Video
Kako je kazao gostujuću u Jutarnjem programu TVCG, prošle sedmice je na sjednici Vlade usvojeno 47 promjena, što je zabrinjavajuće i pokazatelj je generealnog nerada u oblasti optimizacije izdatka za ljudske resurse.
“Ako gledamo rebalans budžeta potrošićemo 560 miliona za bruto zarade u javnoj upravi, a to ne uključuje lokalne uprave, javne ustanove i preduzeća, a tu su i prosvjetari koji traže povećanje zarada”, ističe Sošić.
Ova namještenja prošle sedmice, kako napominje možda nijesu za potpunu kritiku, jer je Vlada u tehničkom mandatu, ali se ne nazire njena zamjena, pa u tom smilu ona mora popuniti neke pozicije koje su prazne. Problem je činjenica da nemamo ograničenja u smislu nadokanada koje su dalje godinu dana nakon odlaska sa funkcije. Iako su se svi bunili zbog toga ranije, nije urađeno ništa da se zakoni koji defnišu tu naknadu promijene.
“Zakon o Vladi je na javnoj raspravi, i on bi trebao da uvede ova ograničenja, ali kada je bio u nacrtu niko nije pričao o ovim promjenama, nego o smanjenju reasora, da treba da ima oko 14 ministarstava, niko o aspektima ušteda i reorganizacije, nego samo gdje su oni u tom sistemu. Iako premijer napominje da u njegovom kabinetu ima manje savjetnika nego što je bilo, nije njegov posao da gleda samo svoj kabinet, nego i sve druge organizacione jedinice i da ima na umu da se i tamo ispoštuje organizacija koja bi omogućila racionalizaciju i optimizaciju”, smatra Sošić.
Kako dodaje, to više niko ne pominje, pa ni na lokalnom nivou.
“Moje kolege su iznijele podatak da su lokalne uprave oglasile potrebu za 1.200 novih zaposlenih u izbornoj godini. Opštine koje su, inače, preopterećene ne namjeravaju da smanjuju nego da povećavaju broj zaposlenih, koji je po poljednjih podacimo oko 15.000”, kazao je Sošić.
Naglašava da se nastavilo sa praksom netransparentnosti, mišljenja Ministarstava finansija na ova pitanja nijesu javna, nije ni dokumantacija za budžetsku rezervu. Određene tačke proglašavaju se internim i ne zna se ni o čemu na sjednicama Vlade raspravlju. Tako smo, kaže on, greškom otkrili da je uži kabinet i njena komisija dijelila budžetsku rezervu.
“Najbolji korak ka transparentnosti bi bio novi Zakon o sobodnom pristupu informacija, koji je sada ministar povukao na doradu, ali još ga nemamo, a prošlo je nokoliko mjeseci”, kaže Sošić.
Ističe da je ključni nadzor, nadzor nad javnim preduzećima, te da se gašenjem Montenegro worksa, što je bilo opravdano, ali neformiranjem novog tijela koje bi pratilo rad javnih preduzeća, ništa nije postiglo. Imamo i preduzeća koja ignoriše Vladu, kao Rudnik uglja koji to čini već dvije sedmice.
“Sve što Vlada radi od dolaska na vlast može potenijalno da kupi nekog birača, zato treba sisteme zapošljavanja i potrošnje pratiti tokom cijele godine. Za mene je najinteresnatniji kapitalni budžet, u osvrt na rebalans, umjesto da neke projekte dovedemo do kraja, imamo prekide. Kvalitetni stoje, na novim se ne odmiče”, kaže on.
Što se tiče ispunjenosti zahtjeva u predpristupnom pregovorima, Sošić navodi da se na sjednici Vlade čulo da je ispunjeno svega 26 do 27 odsto obaveza, a u oblasti zakona samo 16 odsto.
“Nemamo se čemu nadati od tog izvještaja, i Vlada priprema teren za negativno mišljenje”, ističe Sošić.
Preporučeno
Smatra da bi već trebalo da znamo koje kapitalne projekte će podržati budžetom, i volio bi da u tom novom vidimo ograničenja potrošnje i mjere štednje.
