To je ocijenjeno na Otvorenom forumu „Quo vadis, Crna Gora – perspektive, očekivanja i izazovi crnogorskog društva” iz ugla pitanja integracije i identiteta, koji je organizovala Strategija za evropsku i građansku Crnu Goru (STEGA).

Moderator Otvorenog foruma prof. dr Branislav Radulović kazao je da je činjenica da Crna Gora danas nema potreban stepen društvene kohezije na glavnim pitanjim društvenog razvoja i perspektiva društva.

“Država sve više postaje zajednica partijskih interesa, da se sekularizam zamjenjuje estradnom religijom sa prenaglašenim populizmom i istorijskim revizionizmom, da smo umjesto vladavine prava dobili pravo na vladavinu, i da podložnost stranim uticajima razara sistem unutrašnje bezbjednosti i temelje definisane spoljne (prozapadne) politike“, naveo je Radulović.

Smatra da se u tom sistemu „antisistema“ gubi sistem vrijednosti i umjesto rasprava o sadržinskim temama nude se istorijski prevaziđene identitetske teme.

“Tako se, umjesto homogenizacije društva na vrijednostima EU, ponovo dobija „društvo konflikta“ nekapacitivno da se iznutra razvija, što i jeste cilj djela subjekata klero-radikalno desne odrjentacije i u Crnoj Gori i van nje“, rekao je Radulović.

Ocijenio je da se u tom ambijentu mora „probuditi“ izvorni i autentični proevropski supstrat društva i jače se povezati i pozicionirati na javnoj sceni.

Profesorica na Fakultetu političkih nauka prof. dr Olivera Komar upozorila je na pogrešno uvjerenje da će članstvo u Evropskoj uniji riješiti pitanje identiteta u Crnoj Gori.

“To je duboko društveno pitanje i ključni pokretač političkog sistema. Takva pitanja postoje u svim društvima, bilo da se odnose na klasne podjele, religiju, jezik ili identitet. U Crnoj Gori, to je upravo identitet“, objasnila je Komar

Istakla je da će određeni aspekti biti unaprijeđeni ulaskom u EU, poput statusa crnogorskog jezika ili jačanja institucionalnih mehanizama, navodeći da suštinska pitanja identiteta moraju biti rješavana na nacionalnom nivou, kroz obrazovne i kulturne institucije.

Komar je poručila da evropske integracije neće eliminisati ključne društvene podjele u Crnoj Gori, ali da crnogorski identitet nije u suprotnosti sa evropskim vrijednostima.

Takođe je naglasila da proces integracija može doprinijeti jačanju osjećaja solidarnosti, koji je neophodan za izgradnju stabilnog građanskog identiteta.

“Ta pitanja ostaju na nama i njima se moramo baviti unutar sopstvenog društva“, zaključila je Komar.

Dugogodišnji vodeći ekspert Svjetske Banke. vizitoring predavač na Uiverzitetu Džon Hopkins Univerzitetu – Baltimor dr Željko Bogetić ocijenio je da Crna Gora ima snažnu razvojnu osnovu, ali da ključni iskorak zavisi od sprovođenja dubinskih ekonomskih i institucionalnih reformi.

On je istakao da je Crna Gora dostigla najviši nivo razvoja na Zapadnom Balkanu, sa bruto domaćim proizvodom po stanovniku od oko 12.000 dolara, čime se približava pragu razvijenih zemalja. Prema njegovim riječima, većina ključnih ekonomskih i socijalnih pokazatelja svrstava zemlju između 60. i 70. mjesta u svijetu, što znači da „već igra u Premijer ligi“, iako u njenom donjem dijelu

Bogetić je ocijenio da je evropska integracija ključni pokretač razvoja, podsjećajući da su sve nove članice Evropska unija u relativno kratkom roku dostigle status razvijenih ekonomija. Kako je naveo, pitanje nije da li će Crna Gora napredovati, već u kojoj mjeri će iskoristiti taj potencijal.

Govoreći o izazovima, Bogetić je naglasio potrebu za jačanjem fiskalne stabilnosti i smanjenjem javnog duga, kao i sprovođenjem strukturnih reformi koje uključuju borbu protiv korupcije i kriminala, jačanje vladavine prava i reformu javne uprave. Kao dodatne prioritete izdvojio je zelenu tranziciju i unapređenje obrazovanja, zdravstva i socijalne zaštite.

Bogetić je poručio da ne postoje brza rješenja, već da su za napredak potrebni politička volja i dosljedno sprovođenje reformi u interesu javnog dobra. Istakao je da bi i manji pomaci u tom pravcu mogli donijeti značajno poboljšanje kvaliteta života građana u narednim godinama.

Predavač na Univerzitetu Donja Gorica doc. dr Nikola Šaranović je naveo da aktuelna sporenja oko državnih simbola ne doprinose jedinstvu, već, kako je rekao, predstavljaju „simptome dezintegracije društva“.

On smatra da je dodatni problem insistiranje na diskontinuitetu, posebno kroz tumačenje da je državnost Crne Gore obnovljena 2006. godine, čime se, kako smatra, zanemaruje istorijski kontinuitet.

“Ako identitet ne može postojati bez kontinuiteta, odgovore na današnje podjele ne treba tražiti u tačkama prekida, već u onome što nas je povezivalo kroz vrijeme“, poručio je Šaranović.

Ocijenio je da zajednička prošlost, iako često izvor podjela, može biti osnova za prevazilaženje razlika, „ali samo ukoliko društvo bude spremno na suočavanje sa sopstvenim nasljeđem.“

“Odgovor na pitanje ‘Quo vadis Crna Gora’ leži u promjeni paradigme, da iz ‘ili-ili’ pređemo u ‘i-i’, odnosno u novu unutrašnju sintezu koja će obezbijediti stabilnost bez potrebe za spoljnim garancijama“, zaključio je Šaranović.

