Video
Mjesto prvog čovjeka Državne izborne komisije prazno je od 17. juna, kada je Skupština razriješila sa tog mjesta Aleksu Ivanovića i ne zna se kada će biti nastavljena procedura izbora predsjednika te institucije.
Izbori u tri opštine biće održani za sedam dana, a po svemu sudeći fotelja predsjednika DIK-a ostaće prazna, jer se ne zna kada će biti nastavljena sjednica Administrativnog odbora na kojoj bi kandidat za tu funkciju trebalo da bude predložen plenumu.
Većina bez većine
Škrelja je Pobjedi kazao da nema informaciju kada bi trebalo da bude nastavljena sjednica Odbora.
– Znam da smo postupak obavili do kraja. Samo je ostalo da se glasa. Sada vidimo i da je jedan član DIK-a podnio ostavku, ali ne vidim raspoloženje kod predstavnika vlasti da će se o DIK-u uopšte raspravljati na narednoj sjednici Odbora – naveo je Škrelja.
Komentarišući činjenicu što je mjesto predsjednika DIK-a upražnjeno uoči lokalnih izbora u tri opštine, Škrelja je podsjetio na sličnu situaciju iz perioda kada je bio na čelu Administrativinog odbora.
– Kada sam bio predsjednik Odbora, cijela Crna Gora se digla da se kompletira sastav DIK-a uoči jednih lokalnih izbora. Rekao sam da će DIK biti kompletiran i tako je i bilo. Sada mi nijesmo većina, već opozicija. Mada ne vidim ni da vlast ima većinu za ovu odluku. Smatram da je to jedini razlog zbog kojeg se ne bira predsjednik DIK-a. Imaju kandidata, ali ne i dovoljno glasova podrške za izbor – smatra Škrelja.
U stručnoj javnosti postoje ocjene da bi se situacija mogla bar privremeno riješiti, ukoliko bi članovi DIK-a između sebe izabrali predsjedavajućeg tom tijelu. Škrelja je ipak drugačijeg mišljenja.
– Neću da ulazim u to šta bi mogao DIK da uradi između članova, niti je to naša nadležnost. Ali smatram da predsjednik DIK-a ima itekako značajnu ulogu u funkcionisanju najbitnijeg organa za sprovođenje i regularnost izbora. Unutar tog organa mogao bi da se izabere predsjedavajući, ali ne vidim odakle bi crpili to pravo, jer inače ne bi postojala institucija predsjednika DIK-a koji se bira u dugom procesu sa složenim uslovima. Ne znam zašto bi to radili kad znamo da nas čekaju i drugi izbori. Izgleda da nekome iz vlasti odgovara da cijela država bude u v.d. stanju – poručuje Škrelja.
Đe je zapelo?
Prijedlog za razrješenje bivšeg predsjednika DIK-a Alekse Ivanovića sa te dužnosti podnio je Milun Zogović (DF), predsjednik Administrativnog odbora, jer DIK 28. decembra nije verifikovala poslanički mandat Suadi Zoronjić sa liste „Crno na bijelo“ koja je na tom mjestu trebalo da zamijeni Filipa Adžića.
Početkom jula raspisan je konkurs za novog predsjednika DIK-a. Prijavili su se Nikola Mugoša, savjetnik u DIK-u, advokati iz Podgorice Amer Šukurica i Nikola Medojević, kao i advokat Jovan Vojinović iz Bara. Administrativni odbor konstatovao je na sjednici 29. jula da prijavljeni kandidati ispunjavaju formalne uslove i većinom glasova usvojio prijedlog da se održi konsultativno saslušanje.
Dan kasnije održano je konsultativno saslušanje Nikole Mugoše, Amera Šukurice i Jovana Vojinovića, dok kandidat Nikola Medojević nije prisustvovao sjednici.
– Odbor će se izjasniti o kandidatima za predsjednika Državne izborne komisije u nastavku 19. sjednice, a termin održavanja biće naknadno određen – saopšteno je na sjednici Administrativnog odbora.
Sjednica do danas nije nastavljena, a od Zogovića nijesmo uspjeli da dobijemo odgovore kada će se to desiti, jer nam se nije javljao na pozive niti odgovorio na poruke.
CDT: Fotelje važnije od ustavnih prava
Predsjednica Centra za demokratsku tranziciju (CDT) Milica Kovačević smatra da je trenutno stanje u DIK-u odličan primjer do čega dovodi postupanje vođeno partijskim, a ne javnim interesom.
– Prvo je trebalo po svaku cijenu smijeniti predsjednika DIK, bez spremnog scenarija za zastoj rada institucije. Onda, umjesto da izbor novog predsjednika DIK bude prioritet, i da se to završi još u julu mjesecu, imamo bez ikakvog objašnjenja odlaganje te obaveze. Očigledno je da se radi o još jednoj političkoj trgovini i zabrinuti smo da se za čelo DIK-a opet traži ne profesionalac, već ‘partijac’. I evo, gledamo kako to izgleda, kad su fotelje važnije od omogućavanja građanima da ostvare svoja ustavna prava – kazala je Kovačević Pobjedi.
Ocjenjuje da činjenica da DIK nema predsjednika može dovesti do niza problema. DIK, prije svega, kako je pojasnila, bez predsjednika ne može da sazove ni jednu sjednicu niti donese bilo koju odluku.
– Evo već vidimo problem sa tim što nema ko odrediti posebno biračko mjesto za birače koji se nalaze u zatvoru i pritvoru. Za taj problem se sad traže pravno nategnuta i praktično komplikovana rješenja. Veliki problemi tek mogu da se pojave u procesu prigovora i žalbi. Pošto DIK nije u mogućnosti da se sastane i odlučuje, nema ko odlučiti o prigovorima na odluke opštinskih izbornih komisija, a bez odgovora oni se smatraju usvojenima. Ovo se dodatno komplikuje u situaciji u kojoj je već ugroženo donošenje odluka od strane Ustavnog suda, zbog smanjenja broja sudija.
Preporučeno
Neodgovornim odnosom političara prema izboru predsjednika DIK izborni proces u tri opštine je učinjen jako ranjivim i svaki zlonamjerni akter može iskoristiti ovu situaciju za kompromitaciju izbora. Za to vrijeme, gledamo kako se u Skupštini poslanici opušteno nadmudruju na poznate teme – zaključuje Kovačević.
