Doc. dr Tomislav Sokol je poslanik u Evropskom parlamentu. Četrdeset dvije su mu godine. Po struci je pravnik, s doktoratom iz evropskog prava. Docent je na fakultetu. Član je Hrvatske demokratske zajednice. U Delegaciji je Evropskog parlamenta za Crnu Goru već u drugom mandatu. Za Standard govori o tome zašto je Hrvatska blokirala jedno crnogorsko pregovaračko poglavlje, što EU konkretno očekuje da crnogorska vlast učini, na koji način prati situaciju u Crnoj Gori, kakav je odjek njegogov jučerašnjeg obraćanja Evropskom parlamentu na temu Crne Gore i velikosrpske hegemonije kao ključnog problema cijele regije…
Razgovor počinjemo aktuelnim procesom evropske integracije Crne Gore i blokadi jednog poglavlja.SOKOL: Prvo što bih istaknuo je da je Hrvatska prijatelj Crne Gore. To je najvažnije. Ne želim, i sigurno je da nitko u Hrvatskoj ne želi, da nezatvaranje jednog pregovaračkog poglavlja ispadne kao da Hrvatska ima nešto protiv Crne Gore, da Hrvatska želi blokirati Crnu Goru. Ne.
Ono što Hrvatska želi je poslati jasnu poruku da postoje neki elementi politike sadašnje vlasti, a i pojedini elementi u sadašnjoj vlasti, koji su jednostavno Hrvatskoj neprihvatljivi. Govorim konkretno o nekadašnjem Demokratskom frontu, o Andriji Mandiću i Milanu Kneževiću i cijeloj toj ekipi koja se trudi Crnu Goru opet pretvoriti u drugu srpsku pokrajinu. Osim njih, i Demokratska Crna Gora sa svojim čelnikom Aleksom Bečićem također spada u sličnu kategoriju
Dakle, to je ono što je problem, a što se ne manifestira kroz njihove riječi, koje su uvijek jako proeuropske, uvijek im iz usta ispadaju europske vrijednosti, Europska unija, dok su djela nešto drugo. Rezolucija o Jasenovcu je bila jako dobar pokazatelj o čemu se tu zapravo radi.
Naravno da Hrvatska osuđuje zločine NDH, zločine Jasenovca, to nikad nije bilo pitanje. Ta rezolucija bila napravljena na način da se s jedne strane relativizira Rezolucija o Srebrenici i tu je Crna Gora gurnuta u prvi plan da napravi prljavi posao za Srbiju i za Aleksandra Vučića.
Kroz to se vidjelo o kakvom se tu zapravo odnosu radi – o odnosu u kojem su i Mandić i Knežević i Bečić, a preko njih u velikoj mjeri i kompletna crnogorska vlast, na daljinskom upravljaču Beograda. To je ono što je temeljni, što je suštinski problem.
STANDARD: Hrvatska vodi godinama prijateljsku politiku prema Crnoj Gori, pruža ogromnu pomoć u procesu integracije u EU. Tako je bilo i u procesu ulaska Crne Gore u NATO. Sada velikosrpska politika u Crnoj Gori ovaj čin preuveličava i pravi razne manipulacije. Je li ovo promjena te politike?
SOKOL: Hrvatska je na ovaj način poslala jasnu poruku da je problem u crnogorskoj vlasti i u tome kako se njen dobar dio ponaša. Ali je isto tako poslana i poruka da Hrvatska želi pomoći Crnoj Gori. Zato je tu zauzet uravnoteženi pristup. Zato nije zatvoreno jedno poglavlje, ali se nije išlo na generalno stopiranje cijelog procesa.
STANDARD: Kako je odabrano poglavlje?
SOKOL: Vanjska politika je puno šira tema od formalnog usklađivanja s pojedinim europskim pravilima, mjerama itd. To svakako uključuje i dobrosusjedske odnose, a teme poput rješavanja pitanja nestalih, procesiranja ratnih zločina itd, nadilaze i bilateralna pitanja. To jesu i bilateralna pitanja, ali su prije svega pitanja nekih temeljnih civilizacijskih zapadnih i europskih vrijednosti.
Cilj je bio poslati poruku da crnogorska vlast nije radila u smjeru dobrosusjedskih odnosa, ali isto tako da su neki od problema koji se trebaju riješiti, pitanja koja idu čak i dublje od samih dobrosusjedskih odnosa u užem smislu.
