Video
Vidljivo je, dodaje on, i da je ministar pravde Crne Gore pod velikim pritiskom antievropskih snaga.
Usmjerenje Vlade koje je proevropsko je, smatra Sokol, dobro, kao što je važna fokusiranost na ekonomiju i pitanja privrede. No, kako kaže, potpuno je jasno da to nije sve i da to nije dovoljno. Crna Gora, vjeruje on, mora puno raditi na stabilizaciji i depolitizaciji institucija, pogotovo u dijelu pravosuđa, ali i na spričavanju vanjskog uticaja pogotovo iz Srbije koji, kako navodi, očito pokušava ovladati ili zadržati kontrolu nad bezbjednosno obaveštajnim aparatom, kako bi mogli uticati na političku situaciju u Crnoj Gori.
“Borba za opstanak Crne Gore kao samostalne države, borba za jačenje njenih institucija i njenog identiteta, apsolutno nešto što ide paralelno sa ovom evropskom pričom”, kaže Sokol.
Jasno je, rekao je on, da je vladajuća većina u Crnoj Gori duboko podijeljena i da u njoj postoje snage kojima je evropska orientacija prioritet samo verbalno i deklarativno.
Intervju TV E prenosimo integralno:
TV E: Ima li aktuelna crnogorska Vlada šansu da uvede zemljuu EU?
Sokol: Proces pristupanja traje vrlo dugo i to je jedan jako složen proces i onog trenutka kada se završe pregovori, treba vam vjerovatno još jedno dvije godine kako bi se završile sve ratifikacije i kako bi zemlja ušla u Evropsku uniju. Dakle, samo za ilustraciju, Hrvatska je zaključila pregovore sredinom 2011., a ušla formalno u Evropsku uniju 2013. godine. Tako da je to jedan proces koji sigurno traje nekoliko godina i mislim da su vrlo male šanse da Crna Gora uđe u Evropsku uniju u vrijeme mandata ove Vlade. Ali ono što se može dogoditi je da se pregovori završe ili da se privedu vrlo blizu kraju i da se u mandatu neke iduće vlade završi cijeli proces. Naravno, ako se to dogodi i na taj način, to je bilo izuzetno brzo. Dakle, poznaći kakva je generalno atmosfera u Evropsku uniji, kako ti procesi teku, to je bilo golemo posljednjuće samo po sebi.
Dakle, da se uspiju završiti pregovori ili doći blizu završetka pregovora u mandatu ove Vlade, bio bi golemi uspjeh. Nisu problemi samo na strani zemalja kandidatkinja, nego su problemi na strani same Evropske unije.
TV E: pomenuli ste atmosferu u Evropskoj uniji. Možete li reći kakva je ta atmosfera?
Sokol: Dakle, što se atmosfere tiče, ona je godinama bila dosta negativna prema samom procesu proširenja. Zbog rata u Ukrajini to se sada promijenilo. Puno se više govori o proširenju nego što je to bilo prije, ali opet fokus je na Ukrajini, a puno manje na jugoistočnoj Evropi, odnosno Zapadnom Balkanu.
Crna Gora ima tu sreću, rekao bih, ako mogu biti otvoren, što je dovoljno mala, da njen ulazak u Evropsku uniju ne bi previše poremetio balans uticaja u samim evropskim institucijama. Ne bi previše promijenio odnose snaga. Tako da ulazak Crne Gore ne bi sam po sebi izazvao velike otpore unutar same Evropske unije. Ali sigurno je da će taj proces još potrajat, da je focus ternutno na Ukrajini, a da je Zapadni Balkan ipak sporedna priča. Tako da treba biti svjestan da su prepreke velike, da je proširenje dugi iz godina bilo na marginama same Evropske unije. Sada kada su se stvari malo pokrenule, postoji šansa da se stvar ubrza, ali treba biti realan i biti svjestan da će taj proces u svakom slučaju trajati dovoljno dugo.
Međutim, sada se može napraviti ključni iskorak i doći vrlo blizu završetka pregovora. Mislim da je to idućih nekoliko godina realno, ako se napravi posao sa crnogorske strane.
TV E: Pomenuli ste da su pojedini koraci već napravljeni. To je saopštio i specijalni izaslanik SAD-a za Zapadni Balkan Gabrijel Eskobar, koji je bio u posjeti Crnoj Gori, rekao je da je vidljiv napredak. Da li to vama tako izgleda kada posmatrate sa strane? Da li je ova Vlada zaista napredovala kada je riječ o evropskim integracijama?
Sokol: Napredak se vidi. Usvojen je niz strategija i zakona koji su se zahtjevali kao dio evropske agende, tako da se napredak vidi. Naravno da se može još puno više napraviti, to je činjenica, ali napredak je vidljiv. Ono što ja vidim kao problem je sam sastav vladajuće većine, gdje se vidi da postoje snage koje nisu baš previše proevropski orjentisane, a naravno i vidimo da postoje mnogo unutrašnjih sukoba, prvenstvo oko nadzora nad pravosuđem i sigurnosnim aparatom, a to sigurno nije nešto što je pozitivna situacija. Osim toga vidljivi su i uticaji susjednih država, pogotovo Srbije. Znamo da je srpska politika sve samo ne usklađena sa EU, da je ona vrlo povezana sa Rusijom i dan danas i to su sigurno nekakvi utezi koji postoje na rad ove vlade. Tako da mislim da postoji dobra volja sa strane bar dijela elemenata vladajuće većine, da je Vlada napravila određeni iskorak, ali da ovi utezi koji postoje u vladajućoj većini su sigurno nešto što vuče cijelu stvar u suprotnom smjeru i što nije pozitivno u cijeloj situaciji.
