To smo vidjeli prošle sedmice kada su direktoricu Agencije za sprečavanje korupcije Jelenu Perović uhapsili službenici Specijalnog policijskog odjeljenja. Pošto SDT prethodno nije preciziralo za što se
Perović tereti, njen branilac Nikola Martinović je prvobitno ocijenio da je ona uhapšena zbog toga što u SDT-u smatraju da je službeno vozilo koristila više nego što bi trebalo.– Nijesu rekli da je zloupotrijebila položaj zbog ovoga ili onoga. Tokom pretresa su oduzeli djelovodnike, slikali kilometražu na vozilu i oduzeli dokumenta koja su već ranije bila predata tužilaštvu, a odnosila su se na pređene kilometre ili putovanja – saopštio je Martinović ranije Pobjedi.
Dan kasnije, portparol i tužilac SDT-a Vukas Radonjić ipak je – nakon što se ispostavilo da ona službenim kolima nije prelazila više od 50 kilometara dnevno – saopštio da predmet pokrenutog postupka protiv Perović nije eventualna zloupotreba službenog vozila, već da je o tome formiran poseban predmet.
Ispostavilo se da se Perović na teret stavlja da je od avgusta 2020. do februara 2024. godine prekoračila granice svog službenog ovlašćenja i tako sebi i drugima pribavila imovinsku korist od preko 60.000 eura.
To je učinila, kako je naveo Radonjić, jer je, suprotno Zakonu o zaradama zaposlenih u javnom sektoru, donosila odluke kojima je uvećavala svoju zaradu po osnovu prekovremenog rada – odnosno za varijabilni dio zarade i odluke kojima je sebi određivala naknadu za članstvo u određenim radnim grupama koje je sama obrazovala, iako je donošenje tih odluka isključivo u nadležnosti Savjeta Agencije za sprečavanje korupcije kao tijela koje bira dirktora Agencije.
Ona je odlukom sudije za istragu Višeg suda Suzane Mugoše puštena da se brani sa slobode, a oduzet joj je pasoš i zabranjeno da napušta stan i da se sastaje sa određenim licima.
U tome da SDT ispita okolnosti ovih sumnji nema ništa sporno, ali je indikativno da je Perović procesuirana nakon intenzivne medijske hajke, ali i nekih nevladinih organizacija, poput Mansa, dok istraga ,,tihuje“ kada su u pitanju djela ministara ili čelnika državnih institucija iz redova ,,avgustovske većine“.
Dovoljno je samo uporediti postupke i dvostruke aršine SDT-a u nekoliko ,,slučajeva varijabila“ koji su ostali, makar za sada, van fokusa Vladimira Novovića i drugih specijalnih tužilaca.
NAGRADA OD 2,4 MILIONA
Tako je Specijalno državno tužilaštvo za organizovani kriminal ostalo bez reakcije kada je početkom 2023. godine tadašnji ministar unutrašnjih poslova Filip Ažić častio ,,novogodišnjim poklonom“ zaposlene u MUP-u i Vojsci – koje je častio sa ukupno 2,4 miliona eura iz državnog budžeta.
Pobjeda je početkom prošle godine objavila saznanja da je oko 2.000 zaposlenih u Ministarstvu odbrane i Vojsci, uz decembarske plate, dobilo po dodatnih 700 eura, dok je po 200 eura isplaćeno za oko 5.000 zaposlenih u MUP-u i policiji.
Filip Adžić (Foto: Dobrilo Malidžan/Pobjeda)
Pitanja Pobjede, koja su prošle godine upućena na adrese ministarstava odbrane i unutrašnjih poslova, o tome koliko je ukupno isplaćeno novca za varijabile u decembru i koji je tačan broj zaposlenih kojima su isplaćene, ostala su bez odgovora. No, o tome da je Adžić bio široke ruke, pored informacija iz više izvora, najbolje svjedoče odgovori na ista pitanja koja smo tada, iako su poslata na adrese svih 18 ministarstava, dobili samo iz tri resora.
Iz Ministarstva prosvjete Pobjedi je tada rečeno da je na osnovu prethodno pribavljenog mišljenja Ministarstva finansija, taj resor isplatio svega 11 varijabila u neto iznosu od po 266 eura za decembar mjesec, odnosno nepunih 3.000 eura. Potom nam je iz Ministarstva rada i socijalnog staranja saopšteno da nijedan službenik u tom resoru u decembru nije primio varijabilni dio zarade, dok su u Ministarstvu finansija bili izdašniji pa je, uz redovnu zaradu za decembar, varijabilni dio zarade isplaćen za 145 zaposlenih u tom resoru, u ukupnom iznosu od 35.130 eura.
