Video
Poruka potpredsjednika Vlade za vanjske i evropske poslove Filipa Ivanovića da Hrvatska nije blokirala, već pauzirala zatvaranje poglavlja 31, koje se odnosi na vanjsku politiku Crne Gore, je verbalna akrobacija, kaže Sokol. Cilje je, kako navodi, da se prikaže da problem nije tako veliki, već da će se riješiti brzo i jednostavno.
“Riječ je o jednom pogrešnom prikazivanju realnosti, jer problemi jesu duboki. Problemi se ne mogu svesti samo na brod Jadran i na pojedina bilateralna pitanja. Problemi su mnogo dublji. Riječ je o dugoročnoj, suštinskoj orijentaciji Crne Gore, gleda li prema Zapadu, prema Evropi, prema zapadnim vrijednostima, ili prema Rusiji, Srbiji, hoće li biti drugo oko u glavi velikosrpske politike, ili neće. Crna Gora je u suštinskoj dilemi. U vlasti su, paradoksalno, oni koji su velikosrpski orijentisani, poput četničkog vojvode Andrije Mandića, zatim Milana Kneževića… to su osobe koje je Hrvatska proglasila personama non grata, a nije to učinila bezveze, već je imala jake razloge. Sa druge strane je ekipa iz PES-a, koja se uporno pravi velikim europejcima, koja želi da pokaže da ima podršku Evrope, Zapada, Sjedinjenih Država i slično. Pokušavaju da sjede na dvije stolice. Jednostavno, suštinska dilema se mora riješiti. Ne može se istovremeno govoriti da ste za Evropu, evropske integracije, a da ste daljinski upravljač Aleksandra Vučića. To ne ide skupa”, kaže Sokol.
Smatra da Hrvatska pokazuje dobru i da joj nije cilj da blokira Crnu Goru. Na takav potez se Hrvatska neće odlučiti osim ako nema, ističe Sokol, jake razloge.
“Hrvatska ne radi protiv Crne Gore. Hrvatskoj je u interesu evropska integracija Crne Gore i pružiće maksimalnu podršku, koliko god to bude moguće. Međutim, ponašanje crnogorske vlasti je bilo sve samo ne u dobroj vjeri, sjetimo se samo Rezolucije o Jasenovcu. Naravno, u takvom kontekstu Hrvatska je poslala poruku. Hrvatska je otvorena za razgovore, mi želimo probleme rješavati, ali ti problemi idu mnogo, mnogo dublje. Važno je jasno napraviti distinkciju između onoga što se govori i onoga što se radi”, ističe hrvatski evropski parlamentarac.
Sokol podsjeća da je bilo dosta obećanja crnogorskih vlasti, no nije siguran što će od svega biti realizovano s obzirom na to da su u Vladi Mandić, Knežević i Bečić, kao i dio PES-a koji razmišlja slično kao oni.
“Ovdje je riječ o pokušaju zavlačenja, dobijanja na vremenu, u nadi da će se onda međunarodne okolnosti jednostavno posložiti i da će neke stvari proći. Siguran sam da neće biti tako. Hrvatska je otvorena za pregovore, razgovore, pitanja želimo rješavati. Ali, u situaciji kada imamo velikosrpske elemente u crnogorskoj vlasti, naravno da sam skeptičan prema tome što će se od toga zaista uraditi i riješiti”, poručio je Sokol.
Uvjeren je da se u vladajućoj koaliciji ništa ne može napraviti bez zelenog svjetla Andrije Mandića. To je, tvrdi Sokol, najveći problem.
“Ekipa oko Spajića služi kao smokvin list u odnosu na Zapad, da se prikažu umivenima kad dolaze evropski dužnosnici. Sa druge strane, kolo vode Mandić, Knežević, Bečić i ostala ekipa koja je očito na tragu srpske hegemonističke politike. To je ono što je dubinski problem i teško mogu vjerovati da se sa takvim ljudima može krenuti zaista u evropske integracije i ulazak u Evropsku uniju”, naglasio je Sokol.
Smatra i da mnoge članice Evropske unije žele po svaku cijenu da uvedu Crnu Goru u evropsku porodicu zbog političkih razloga, Mediterana, povezanosti, jadransko jonskog koridora.
Preporučeno
“Mnogi smatraju da je potrebna nekakva success story, priča o uspješnosti procesa proširenja, jer znamo da proces proširenja već godinama stoji, da nekakvog realnog napretka nema. Mnogi misle da bi se ulaskom Crne Gore mogao pokazati bar nekakav rezultat. Ima različitih motiva, ali mislim da je sve više onih koji shvataju o čemu je riječ, koji su suštinski problemi i da dok se ne riješi identitetsko pitanje Crne Gore, usmjerenja na jednu ili drugu stranu, da ne možemo govoriti o ulasku Crne Gore u evropske integracije. Da bi ušli u Evropsku uniju morate zadovoljavati određene standarde, a oni idu puno dublje od samog mehaničkog zatvaranja pregovora, formalnog donošenja zakona koji mogu ostati mrtvo slovo na papiru”, zaključio je Sokol.
