Boris Mugoša (SD) postavio je pitanje o koeficijentima za zarade fizioterapeuta, čija je važna uloga, kako je kazao, zanemarena u Crnoj Gori i podsjetio je na ocjenu Ombudsmana da su fizioterapeuti diskriminisani prilikom procesa povećanja koeficijenata.

Intencija da od 2026. medicinski kadar ima veće plate

Šimun  je kazao da specijalisti fizikanale medicine, fizioterapeuti i fizioterapeutkinje su od izuzetnog značaja, šta između ostalog pokazuje opredijeljenost Vlade da sačuva Institut Igalo.

“Što se tiče fizioterapeuta, konkretno u kontekstu pitanja, moram reći da smo mi postupali u skladu sa preporukama Zaštitnika ljudskih prava i sloboda Crne Gore i shodno tome formirali Radnu grupu o izmjeni Granskog kolektivnog ugovora za zdravstvenu djelatnost. Da li je taj pomenuti odgovor izostao pravovremeno tada još… Grupa se formirala u maju, tako da je moguće da i zbog procjene fiskalnog uticaja na budžet određena povećanja za ovu određenu grupu zdravstvenih radnika, nismo dali odmah odgovor. Cilj jeste izmjena Granskog kolektivnog ugovora, ne samo u domenu povećanja koeficijenta i poštovanja preporuka za fizioterapeute, već poboljšanja finansijskog statusa zdravstvenih radnika i to prevashodno srednjeg, višeg i visokog medicinskog kadra.

Moram reći da taj proces se vodi intenzivno, da su već pripremljeni nacrti odgovarajuće ponude reprezentativnim sindikatima i da očekujemo njihovo izjašnjavanje u narednih par sedmica.

Ono što je intencija jeste da se Granski kolektivni ugovor, koji će rezultirati povećanim platama, kroz koeficijente, za srednji medicinski kadar, visoki medicinski kadar i viši medicinski kadar realizuje do kraja ove godine i da praktično od 2026. godine oni startuju sa uvećanim zaradama”, kazao je Šimun.

Ministarstvo zdravlja, bez djelovanja ostalih resora, ne može uspješno podsticati natalitet

Velimira Đokovića (NSD) zanimalo je koji programi podsticaja za povećanja nataliteta su trenutno u primjeni i kakvi su njihovi rezultati.

Ministarstvo kaže Šimun prezuima mjere iz svojih nadležnosti.

U poređenju sa većinom zemalja regiona i Evropske unije mi imamo, ističe, nešto povoljniji trend. 

Navodi da imamo škole za trudnice, povećana je dostupnost usluga vještačke oplodnje… 

“Na niovu Crne Gore imamo pozitivan prirodni priraštaj u osam opština. Treba nam za podsticaj nataliteta podrška ostalih ministarstava i lokalne samouprave”, kazao je ministar.

Mikić traži smjene zbog dešavanja u zdravstvenom sistemu

Zoran Mikić (GP URA) je pitao Šimuna da li će podnijeti ostavku nakon drugog slučaja smrti novorođenčeta u Opštoj bolnici Nikšić za samo dvije godine.

“Nažalost, u crnogorskom zdravstvu u poslednjih par mjeseci imamo više smrtnih slučajeva. Imali smo različite smrtne slučajeve u periodu od kad ste Vi resorni ministar, imali smo u Nikšiću 2023. godine smrt bebe u porodilištu, pa se sad u oktobru ove godine ponovila smrt bebe u istom porodilištu, pa smo imali smrt porodilje iz Ulcinja prošle godine, pa nažalost, sad u toku poslednjeg mjeseca, dogodila su se još dva smrtna ishoda u zdravstvenim institucijama. Imamo smrt dječaka iz Bara i pacijentkinje iz Nikšića takođe u nikšićkoj bolnici. Da li Vi osjećate objektivnu odgovornost kao najodgovorniji čovjek u sektoru zdravstva, da li ćete zbog toga podnijeti ostavku? Da li će biti smjena zbog svega ovoga što se dešava u zdravstvenom sistemu u Crnoj Gori, ali smjena koje su zbog nečije odgovornosti, a ne političkih smjena kao što je bila smjena direktora Fonda zdravstva”, kazao je Mikić.

Dodao je da ne misli da je odgovornost samo ministrova.