Iz Ministarstva finansija su u odgovoru Pobjedi ukazali da je odredbom člana 21 Zakona o zaradama zaposlenih u javnom sektoru, propisano da varijabilni dio zarade, u zavisnosti od raspoloživih sredstava, pripada zaposlenom sa izuzetnim rezultatima i kvalitetom rada.
– S obzirom na to da je najveći dio službenika Ministarstva finansija u decembru imao povećan obim posla, koji je iziskivao prekovremeni rad, kao i da su pokazali dodatan doprinos i odlične rezultate u radu, od starješine organa ocijenjeno je da ispunjavaju uslove za utvrđivanje varijabilnog dijela zarade. Shodno zakonu, maksimalan iznos varijabilnog dijela zarade je 262 eura – naveli su tada iz Ministarstva finansija.
Još frapantnija je činjenica da je Adžić odlučio da se rasipa parama građana – u izbornoj godini, što je zabranjeno crnogorskim zakonima.
No, Novovićevo specijalno tužilaštvo i dalje ignoriše ovu zloupotrebu državnih resursa, pa ispada da je, odlukom tadašnjeg dvoministra, funkcionera Ure Filipa Adžića čak 7.000 zaposlenih, u dva resora, ostvarilo „izuzetne rezultate i kvalitet rada“ – što je i uslov za dodjelu varijabilnog dijela zarade?!
PARTIJSKO ZAPOŠLJAVANJE
SDT nije reagovalo ni na potez Adžićevog partijskog šefa i bivšeg premijera Dritana Abazovića koji se javno hvalio razmjerama enormnog partijskog zapošljavanja u vrijeme trajanja njegove vlade (od aprila 2022. do oktobra 2023) – kada je čak 40.000 građana zapošljeno, mahom u javnom sektoru.
– Broj zaposlenih lica u aprilu 2022. je bio 203.545, a u septembru 2023. godine 243.050. Istovremeno, broj nezaposlenih po zvaničnoj statistici smanjen je sa 50.552 na 37.649 – objavio je Abazović prošle godine pozivajući se na podatke Monstata.
Ni on ni Monstat nijesu detaljnije obrazložili: gdje su i u kojim sektorima posao našli novozapošljeni. Međutim, analiza Pobjede od prošle godine i dostupni uporedni podaci pokazali su da je ogromna većina tih novozapošljenih – više od 80 odsto – našla radno mjesto u javnoj upravi, državnim elektroenergetskim kompanijama, ali i opštinama.
A od 40.000 novozapošljenih skoro devet hiljada otpada na ugovore o djelu, koje je prošla vlada besomučno potpisivala.
U energetskom sektoru novozapošljenih je oko pet hiljada, dok ostatak otpada na zapošljavanja u opštinama i njihovim preduzećima, državnoj upravi, raznim agencijama i centralnoj administraciji.
Zakon o finansiranju političkih stranaka i kampanja zabranjuje zapošljavanje u izbornoj godini, a 2022. i 2023. su bile izborne godine zbog lokalnih izbora u 14 opština, a potom predsjedničkih i parlamentarnih izbora. Izuzetak je ako je to zapošljenje neophodno i ako postoji sistematizovano radno mjesto ili Vlada to odobri posebnom odlukom.
No, cifre o broju zapošljavanja u državnoj upravi su znatno veće od onih koje je Pobjeda u seriji tekstova objavljivala i pokazuju ogromne razmjere masovnih partijskih zapošljavanja.
GLAS ZA INVESTICIJU
SDT se nije zainteresovalo ni za izjavu tadašnjeg premijera u kojoj je otvoreno najavio korupciju poručujući da će Crna Gora „imati brojne benefite“ ako za domaćina EXPO 2030 glasa Rijad, a ne Rim.
Crna Gora je u početku najavila podršku Italiji, ali je premijer otkrio da će nam Saudijci donirati ,,više miliona u izgradnju jednog prosvjetno-edukacionog objekta u Crnoj Gori“, ali – ako glasamo za njih.
Ambasadorka Italije je Pobjedi izrazila javno razočaranje odlukom Vlade Crne Gore, a Abazović je na to poručio da su Italijani ljuti – jer imaju takmičarskog duha.
