On je u intervjuu za Fenu kazao da je pravi izvor krize “nepoštovanje Ustava BiH”. Smatra da problem proizilazi iz “potrebe za ostvarivanjem političkih ciljeva iz proteklih 15-20 godina koji se odnose na građanski koncept i želju za dominacijom” i da je to izazvalo “odgovor iz Republike Srpske koji prelazi u klasični separatizam”.
“Niti jedno od toga ne može proći u BiH”, poručuje Čović.Govoreći o trenutnoj političkoj situaciji u kojoj ne postoji vladajuća većina na državnom nivou, Čović kaže da je teško uopšte definisati ko je vlast, a ko opozicija s obzirom na to da na različitim nivoima vlasti postoje različite koalicije.
“S kim danas možete sjedeti i nešto dogovarati, a da to ima primjenu u praksi? To je pravo pitanje, kako sprovesti ono što dogovorite. Mi iz HDZ-a, pa i HNS-a, razgovaramo sa svima, da bude vrlo jasno. Zbog ovakve strukture BiH prinuđeni smo razgovarati sa svima. Otvorili smo razgovor s najvećim brojem stranaka koje imaju uticaj kroz Parlamentarnu skupštinu BiH, odnosno parlamente entiteta. To ide teško jer su neki stavovi zakovani i polako se zauzimaju pozicije pred Opšte izbore 2026. godine”, rekao je Čović.
Dodaje kako HDZ BiH “nudi rješenja” i kao primjer navodi hitnu sjednicu Doma naroda BiH na kojoj su prve tačke evropski zakoni, a zatim izmjene Izbornog zakona BiH po prijedlogu Marine Pendeš.
“Naravno, mi smo na dnevni red stavili i Izborni zakon, ali tek iza ova dva evropska zakona. Time smo omogućili onima koji se hvale svojim odnosom prema evropskoj ambiciji BiH da to demonstriraju i u praksi, glasujući za zakone koje je EU postavila kao uslov za otvaranje pregovaračkog procesa. Onda nam ostaje samo jedno pitanje, a to je da Vijeće ministara imenuje glavnog pregovorača i njegove zamjenike. Ukratko, to je način kako mislimo izaći iz aktuelnih izazova”, pojasnio je Čović, ignorišući da će teško pronaći konsenzus o glavnom pregovaraču nakon što je Trojka raskinula koaliciju s Miloradom Dodikom.
Čović kaže da sadašnja kriza teorijski može potrajati do izbora iduće godine, a ako se to dogodi, onda će se ona produbiti i dodatno produžiti. Rješenja, dodaje, nisu jednostavna, ali su moguća.
“Otišlo se predaleko, ali rješenje postoji. Moramo ga na neki način i uklopiti u pravni okvir Bosne i Hercegovine. Iako to danas izgleda dosta složeno, mislim da ima institucija koje na tom već rade i pokušavamo iznaći rješenje”, kaže Čović.
Kazao je da ne želi nikome da se pravda i dokazuje na čijoj je strani te da je opoziciji iz RS-a dao rok koji još nije probijen, a koji se, sudeći prema ranijim izjavama opozicionih političara, odnosi na prihvatanje HDZ-ovih izmjena Izbornog zakona BiH, koje je on upakovao u “evropski celofan”.
“Mi baš nikome ne čuvamo leđa. To su najbolje mogli osjetiti kolege iz opozicije RS-a kojima smo kazali: ‘da bi mi nešto promijenili dajte vi pokažite dosljednost – da pratite evuropski put i da uvažavate jednakopravnost i jednakost tri konstitutivna naroda’. Ostavili smo neki rok koji još uvijek traje da završimo ova pitanja i da onda potpuno drugačije postavimo stvari”, poručio je Čović.
Legitimno predstavljanje
Rješenje krize u BiH je za Čovića uvijek povezano s izmjenama Izbornog zakona iako ih aktuelni zakon uopšte nije doveo u ovu situaciju nego potezi Milorada Dodika.
“Zaglavni kamen BiH su njezina tri jednaka konstitutivna naroda. BiH se i kroz istriju uvijek bazirala na zajedništvu tri naroda i njihovom legitimnom predstavljanju. Kada se to naruši onda imamo ovakav ambijent za krize”, smatra Čović.
Čović ističe tri ključna cilja kada je riječ o “hrvatskoj poziciji u BiH”.
“To je Izborni zakon koji se tiče legitimnog predstavljanja u Predsjedništvu BiH. Mislimo da je sada zadnji trenutak da to pitanje konačno završimo. Kada razgovaramo s njima, većina kolega se slaže oko toga, pa čak i javno istupa, da nije u redu da drugi Hrvatima biraju njihovog člana Predsjedništva. Međutim, mi već četiri ciklusa imamo dva bošnjačka člana Predsjedništva BiH, što god ko o tome kazao. To treba promijeniti. Hoćemo li za pet ili šest mjeseci doći u poziciju da možemo pričati o promjeni Ustava BiH, a time i provedbi presuda iz Strazboura, volio bih da možemo. Mislim da je dvotrećinska većina teško dostižna i zato tražimo da se izmijeni Izborni zakon u pogledu izbora članova Predsjedništva BiH i da se barem tu situacija relaksira, jer za to imamo kapacitet”, rekao je Čović.
Njemu je neprihvatljivo da u Sarajevu ne žele prihvatiti njegove izmjene Izbornog zakona koje se tiču članova Predsjedništva BiH i insistira da za to nisu potrebne izmjene Ustava BiH. Takođe ističe važnost Predsjedništva BiH uz tvrdnje da je Hrvatima uskraćeno pravo na vanjsku politiku, monetarnu politiku i vojnu politiku te još jednom poziva političare iz reda bošnjačkog naroda da pošalju svoje rješenje.
“Nećemo dozvoliti da Hrvate u Predsjedništvu BiH predstavlja bilo ko do predstavnici koje će izabrati hrvatski narod. Ako se partnerima ne sviđa naš prijedlog, a ovo je jedan od deset prijedloga koji smo nudili u zadnjih 20 godina, neka oni ponude neki koji će osigurati reprezentativnost Hrvata i mi ćemo ga prihvatiti”, poručuje Čović.
Kada je u pitanju uloga SAD-a i EU-a, on očekuje drugačiji način njihovog angažovanja u BiH i vjeruje da više nije pod njihovim nadzorom u mjeri kako je to bilo ranije.
“Dogodilo nam se ono što smo zazivali prije par godina. Umorili su se od nas i mi nismo više tema ni za jednim stolom. Jedno su vrijeme ovdje imali jako izražen interes. Slali su dosta jake ljude koji su ovdje u biti predstavljali vlast. Kad bi oni kazali da usvojimo neki zakon, mi bismo to usvojili. Ne možemo tako funkcionisati. Mi moramo čuvati i štititi interese BiH i ostati među onima koji žele pristupiti evropskoj porodici”, naglašava predsjednik HDZ-a.
Preporučeno
Komentarišući potencijalno novo nametanje Kristijana Šmita vezano za Vijeće ministara BiH, Čović je poručio da za tim nema potrebe jer “Ministarstvo sigurnosti BiH ne funkcioniše lošije jer nedostaje jedna osoba”.
Video