“Mislim da ste se Vi nakalemili na brojne probleme u zdravstvu koje imamo i u prethodnih 10 ili 15 godina, ali jednostavno imamo situaciju da u jednoj godini imamo više smrtnih slučajeva u crnogorskim zdravstvenim institucijama, imamo 30 miliona nedostatka u Fondu zdravstva za ljekove i medicinska sredstva”, naveo je Mikić.

Svaki tragičan ishod u zdravstvenom sistemu, bio medicinski nepredvidiv, predvidiv, izbježan ili neizbježan, predstavlja bolan događaj kako za porodicu, tako za cijeli sistem, ali i za samo Ministarstvo zdravlja, kazao je Šimun.

“Upravo takva pitanja onda i zahtijevaju da budemo transparentni u tim procesima i da utvrdimo odgovarajuću odgovornost svakog od učesnika u tom procesu. Naveli ste nekoliko slučajeva, od čega je jedan smrt bebe u nikšičkoj bolnici 2023, to je bilo i prije nego što sam ja postao resorni ministar, ali je tu vrlo precizno odgovoreno o čemu se radi i nije bilo krivične odgovornosti.

Za porodilju iz Ulicinja od 2024. godine od samog starta sam bio u kontaktu sa porodicom. I ono što je porodica htjela jeste odgovor šta se desilo u tom slučaju, da li je bilo propusta i ja sam pružio svu neophodnu podršku. Dakle, Ministarstvo zdravlja je sve što je moglo preduzelo, formiralo eksternu komisiju iz Slovenije, koja je dostavila svoj izvještaj i mi smo ga predali porodici i tužilaštvu. Kao dokaz gdje crno na bijelo stoji gdje je bila potencijalna odgovornost.

Kada govorite o poslednja dva slučaja, iako su medicinski nepovezani, jako je bolno i jako je teško, prolaziti kroz to, prvo najteže je porodicama, a onda i ljudima koji su u sistemu i koji vode sistem.

Ono što treba znati jeste da u tom slučaju se sprovode sve adekvatne procedure koje treba da utvrde da li je odgovornost bila usljed neke sistemske greške ili je pak odgovornost bila individualna. Direktor Opšte bolnice Nikšić od prvog dana, iste noći se našao na licu mjesta, upravo u namjeri da čitav postupak bude transparentan. Obavijestio nadlažne institucije, utvrdio sve okolnosti u nadlažnosti svojoj, koje su neophodne da se utvrdi šta se te noći desilo i kako je nastupio taj smrtni slučaj. Iako se čeka obdukcioni nalaz, na osnovu izjava i uvida u stanje, on je preduzeo konkretne aktivnosti gdje su suspendovane dvije sestre koje su vršile nadzor nad djetetom, od čega je jedna i dobila otkaz, a za drugu, odnosno za obje, je u komunikaciji s tužilaštvom pružio sve neophodne dokaze”, kazao je Šimun.

Što se tiče slučaja u Baru, ministar navodi da takođe ima komunikaciju sa porodicom.

“Kompleksno je liječenje, bilo je više ustanova, uključujući privatnu zdrastvenu ustanovu. I tu smo preduzeli odmah aktivnosti iz sopstvenih nadležnosti. Porodica je dala punu podršku da taj proces istjeramo do kraja i da se utvrdi konkretno ko je kriv i da li je bilo propusta u liječenju i od strane koga. Nije toliko važan vremenski interval u kojem se to desilo, nego šta se desilo i da se procesi ne zataškavaju. I u tom smislu pravda će biti isporučena i vrlo precizno će se individualizovati odgovornost ukoliko je odgovornost individualna. Sistem ne možemo korigovati ukoliko u određenim slučajevima individualne odgovornosti ona ne bude prepoznata i procesuirana. To je nešto što zavisi na kraju i od istražnih organa, ali sve ono što je do nas je urađeno”, istakao je Šimun.

Komentarisao je i ocjenu o političkoj smjeni Vuka Kadića.

“Politička smjena nije bila, možda je bilo političko postavljenje… 30 miliona, o kojima govorite da nedostaju, to ne treba da opterećuje javnost. Zašto? Kako će se platiti faktura od oktobra i novembra? Sada ću da Vam kažem. 20 godina se plaća u decembru faktura od oktobra i novembra. Narod treba da interesuje, da ljekova ima, da će ljekovi biti obezbijeđeni i da je to državi visoko na listi prioriteta”, zaključio je Šimun.

Hoćemo li otpuštanjem jedne medicinske sestre da rješimo probleme koji se ponavljaju iz godine u godinu?