Sve ovo nije zapalo za oko SDT-u pod dirigentskom palicom Vladimira Novovića.
RAONIĆU NI ,,GRAM PAŽNJE“
Pozornost SDT-a nije zavrijedio ni slučaj nezakonitog generalnog direktora Javnog servisa Borisa Raonića koji sebe svakog mjeseca nagrađuje „za izuzetan doprinos“ poslovanju firme.
On je, prema podacima Vlade koji su objavljeni krajem marta, imao platu od 4.042,56 eura, što je bilo najveće mjesečno primanje u državi. Toliki iznos je dobijao jer je uz podršku Savjeta RTCG usvojio pravilnik kojim sebe i probrane ljude izuzima iz ograničenja da dodatak na platu može da pređe polovinu dohotka.
Nekoliko dana nakon objave Vlade, Raonić je, krajem marta, Savjetu RTCG predložio sa mu se smanji iznos, te da umjesto tri – prima dodatak od dvije prosječne plate.
Uz osnovnu platu, Raonić je prije svog prijedloga, svakog mjeseca na osnovnu dobijao i tri prosječne plate u RTCG – koja sada iznosi oko 800 eura. Tu nepravilnost je konstatovala i Državna revizorska inspekcija u dva navrata.
U posljednjem izvještaju od 15. marta DRI je konstatovala da nije realizovana preporuka iz novembra kako treba urediti način ostvarivanja prava na varijabilni dio zarade generalnog i direktora Radija i Televizije.
Boris Raonić (Foto: Iva Mandić/Pobjeda)
Iako je usvojen novi pravilnik o dijelu zarade po osnovu ostvarenih rezultata u radu 2. septembra 2022. godine, što je bila incijalna preporuka, tim aktom nije precizirano ko ocjenjuje, predlaže i odobrava uvećanje zarade po osnovu ostvarenih rezultata u radu generalnog direktora, direktora RCG i direktora TVCG.
Pravilnikom je, prije izmjene koju je Raonić sam tražio, propisano da generalnom direktoru RTCG može pripasti i uvećanje zarade po osnovu ostvarenih rezultata u radu, najviše do iznosa tri prosječne neto zarade u RTCG. Međutim, DRI je konstatovala da se taj dodatak od tri prosječne plate isplaćuje svakog mjeseca u maksimalnom iznosu, bez ocjene učinka, odnosno ostvarenih rezultata u radu.
Takođe, prema Pravilniku, rukovodioci organizacionih jedinica do 25. u mjesecu predlažu zaposlene koji ispunjavaju uslove za obračun i visinu varijabilnog dijela zarade. Generalni direktor ima diskreciono pravo da prijedlog usvoji ili odbije, kao i da umanji ili poveća iznos u zavisnosti od sredstava kojima RTCG raspolaže u momentu isplate.
Kriterijumi prema kojima se cijene „izuzetni rezultati i kvalitet rada zaposlenog“ su: doprinos unapređenju procesa rada, uspješnost i kvalitet izvršenih poslova, efikasnost u radu, povećani obim posla i dodatno angažovanje zbog nepopunjenosti radnih mjesta, obim radnih zadataka, te samostalnost i inicijativnost zaposlenog.
Zanimljive su i odredbe Pravilnika koje izuzimaju generalnog direktora, urednike programa, rukovodioce sektora i raznih službi u RTCG, kao i šefa Raonićevog kabineta od pravila da varijabilni dio zarade ne može biti veći od 50 odsto iznosa neto osnovne zarade zaposlenog.
SDT je u julu prošle godine, po prijavi Media centra, formiralo predmet povodom nezakonitog reizbora Raonića. Istraga protiv njega, rukovodioca pravne službe Želimira Mićovića i advokatice Zorice Đukanović – koji se sumnjiče za zloupotrebu položaja putem podstrekivanja pojedinih članova Savjeta, nije završena ni nakon više od osam mjeseci. Tim predmetom su obuhvaćeni i pojedini članovi Savjeta zbog sumnje da su zloupotrijebili službeni položaj.
Raonićevu karijeru u RTCG obilježile su i brojne afere, petnaestak sistematizacija, tužbe zaposlenih zbog mobinga, neprincipijelne izmjene njegovog ugovora o radu…
SMJENA, BEZ PROCESUIRANJA
Doskorašnja direktorica Kliničkog centra Crne Gore (KCCG) Ljiljana Radulović smijenjena je upravo zbog finansijskih malverzacija, ali SDT ni u ovom slučaju nije uzelo stvar u svoje ruke i formiralo predmet po službenoj dužnosti.
