Video
“Podržavamo suverenitet i teritorijalni integritet Bosne i Hercegovine i sve ćemo uraditi da svoja iskustva u euroatlantskim i evropskim integracijama prenesemo na najbolji mogući način kako bismo našem uvaženom susjedu olakšali put ka punopravnom članstvu u NATO savezu i EU. Isto kao što su Crnu Goru, prenoseći svoja iskustva, pomagale naše prijateljske zemlje u regionu i šire, a posebno Hrvatska i Slovenija, na čemu smo im neizmjerno zahvalni“, rekao je Stanišić.
Podsjetio je da je Crna Gora 5. juna 2017. godine postala punopravna članica NATO-a, čime je ostvarila jedan od dva značajna vanjskopolitička prioriteta.
“Postavši 29. članica NATO saveza, mogu slobodno reći da je to najveći civilizacijski iskorak Crne Gore u njenoj milenijskoj historiji. Sasvim je izvjesno da će naša država biti prva naredna punopravna članica EU, s obzirom na to da je veoma poodmakla u pregovaračkom procesu, od 33 pregovaračka poglavlja otvorila je 32, neka privremeno zatvorila i uvjeren sam da će preostalo poglavlje br. 8 (konkurencija) uskoro otvoriti“. istakao je crnogorski ambasador.
Dodao je da NATO nije samo vojna već i politička i ekonomska organizacija.
“To je savez suverenih država koje dijele iste vrijednosti. Sigurnosni okvir kakav baštini Sjevernoatlantska alijansa je najveća sigurnost država članica da sačuvaju svoj suverenitet i teritorijalni integritet. Benefiti od članstva u NATO su brojni kako sigurnosni tako i ekonomski“, smatra Stanišić.
Crna Gora i BiH nemaju otvorenih pitanja
Misli da sve republike bivše Jugoslavije treba da postanu članice NATO saveza iz mnogo razloga, ali prevashodno da “nam se nikad više svako 30-40 godina historija ne ponavlja i da nikad više ne ratujemo između sebe”.
“Crna Gora nije ušla u NATO da bi bilo s kim ratovala, već je postala punopravna članica, između ostalog, da se zalaže da nikad više na ovim prostorima ne bude rata“, poručio je crnogorski diplomata.
Stanišić je ponovo naglasio da Crna Gora i Bosna i Hercegovina imaju odlične bilateralne odnose i za primjer su u regionu, pa i šire.
“Nemamo otvorenih pitanja, prvi smo potpisali i ratificirali sporazum o razgraničenju i mnogo toga još“, dodao je.
Međutim, Stanišić smatra da ono što ne korespondira s tako dobrim odnosima je putna infrastruktura, posebno s bh. strane.
“Iako Crna Gora ulaže napore na poboljšanju putnih pravaca prema Bosni i Hercegovini, još toga treba uraditi i na tome ćemo istrajati. Nadam se da će i s druge strane, mislim na BiH, doći do značajnijih pomaka u tom pravcu “, rekao je crnogorski ambasador.
Posebno me raduje, dodao je Stanišić, što sam u svojim nastupnim posjetama dobio čvrsta uvjeravanja od člana Predsjedništva BiH, gospodina Dodika i kompletnog rukovodstva Republike Srpske, kao entiteta u sastavu Bosne i Hercegovine, s obzirom na to da je to u njihovoj nadležnosti, da će ključni putni pravac Foča – Šćepan Polje početi da se radi na proljeće ove godine.
Nada se da će se ući u izgradnju i rekonstrukciju pruge Nikšić – Čapljina, kao i da će se u dogledno vrijeme naći način i postići dogovor da se uspostavi aviosaobraćaj Sarajevo – Podgorica.
Sigurnosni izazov
Prema riječima Stanišića, razvoj ekonomskih odnosa između Crne Gore i Bosne i Hercegovine zavisi od mnogo faktora.
“Kada su Crna Gora i Bosna i Hercegovina u pitanju, može se reći da su ekonomski odnosi zavidni, ali da trebaju biti mnogo bolji s obzirom na to da prostora za saradnju ima dosta i da nije iskorišten na pravi način. Istina da su ekonomski odnosi naših zemalja determinirani i uvjetovani veoma lošim saobraćajnim vezama jer bez savremenih i brzih saobraćajnica kako drumskih, tako i željezničkih i zračnih nema ni efikasnog protoka ljudi, roba i kapitala“, naveo je.
Govoreći o migrantskoj krizi, koja je postala glavni problem, i to veoma ozbiljan, crnogorski ambasador smatra da je to i socijalni, ali nadasve i sigurnosni izazov.
“Crna Gora i Bosna i Hercegovina su se našle na udaru migracionog vala posljednjih godina, što iziskuje veoma intenzivnu međuresorsku saradnju posebno između ministarstava unutrašnjih poslova. Opća je ocjena da je ta saradnja na visokom nivou, ali ima prostora za unapređenje te saradnje i ne samo kada su migracije u pitanju već i zajednička borba protiv prekograničnog kriminala i saradnja u oblasti zaštite i spašavanja“, rekao je Stanišić.
Protesti SPC-a
U vezi s aktuelnom političkom i sigurnosnom situacijom u Crnoj Gori, on je istakao da je ona stabilna bez obzira što se, kako je rekao, navodno zbog nezadovoljstva izglasavanjem zakona o slobodi vjeroispovijesti ili uvjerenja i pravnom položaju vjerskih zajednica, organiziraju “vjerska” okupljanja pod dirigentskom palicom crkvenih poglavara Srpske pravoslavne crkve u Crnoj Gori.
“Iza ovih protesta pored Srpske pravoslavne crkve u Crnoj Gori stoje i političke nacionalističke strukture unutar, a posebno izvan Crne Gore, što je poznato i domaćoj i međunarodnoj javnosti. Opet su se aktivirale nacionalističke ideje, koje su bile samo pritajene, o starim velikodržavnim projektima koji su nezamislivi bez Crne Gore. Najveći pobornik tih ideja je bila i ostala Srpska pravoslavna crkva, koja u Crnoj Gori djeluje od 1920. godine, kada je dekretom ukinuta Crnogorska autokefalna pravoslavna crkva. Pitam vas da li i gdje na svijetu postoji vjerska zajednica u nekoj državi koja negira tu državu, njenu naciju, jezik i crkvu i njeno historijsko trajanje? Svi dušebrižnici sa strane moraju da shvate da je Crna Gora građanska, multietnička i multikonfesionalna država. Članica smo NATO saveza i prva naredna članica EU i da smo faktor stabilnosti u regionu“, poručio je ambasador Crne Gore u BiH.
Odgovor Dodiku
Također, Stanišić je poručio da su “Crna Gora i njene institucije spremne da sačuvaju stabilnost, mir i ustavni poredak i nikad više se neće o njoj i njenoj sudbini odlučivati izvan njenih granica”.
Preporučeno
“Što se tiče osporavanja člana Predsjedništva BiH, gospodina Dodika da predsjednik Crne Gore gospodin Milo Đukanović, kao dokazani i provjereni prijatelj Bosne i Hercegovine, dođe u bilateralnu posjetu, mislim da je taj ničim izazvani i iznenađujući postupak bacio sjenku na naše prijateljske dobrosusjedske odnose i najviše štete nanio Bosni i Hercegovini“, rekao je ambasador Stanišić