Mikić je podsjetio da smo imali u 2014. trovanje beba i smrt jedne u bjelopoljskoj bolnici i da je tadašnji ministar zdravlja podnio ostavku.

“Ja mislim da za ovoliki broj smrtnih slučajeva u crnogorskim zdravstvenim institucijama da je red bio da se podnese ostavka. Vi smatrate drugačije, za vas su to izazovi, ok, poštujem, ali hoću samo nekoliko stvari da kažem…

U subotu 25.10. u večernjim satima je nastupila tragična smrt bebe u nikšićskoj bolnici. U ponedeljak do popodnevnih časova za to je znao vrlo mali broj ljudi. Ni Ministarstvo zdravlja, ni nikšićka bolnica nisu našli za shodno da o tome obavijeste javnost. Onda je to učinila porodica tragično nastradale bebe. Ne kažem da je bilo želje da se ovaj slučaj zataška,ovaj slučaj je nemoguće zataškati, ali evidentno je da nije poštovano pravo javnosti da zna. Da li ćemo sve svesti sve na to da se otpusti jedna medicinska sestra ili dvije medicinske sestre pa da kažemo rješili smo problem koji nam se ponavlja očigladno iz godine u godinu? Ja mislim da to nije rješenje”, kazao je Mikić.

O Radosavu Vrbici: Gašenje, satire, nije znak samopouzdanja vlasti nego velikog straha

Jevto Eraković (DPS) postavljajući pitanje kazao je kako je u oktobru Šimunu tražio obrazloženje sistematizacije i odgovor na pitanje koliko je novozaposlenih u Ministarstvu zdravlja od 2021. godine, uključujući i angažovane po ugovoru o djelu.

“Od Vas sam dobio odgovor šta se desilo na sjednici Vlade od prije nekoliko dana. Ako mislite da ja 26. oktobra postavljam vam pitanje šta će se desiti 20. novembra, onda očigledno ste me pograšno shvatili. I ako ste mislili na ovaj način da napravite više od manipulacije, odmah da vam kažem da vam nije uspjelo. Ovo je sramno i ovo je bezobrazan odgovor Ministra zdravlja. Ali reći ću ja – u avgustu je napravljena izmjena sistematizacije da biste ostavili bez posla jednog jedinog zaposlenog – to je bio čovjek koji je aktivan na društvenim mrežama i čiji je nick Radosav Vrbica”, kazao je Eraković.

Naveo je i da Šimun danas nije imao hrabrosti da saopšti informacije o izmjeni sistematizacije, već da je govorio o onoj koja je izvršena prije nekoliko dana.

“Mi smo u društvu gdje je zabranjena borba protiv satiričara koji kritikuju vlast. Bio bih prvi da se kazne oni koji se bave govorom mržnje, ali mi danas svjedočimo pritiscima, hapšenjima, tužbama, a sad i otkazima. Ljudi gube poslove jer su se usudili da kažu ono što ne odgovara vlasti. Gašenje, satire, nije znak samopouzdanja vlasti nego jednog velikog straha. Nije znak reda nego jedne velike želje za tišinom. A tišina nije neutralna, to dobro zapamtite, ovakva tišina je i te kako skupa. I kada isključite ovakav ventil ministre zdravlja, ne zaboravite, to znate iz medicine, ne uklanjate pritisak, nego ga gomilate”, istakao je Eraković.

Šimun je odgovorio da je pomenuti službenik  “ustupljen Upravi za ljudske resurse”.

“On je i dalje na platnom spisku Ministarstva zdravlja. Ne znam o kakvom se satiričaru radi, niti kod mene rade mimeri, niti Vrbica. Ja sam za to saznao nakon što je on priveden u SDT. Tada mi je jedna osoba rekla – je li ovaj radio kod vas. Ne pratim kad neko piše i objavljuje na društvenim mrežama. Ali radi se o radnom mjestu koje je bilo specifično napravljeno i za kojim je prestala potreba. To je mogao da obavlja svako drugi u ministarstvu. To je bilo izmišljeno, nacrtano radno mjesto”, dodao je on. Evo, dobili ste i preciznu informaciju, nije jedna osoba ostala bez posla, kako kažete, nego je i dalje na platnom spisku i ako je kvalitetan kadar, preuzeće ga, grabiće se oko njega, kazao je ministar. 