Radulović je na to mjesto postavljena u decembru 2020. godine za mandata ministarke Jelene Borovinić-Bojović, a njena smjena uslijedila je na prijedlog aktuelnog ministra zdravlja Vojislava Šimuna – na osnovu izvještaja komisije njegovog resora u kojem se ističe neracionalno trošenje novca, davanje saglasnosti za dopunski rad bez mišljenja medicinskog odbora i mimo procedura što je uslovilo da se produže liste čekanja pacijenata, sklapanje ugovora o radu mimo zakona…
U izvještaju se navodi i da je komisija utvrdila da je, prilikom zaključivanja više ugovora o radu na određeno vrijeme, postupano suprotno odredbama Zakona o radu – s obzirom na to da su navedeni ugovori u vrijeme trajanja već postojećih ugovora o radu, u budućem vremenu, mimo zakonskih procedura i osnova. To ukazuje da su zaključeni protivno odredbama materijalnog prava ih jer je jedino zaključivanjem aneksa ugovora bilo moguće produžiti.
Komisija je u izvještaju problematizovala i davanje saglasnosti za dopunski rad zaposlenima u Kliničkom centru Crne Gore.
– Direktorka dr Ljiljana Radulović postupala je suprotno članu 78 stav 1 tačka 4 Zakona o zdravstvenoj zaštiti, jer nije pribavila prethodno obavezujuće mišljenje Medicinskog odbora KCCG na obavljanje dopunskog rada zdravstvenih radnika i saradnika, za svaki pojedinačni zahtjev, a nije poštovala ni odredbe iz Pravilnika o bližim uslovima za obavljanje dopunskog rada zdravstvenih radnika. Imenovana je odlučivala pozitivno o neurednim i nepotpunim zahtjevima zaposlenih u vezi s dopunskim radom, a koji nijesu sadržali sve neophodne podatke (bez tačnog definisanja datuma početka i završetka dopunskog rada – dan, mjesec, godina), tačna satnica početka i završetka rada (vrijeme) – piše u izvještaju.
Komisija je istakla i da je davanje saglasnosti za dopunski rad ljekara „nekontrolisano i bez materijalno pravnog i činjeničnog utemeljenja“ – dovelo do listi čekanja u KCCG.
UDAR VESNE BRATIĆ NA DRŽAVNI BUDŽET
Nije tu kraj nepostupanja na javno poznate nezakonitosti.
SDT više od godinu i po dana ispituje nezakonitu „sječu“ više od 140 direktora vrtića i škola koje je 2021. godine izvela nekadašnja ministarka Ministarstva prosvjete, nauke, kulture i sporta Vesna Bratić, kao i negativno mišljenje koje je na njen rad dala Državna revizorska institucija (DRI).
Vesna Bratić (Foto: Dragan Mijatović/Pobjeda)
Iako je SDT objedinilo krivične prijave koje su u oktobru 2022. advokat Mihailo Volkov i Centar za građansko obrazovanje (CGO) podnijeli tim povodom – indikativno je da ni taj slučaj nije prioritet SDT-a – pošto epiloga još nema uprkos tome što su crnogorski sudovi presudili u korist direktora i potvrdili da su smjene bile nezakonite. SDT i dalje nije donijelo nikakav zaključak o tome da li je Bratić zloupotrijebila službeni položaj.
CGO je protiv Bratić još prije 16 mjeseci podnio i krivičnu prijavu zbog duplog negativnog mišljenja DRI o njenom radu. Nakon urgencije te NVO, Tužilački savjet je tek u martu ove godine utvrdio da specijalna tužiteljka Nataša Bošković nije zakonito postupala u procesuiranju krivične prijave CGO. Pobjedi je prošlog mjeseca nezvanično saopšteno da je u međuvremenu preduzeto veoma malo radnji u istražnom postupku, kao i da je Bošković naložila da ovaj predmet uzme u prioritetno razmatranje.
– Da li će to biti dovoljno ili neće, ne znam. Vidjećemo kada budemo imali precizne informacije kako će se sporovi završiti – kazala je Jakšić-Stojanović u parlamentu.
Preporučeno
Bratić je 2022. godine dobila duplo negativno mišljenje DRI zato što je potrošila 170 miliona eura za plate. To je 80 odsto budžeta četiri ministarstva.
Video