Video
On je kazao da izvještaj Evropskog parlamenta prepoznaje glavne probleme Crne Gore i izražava zabrinutost zbog, kako navodi, malignog uticaja Srbije, izmjena Zakona o unutrašnjim poslovima i Zakona o ANB-u, kao i namjera izmjene Zakona o državljanstvu koje bi Crnu Goru mogle pretvoriti u ekspozituru Beograda.
“Za ulazak Crne Gore u EU do 2028. godine problem predstavljaju dobrosusjedski odnosi i otvorena pitanja poput nestalih osoba i odštete logorašima”, smatra Sokol, dodajući da ta pitanja nijesu samo bilateralna, već se tiču i temeljnih evropskih vrijednosti.
Rješavanje otvorenih pitanja, kako ističe, važno je za dobrosusjedske odnose i zatvaranje poglavlja i to bi trebalo da bude jedan od prioriteta.
“Kad govorimo generalno, to su pitanja pravosuđa, vladavine prava i svega što je vezano za to i to su uvijek najosjetljivija poglavlja i najosjetljivije teme vezane za pristupanje svake zemlje Evropskoj uniji. Ali, tu se govori i o širim problemima koje ne treba zanemariti. Kad govorimo konkretno o izvještaju Evropskog parlamenta za Crnu Goru, tu se napominju neke vrlo konkretne stvari. Spominje se opasan uticaj Srbije i izražava zabrinutost zbog donošenja izmjena Zakona o unutrašnjim poslovima i Zakona o ANB-u”, pojašnjava on.
Takođe se, dodaje, spominje opasnost i zabrinutost zbog koncepta „srpskog sveta“ i jačanja srpske hegemonije u okolnim zemljama, pa i u Crnoj Gori, a nažalost i zabrinutost zbog ideja o promjeni propisa o državljanstvu koji bi mogli Crnu Goru zaista ponovo pretvoriti u ekspozituru politike Beograda.
“Nakon potpisivanja pristupnog sporazuma Crne Gore i Evropske unije mora proći najmanje godinu dana do punopravnog članstva, dok su u slučaju Hrvatske gotovo dvije godine prošle do ratifikacije u svim državama članicama”, kazao je Sokol.
Zbog svega toga, kako ocjenjuje, 2028. godina veoma optimistična.
“Mnogo toga se mora uraditi, ali važno je da se riješe strukturni problemi koji su zapravo u pozadini, a to je taj pogubni uticaj iz Srbije. To je ono što je ključno”, poručio je Sokol.
Neophodna je, dodaje, saradnja vladajuće većine i opozicije oko nacionalnih tema, Ustavnog suda i pravosuđa, jer je za napredak potreban širok politički konsenzus.
“Meni je drago da je opozicija pokazala zrelost i konstruktivnost sa svoje strane da se uključi u to, da je pokazala da problem nije sa njihove strane i sad se nadam da će biti dobre volje i od strane vladajućih da se postigne dijalog. Radi se o izuzetno važnim temama. Politizacija bezbjednosnog sektora, odnosno potencijalna politizacija, nešto je što je apsolutno neprihvatljivo u scenariju evropskih integracija bilo koje zemlje. Zato su to stvari koje se apsolutno moraju riješiti, a ako se one riješe u dijalogu sa konstruktivnom opozicijom, to će samo jačati legitimitet bilo kojih rješenja”, istakao je Sokol.
Dešavanja u bezbjednosnom sektoru, dodaje on, i te kako se prate u Briselu, pa će i zakoni koji su nedavno usvojeni morati da budu riješeni prije završetka pristupnih pregovora.
“Posebno je važno, a to je već rečeno i od strane Evropske komisije, da donošenje takvih zakona u ovom obliku u kojem su doneseni nije bio uslov Evropske komisije. To nije nešto što je Evropska komisija tražila od Crne Gore, nego su vladajući to uradili na svoju inicijativu i iz svojih razloga. To je nešto što je jako važno da se iskomunicira i da bude jasno svima, jer se u javnom prostoru dosta manipulisalo tezom da je Evropa to tražila, a to svakako nije tačno. Ja se nadam da će se kroz saradnju sa opozicijom postići nacionalni konsenzus oko bitnih pitanja, a između ostalog i bezbjednosnog sektora”, naglasio je Sokol.
Govoreći o odnosima u regionu, ocijenio je da vlasti u Srbiji preko svojih političkih saveznika u Crnoj Gori pokušavaju da izazovu tenzije i sukobe sa Hrvatskom.
“Oni ne žele da Crna Gora uđe u Evropsku uniju prije Srbije, a sada je to izvjesno, jer je Srbija veoma daleko od tog puta evropskih integracija. Njima nije u interesu da se to dogodi, jer ako Crna Gora uđe, a Srbija ne uđe, onda će to ogoliti prirodu vlasti u Srbiji i sve njene neuspjehe. Oni preko svojih proksija u Crnoj Gori djeluju tako što podstiču provokacije i sukobe sa Hrvatskom. Sjetimo se samo Rezolucije o Jasenovcu, nakon koje je Hrvatska određene osobe proglasila personama non grata”, naglašava Sokol.
Preporučeno
Kroz takav narativ i podsticanje sukoba, kako zaključuje, želi se usporiti i onemogućiti ulazak Crne Gore u Evropsku uniju, ali tako da za to krivac bude Hrvatska.