Urnisaše nas partitokratija, neznanje, neprofesionalizam

Nermin Abdić (DPS) kazao je da je ministru zdravlja postavio prosto, ali kompleksno pitanje – u kakvom je stanju zdravstveni sistem u Crnoj Gori?

“Molim sve građane koji nas gledaju da dobro čuju ovo što ću sada pročitati i da se dobro svi zapitaju vjeruju li ovome što piše ministar zdravlja sa saradnicama ili vjeruju samim sebi, svojim očima i svojim ušima. U prvoj rečenici kaže ovako, u proteklih par godina zdravstveni sistem Crne Gore nalazi se na putu oporavka i značajnog unaprijeđenja. Dobri moji, čuli ste dobro. Napredak, preporod, unaprijeđenje. A ja ću vam reći, dobri moji, kako to izgleda. Nikad duže liste čekanja za specialističke preglede, nikad duže liste čekanja za operativne zahvate. Pacijenti vape za pomoć, svakodnevno imamo tih primjera koliko hoćete”, poručio je Abdić.

Ovo ministarstvo je u fazi samopropadanja, dodao je.

“Ministre, nadao sam se da ćete stvarno priču o meritokratiji sprovesti u dijelo, ali ne. Partitokratija, neznanje, neprofesionalizam urnisaše nas. Ljudi koji ne umiju da vode određene sisteme su nažalost po partijskom ključu dovedeni na određene pozicije. E tako ne možemo naprijed”, poručio je Abdić.

Šimun je kazao da kada se govori o meritokratiji, o partitokratiji, najmanje se njemu može prigovoriti.

“Ipak smo svjedoci bili da je nekada prije to bilo značajno izraženije. Kažete, evo bio je, ne znam, komunalni policajac direktor Doma zdravlja. Pa među prvima sam ga makao. Zatekao sam ga”, kazao je Šimun.

Što se tiče konkretno lista čekanja poručio je da zna da je to kompleksan problem, da se neke stvari mijenjaju, adaptiraju, a neke nisu riješene još. Znamo i svi o čemu se rad, koliko imate pregleda dnevno, koliko imate mogućnosti da radite. Nešto prođe bez centralnog zakazivanja, pa se i ne evidentiraju pacijenti, koliko radite se i ne prikaže zapravo i toga sam ja svjestan. Ne možemo zabraniti pacijentima da dolaze bez uputa, jer onda ćemo tek da napravimo problem, ali se trudimo da gdje je moguće sredimo sistem. Negdje ćemo možda morati da se oslonimo više na privatni sektor, zaključio je ministar u odgovoru na posljednje poslaničko pitanje za njega na današnjoj sjednici.

Potpredsjednik Skupštine Boris Pejović dao je pauzu.

DPS predlaže produženje trajanja roditeljskog odsustva; Pižurica: Bojim se da će žene da dođu u neravnopravan položaj na tržištu rada 

Nakon pauze na dnevnom redu su bile izmjene Zakona o radu.

DPS je predložio produženje trajanja roditeljskog odsustva. 

“Upravo se produženje trajanja roditeljskog odsutstva pokazalo kao afirmativna mjera u brojnim zemljama, posebno u onim državama koje imaju niske stope nataliteta i suočavaju se sa starenjem stanovništva. Uvođenjem dužih i plaćenih roditeljskih odsustava pojedine države pokušale su i uspjele da smanje pritisak zbog uskladživanja profesionalne karijere i porodičnih obaveza te da ohrabere roditelje na rađanje više djece”, naveo je poslanik DPS-a Andrija Nikolić.

Pojašanjava da su predložili povećanje odsustva za rođenje drugog djeteta ili blizanaca na 18 mjeseci te za rođenje trećeg ili svakog sljedećeg djeteta na 24 mjeseca.

Poslanik Miloš Pižurica iz PES-a:

“Bojim se da ovim predlogom zakona, koji ste vi podnjeli, žene dođu u još neravnopravniji položaj na tržištu rada. Vjerujem da je to realna mogućnost. I bojim se da ovim predlogom zakona, žene će da budu primorane da biraju između karijere i majčinstva. To je ono čega se ja zaista bojim. Zbog toga, vjerujem da bismo trebali zajedno možda naći neki bolji i prihvatljiviji model za porodiljsko odsustvo, koji neće tjerati žene da biraju između karijere i majčinstva. Bojim se da ovaj predlog zakona može dovesti do toga, a siguran sam da nikome od nas to nije cilj”, naveo je Pižurica. 

Skupštinu možete pogledati na linku ispod.