Video
Ćutanje administracije, diskriminacija, govor mržnje, nasilje. To su najčešći razlozi zbog kojih su se građani 2021. obraćali ombudsmanu, navodi se u izvještaju Zaštitnika ljudskih prava o kojem su poslanici raspravljali.
“Institut Ombudsmana je dao jedan precizan i pomalo poražavajući skener društva koji se nama koji se oko svega perčinamao ne služi na čast”, kazala je Božena Jelušić iz GP URA.
A, na čast nam kao društvu, kaže Ombudsman, ne može služiti ni ambijent u kojem stasavaju mlade generacije.
“Ima mnogo ljepših i boljih stvari nego što su to priče čiji je otac član čije stranke, jesu li oni ovakvi ili onakvi, da li su idealoški neprijatelji ili neprijatelji države. To nije primjereno djeci. Zbog čega je to ušlo kod djece vi to najbolje znate”, kazao je ombudsman Bjeković.
“Govor mržnje je tema na koju sam pogotovo osjetljiva jer su djeca presudila i rekla u jednom istraživanju da su za 86 posto govora mržnje u javnom prostoru zaslužni političari”, kazala je poslanica Demokrata Tamara Vujović.
Političari, s druge strane, za govor mržnje krive medije i društvene mreže na kojima izostaju sankcije za uvrede, a sve pod plaštom slobode izražavanja.
“Bilo ko, bilo kome može napisati bilo šta na društvenim mrežama, u javnom diskursu, da to vrijeđa, dira u privatno i porodicu, širi mržnju bez ikakve sankcije ili bar odgovarajuće sankcije”, kazala je poslanica SNP-a Milosava Paunović.
“Više nego očigledno odmah nakon dekriminizacije klevete ispostavilo se da smo mi potpuno nespremno društvo za to”, kazala je Branka Bošnjak iz PzP-a.
“Negdje sam u inicijativi da se to vrati u krivični zakonik Crne Gore dok ne budemo spremni”, kazala je predsjednica Skupštine Danijela Đurović.
“Mi smo ušli u dekriminizaciju klevete i povratak u kriminizaciju bi po mom sudu bio pogrešan korak”, kazao je Bjeković.
A, pravi korak je, kaže Ombudsman, da se svi u društvu vratimo dijalogu i toleranciji.
“Svako je u Crnoj Gori izgleda majstor tuđeg posla a ne svog. Ovo je opšta kritika jer da se bavimo malo svojim poslovima i okruženjem, možda bi manje prostora bilo za neke druge gore stvari”, kazao je Bjeković.
Preporučeno
Dijalog na koji je pozvao Ombudsman danas je izostao između Vlade i Skupštine. Još se ne zna da li će ponedjeljak 14. novembar biti neradan povodom Njegoševog dana, praznika koji se obilježava dan ranije. I dok je predsjednica Skupštine očekivala da tu dilemu otkloni izvršna vlast, na sjednici Vlade se to pitanje nije pominjalo. Zato su Demokrate najavile da će, ako neradni dan ostane samo 13. novembar, inicirati izmjene zakona prema kojem će se ubuduće taj praznik obilježavati dva dana.
