ne treba biti lišena ljudskosti, mora biti racionalna, da bi bila efikasna. Uostalom, uvijek kad se o politici govorilo u kontekstu „više volje“, „izabranih“, „predodređenosti“ i snažnih emocija, to se nije završavalo dobro. Naprotiv, završavalo se užasnim sukobima.

Onda kad počnemo da se prema partijama određujemo na osnovu njihovih programa i rezultata, a ne harizmatskih vođa ili podrške duhovnih centara, znaćemo da smo napravili korak od sedam milja. Nema u politici „predodređenih“, samo ozbiljnih i neozbiljnih političara. A oni koji se igraju najdubljim emocijama su sve, samo ne ozbiljni. Nadam se da neće biti takvih u vremenu koje je pred nama.

Svi se pozivaju na izbornu volju građana od 30. avgusta. Šta je zapravo ta izborna volja, ako je Ura na izborima dobila značajan dio procrnogorskih glasova i mogla je da bude na drugoj strani, uz procrnogorske partije?

Izborna volja je ono što je nedavno tako jednostavno objasnio moj kolega Boris Mugoša. Na jednoj strani, nazvaćemo je državotvornom, imate 40 poslanika. Na drugoj strani imate 37. U sredini je Ura sa svoja 4 poslanika, koja svojim mandatima raspolaže onako kako misli da treba, a njeni glasači će to kazniti ili nagraditi na narednim izborima. Pritom, dozvoliću sebi da ipak kažemo da je Ura evidentno primarno državotvorno i građanski orjentisanog biračkog tijela te da je organski, odnosno ideološki značajno bliža prvoj, državotvornoj strani, te je nejasno otkud pravo da te glasove bilo ko svojata.

Sasvim je jasno šta je izborna volja ovdje, kao i da se vikom pokušava zamagliti prosta matematika: Vlada koja je pala bila je više privremeni splet okolnosti, a ne nikakva trajna izborna volja koja je iznevjerena. Uostalom, o nekakvom prekrajanju izborne volje nijesu ništa manje glasni ni oni koji nijesu ni izašli na izbore, koji su bili potpuni anonimusi za javnost prije nego su nezasluženo izabrani za ministre.

Na kraju, svi ćemo na izbore, pa ćemo tamo potvrditi istinitost svojih teza. Jedino što mi smeta u povicima o nekakvoj izdaji izborne volje koju niko racionalan ne vidi, jeste neutemeljeno unošenje nemira među građane zarad partijskih interesa, kada bi trebalo svi da imamo makar minimum odgovornosti i pokušamo da smirujemo situaciju umjesto što je usložnjavamo. Ako smo ozbiljni političari. I ako smo ljudi.

Prosvjeta će se morati oporavljati godinama

Bili ste ministar prosvjete u prošlom mandatu. Kako Vam sada izgleda taj resor i kako komentarišete ponašanje sada već smijenjene ministarke Vesne Bratić koja je i Vas pominjala na protestu kada je vrijeđala manjinske narode i Crnogorce? Kako komentarišete i to što je uklanjala Vašu sliku iz Ministarstva?

Gospođa Bratić je već bila poznata po nacional-šovinističkim ispadima, tako da je čuveni „govor“ ispred Skupštine bio sasvim očekivan. Iskreno mi je žao što će se nakon kratkog mandata jedne takve isključive osobe, prosvjeta morati oporavljati godinama, ali sam uvjeren da smo svi iz ovog satiranja jednog ministarstva naučili lekcije. Jer, sumnjam da bi nam se, nakon haosa u prosvjeti u prethodnoj godini, ikad više mogla desiti Vesna Bratić.

Dodatno, neka sama za sebe govori činjenica da se evo godinu i po, osim prazne priče, ništa konkretno nije moglo zamjeriti poslu koji smo obavljali u prosvjeti. Poslu, iza kojeg su ostale nove škole, vrtići, besplatne studije, dualno obrazovanje, nikad više novca za nove projekte…

Što se tiče drugog dijela pitanja, ne bih komentarisao, jer ne znam šta se tačno dešavalo, niti to smatram posebno važnim.

Reforma iz temelja

Šta će Vam biti partijski prioriteti kao novom predsjedniku SD-a?

Reforma iz temelja: kadrovska, organizaciona i programska. Nova lica daće, siguran sam, snažan i ozbiljan pečat našoj prilično učmaloj političkoj sceni. Dosta je reći da je 50 odsto novih lica u Glavnom odboru, da će ih najmanje toliko biti i u Predsjedništvu. Sve značajnije pozicije u partiji će pokrivati predstavnici nove, mlađe, obrazovane generacije političara, koja, kako sam kazao na Kongresu, ima znanje o prošlim dešavanjima, ali je dovoljno mlada da im ona ne predstavljaju teret. Riječju, pristojnost, kompetentnost, avangardni pristup, i puna posvećenost borbi za državotvorne vrijednosti, jeste i biće način budućeg djelovanja. Kao i apsolutna privrženost savremenim ljevičarskim postulatima i načinu djelovanja.

Jednako reformski pristupamo i načinu funkcionisanja: socijaldemokrate moraju da naprave „čist rez“, potpuni otklon od svakog vida grešaka, kako bi bili predstavnici novog talasa u politici. Mlađi ljudi, neopterećeni prošlošću, kojoj je istorija faktografija, a ne mitomanija, će sad isplivati u prvi plan, i biće beskompromisna kada su propusti u pitanju. I kao takva, tvrdim da će biti nešto najbolje što se desilo našoj politici u posljednje vrijeme.