STANDARD: Vlada Crne Gore je munjevito krenula da šminka situaciju: pokrenula je proceduru da se kuća u kojoj su godinama sjedište Hrvatskog nacionalnog vijeća i Hrvatske građanske inicijative dodijeli hrvatskoj zajednici, formirana je nekakva komisija za nestale. Bazen u Kotoru se za sada ne spominje. Što konkretno Hrvatska očekuje?
SOKOL: Što se tiče konkretnih mjera koje će Crna Gora poduzeti – vidjet ćemo. Ne bih sada još ništa konkretno komentirao, ali se nadam da će crnogorska vlast pokazati djelima da joj je stalo do suradnje s Hrvatskom. I ne samo to nego da planiraju usvojiti europske vrijednosti u punom smislu te riječi.
Ono što je tu jasno je da se ne može istovremeno govoriti o europskom putu i o europskim integracijama, a biti na daljinskom upravljaču Beograda, odnosno posljedično, u drugom koraku Moskve. Na premijeru Milojku Spajiću je da pokaže hoće li se doista zalagati za europski put Crne Gore ili će služiti kao smokvin list za Vučićevu politiku.
Tako da ćemo pozorno pratiti što se događa i naravno, ako se pokažu nekakvi pozitivni pomaci, to će se honorirati. Sada je još prerano da bismo donosili nekakve konačne zaključke.
STANDARD: Ovdje je na velika zvona predstavljeno kako Slovenija i Njemačka navodno pripremaju plan prema kojem bi se u procesu evropskih integracija, ne samo Crne Gore nego i ostalih država, maknula bilateralna pitanja, i da bi ostalo ono što jesu izvorno pitanja usvajanja vrijednosti Evropske unije. Meni ne zvuči baš istinito i moguće. Jeste li čuli za to? Koliko je u tome istine?
SOKOL: Koliko sam ja shvatio radi se o tome da postoje neke ideje u pojedinim zemljama Evropske unije da se o pojedinim pitanjima u procesu proširenja više ne odlučuje jednoglasno, da nema jedna država pravo veta, nego da se odlučuje kvalificiranom većinom odnosno preglasavanjem. Ali to su nečije želje. To se ne može promijeniti samo tako. Da se to promijeni, same bi se države trebale složiti. Države članice Europske unije bi, dakle, same trebale pristati na to da sebi oduzmu pravo veta. Tu se očito radi o nečijim željama, od kojih neće biti ništa.
STANDARD: Kako Vi pratite što se događa u Crnoj Gori? Na koji način ćete biti u nekom momentu u situaciji da procijenite da je nešto što čini vlast u Podgorici dobro ili da nije dobro?
SOKOL: Svaka država to radi na svoj način. Što se tiče mene osobno, ja sam već pet godina član Delegacije Europskog parlamenta za Crnu Goru Bio sam to u cijelom prethodnom mandatu i sada sam u ovom mandatu. Imam, naravno, puno poznanstava u Crnoj Gori, temeljito pratim i medije, razgovaram s ljudima.
Sastajemo se – imali smo ove godine dva sastanka zajedničkog Parlamentarnog odbora za stabilizaciju i pridruživanje, gdje su zastupnici iz Europskog parlamenta i Skupštine Crne Gore. Bio je početkom godine jedan u Strazburu, a bio je i u Podgorici kada smo imali onaj incident, odnosno kad sam ja rekao ono što mislim da stoji, oko vanjskog, srpskog i ruskog utjecaja na trenutnu vlast, pa su nas napadali, vrijeđali i slično. Tako da se ja bavim osobno Crnom Gorom jako dugo, imam osobnih poznanstava, dovoljno sam već unutra da mogu pratiti situaciju dosta dobro, da mislim da imam vrlo realnu sliku o tome što se događa.
STANDARD: Juče ste i Vi, a prije toga i Vaš kolega Davor Ivo Stier govorili u Evropskom parlamentu o Crnoj Gori. Bili ste veoma oštri i kazali ste suštinu. Kakav je odjek tih vaših obraćanja?
Preporučeno
SOKOL: U govoru sam posebno istaknuo da su postupanja sadašnje vlasti u Podgorici, poput narušavanja odnosa s Hrvatskom, najave zakona o državljanstvu koji bi značio de facto kraj samostalne Crne Gore te najnovije krize vezane uz Ustavni sud, nespojivi s europskim vrijednostima i vladavinom prava. Mislim da je odjek dobar te da se u europskim institucijama sve više shvaća kakva je situacija u Crnoj Gori, mada će trebati još dosta raditi na suzbijanju posljedica Vučićeve propagande. Svakako ću i dalje nastaviti raditi na tome.
Video