TV E: Da li je taj uticaj sa strane na crnogorsku Vladu vidljiv Evropskoj uniji? Da li registruju da te sile sa strane koje pokušavaju da utiču na političke procese u Crnoj Gori i na evropski put zemlje? Je li to nešto što se može zanemariti?
Sokol: Nakon prošlih izbora vidio sam možda malo preveliku euforiju. Svakako ono što je primjetno je proevropska orijentacija premijera Spajića, koja mislim da je realna. Ali isto tako ne postoji kod svih još uvijek dovoljno svijesti o svim problemima koji postoje u vladajućoj većini i čini mi se da se na neki način pokušavaju zanemariti. Takva politika guranja glave u pjesak sigurno nije dobra, jer će se to prije ili kasnije vidjeti i prema vani. Tako da postoje oni koji vide što se događa, postoje oni koji vide koji su problemi, ali isto tako postoje i oni kojima neke stvari nisu jasne ili svjesno okreću glavu na drugu stranu.
Međutim, činjenica je da upravo zaustavljanje ili usporavanje procesa pregovora bi pomoglo ovim antievropskim snagama i ja mislim da je to upravo ono koji utiču iz Srbije i Rusije žele. Tako da ja osobno podržavam ispunjavanje privremenih mjerila i da Crna Gora krene dalje. Upravo bi to bio vjetar u leđa proevropskim snagama u vladojućoj većini. Ali i iza vladajuće većine jer su tu crnogorske suverenističke snage koje nisu u vladajućoj većini a koje su apsolutno proevropski orjentisane. Mislim da bi njima pozitivno mišljenje i utvrđivanje ispunjavanja privremenih mjerila svakako bio vjetar u leđu i zato to osobno podržavam. Ali, moramo biti svjesni da postoje one snage koje u toj cijeloj vladojućoj većini rade sa figom u džepu. A zapravo sigurno ne gledaju prema Briselu, nego gledaju malo istočnije.
TV E: Najavljuje se i rekonstrukcija Vlade, ali se čeka da dobijemo IBAR, možete li da nam objasnite zašto je IBAR bitan i šta nakonnjega, treba li nam i nakon njega stabilnavlast, čeka li nas i nakon toga više ili manje posla?
Sokol: Nakon IBAR-a svakako dolazi više, a ne manje posla. Dakle ispunjavanje privremenih mjerila samo znači da se otvara mogućnost da projegovarački proces ide dalje. To čak ne znači ni zatvaranje ovih ključnih poglavlja 23 i 24 koja su vezana za vladavinu prava, nego samo utvrđivanje mjerila koja se onda dalje treba ispunjavati. I naravno IBAR zapravo predstavlja nužni preduslov da bi se druga poglavlja mogla dalje zatvarati. Tako da kada govorimo o IBAR-u, to je zapravo preduslov da bi cijeli proces mogao krenuti dalje.
To je samo jedna odskočna daska da se cijeli proces može ubrzati i da se može krenuti u smjeru zatvaranja pregleda. Tako da, apsolutno Crnoj Gori treba stabilna vlada i nakon toga. Tada kreće onaj najvažniji dio posla i definitivno IBAR ne znači da je onda nekakav kraj, da se onda može opustiti i da ima manje posla, nego upravo suprotno. Tako da Crnoj Gori treba stabilna vlada i nakon IBAR-a. Ne mogu prejudicirati hoće li to biti ova Vlada ili u nekom drugom sastavu, ali IBAR samo znači da se može krenuti dalje. Nikako da je posao završen.
TV E: Aktuelna vlada i premijer tvrde da je napredak na polju EU integracija vidljiv i da je to zaista jedino na što su fokusirani trenutno osim ekonomske situacije u zemlji. Da li se to vidi i da li je to pravi model rada?
Sokol: Prvo ne bih rekao da je fokus samo na tome. Veliki naglasak jeste stavljen na evropske integracije, ali vidi se da su prisutne i druge stvari. Rekao bih da je trenutno za dugoročnu evropsku perspektivu Crne Gore najvažnije pitanje kontrole nad sigurnosnim aparatom. Tu vidimo da postoje velike borbe. Vidimo da je ministar pravde pod velikim pritiskom antievropskih snaga, tako da je to nešto što se itekako vidi.
Usmjerenje Vlade koje je proevropsko je dobro, ekonomija i pitanja privrede su izuzetno važna, ali vidi se i potpuno je jasno da to nije sve i da to nije dovoljno i da Crna Gora još mora puno raditiprvenstveno na stabilizaciji i depolitizaciji institucija, pogotovo u ovom pravosudnom dijelu. Ali i na spričavanju vanjskog uticaja pogotovo iz Srbije, koji očito pokušava ovladati ili zadržati kontrolu nad bezbjednosno obaveštanim aparatom, kako bi mogli i dalje uticati na političku situaciju Crne Gore.
Preporučeno
Borba za opstanak Crne Gore kao samostalne države, borba za jačenje njenih institucija i njenog identiteta, apsolutno je nešto što ide paralelno sa ovom evropskom pričom. I ja se nadam da će proevropske i procrnogorske snage u vladajućoj većini pobijediti. Ali da je jasno da je vladajuća većina duboko podijeljena i da tu postoje i one snage kojima je evropska orientacija prioritet samo verbalno i deklarativno, a zapravo da su im prioriteti nešto potpuno drugačije to se isto tako vrlo dobro vidi. Nadam se da će premijer Spajić imati dovoljno snage da se tim antievropskim i anticrnogorskim, uticajima odupre i da samostalno Crnu Goru usmjeri prema evropskim integracijama.