Akademik Slobodan Backović ocijenio je da ispunjavanje zakonskih i ekonomskih standarda nije dovoljno za uspješne evropske integracije Crne Gore, već da je neophodno izgraditi jasno definisan i stabilan državni identitet.

Govoreći o izazovima na tom putu, Backović je istakao da pitanje identiteta predstavlja jedan od ključnih, ali i razvojnih potencijala države. Kao prioritete u jačanju državnog identiteta izdvojio je nekoliko oblasti.

Prije svega, naglasio je potrebu jačanja institucija, ne kroz povećanje broja zaposlenih, već kroz unapređenje njihovog znanja i efikasnosti. Prema njegovim riječima, povjerenje građana u državu direktno zavisi od snage i funkcionalnosti institucija.

“Građani neće vjerovati u državu dok god institucije ne rade kako treba“, poručio je Backović.

Istakao je da je neophodno obezbijediti uravnoteženo i depolitizovano obrazovanje o istoriji Crne Gore, uz naglasak na državnost, antifašizam i multietnički karakter društva. Upozorio je i na opasnost od, kako je naveo, revizionističkih tumačenja istorije.

Backović smatra da Crna Gora mora dodatno razvijati građanski identitet, u skladu sa evropskim modelom države, u kojem identitet nije vezan isključivo za naciju ili vjeru. Ukazao je na problem djelovanja nacionalnih političkih partija koje, prema njegovom mišljenju, često djeluju suprotno konceptu građanske države.

Potpredsjednica Udruženja pravnika Crne Gore prof. dr Maja Kostić Mandić ocijenila je da nam funkcionalno slabo pismeni i obrazovani pravnici koji nisu navikli na težak i zahtjevan rad i na ozbiljno i temeljno bavljenje pravnim temama već „dolaze glave”.

“Da bi se to vremenom mijenjalo i da bi se i u okviru EU integracija gradio i jačio integritet pravnika neophodno je kvalitetno obrazovanje. Jer, znanje i integritet predstavlja nešto što vam niko ne može oduzeti i daje vam slobodu izbora profesije i adrese na prostoru od preko 450 miliona stanovnika“, poručila je Kostić Mandić.

Predstavnik Matice crnogorske Ivan Ivanović je ocijenio da u dijelu političke elite postoji pristup prema kojem će se identitetska pitanja riješiti spontano ili kroz proces pristupanja Evropskoj uniji, što smatra pogrešnim.

“Nikakve nadnacionalne integracije neće riješiti ono što je naš domaći zadatak“, poručio je Ivanović, dodajući da se za crnogorski nacionalni identitet i karakter države mora izboriti društvo.

On je upozorio da Crna Gora i dalje nema jasno definisane nacionalne i državne ciljeve i interese, što, kako smatra, onemogućava izradu dugoročne strategije razvoja.

Govoreći o evropskim integracijama, Ivanović je ukazao na to da Evropska unija razvija zajednički identitet, što može predstavljati izazov za države koje nijesu u potpunosti zaokružile sopstveni identitet. Kako je naveo, kosmopolitizam je lakše prihvatiti državama koje imaju stabilan i siguran identitet.

U tom kontekstu, ocijenio je da Crna Gora u proces evropskih integracija ulazi kao identitetski nedovršena, institucionalno oslabljena i društveno podijeljena zajednica.

Ivanović je naglasio da borba za očuvanje suverenosti i identiteta neće prestati ulaskom u Evropsku uniju, već će zahtijevati kontinuiran angažman.

Prof. dr Boro Vučinić iz redakcije za Međunarodne odnose i bezbijednost ocijenio je da je evropski put realan cilj Crne Gore, ali da okolnosti u međunarodnim odnosima zahtijevaju ozbiljno preispitivanje pravca kojim država ide.

Govoreći o savremenom geopolitičkom kontekstu, Vučinić je istakao da je članstvo Crne Gore u NATO-u najvažnije dostignuće od obnove nezavisnosti, ali je upozorio da se Alijansa danas suočava sa ozbiljnim izazovima.

Prema njegovim riječima, NATO se nalazi u svojevrsnoj blokadi i otežano funkcioniše, što predstavlja nepovoljnu okolnost za male države poput Crne Gore koje su u toj organizaciji vidjele ključnu garanciju bezbjednosti i suvereniteta.

Govoreći o Evropskoj uniji, istakao je da se i ona suočava sa značajnim izazovima. Kako je naveo, Evropa više ne može računati na besplatnu američku bezbjednosnu zaštitu, jeftine energente iz Rusije niti povoljne globalne ekonomske uslove kakve je ranije imala.

Prema njegovim riječima, Evropska unija se nalazi pred izborom između dva modela razvoja: reforme NATO-a uz veći evropski doprinos ili jačanja sopstvene strateške autonomije. Oba modela, kako je naglasio, podrazumijevaju značajno povećanje ulaganja u odbranu i snažniju političku koheziju.

Vučinić je upozorio da ovakve globalne promjene mogu predstavljati ozbiljan izazov za male države, navodeći da one moraju dodatno voditi računa o sopstvenoj stabilnosti.

Ocijenio je da je za Crnu Goru, pored članstva u evropskim integracijama, ključno postizanje unutrašnje demokratske i političke stabilnosti.

Direktor Radio-televizije Nikšić Nikola Marković ocijenio je da identitet savremenih društava u velikoj mjeri zavisi od integriteta medija, navodeći da Crna Gora nije na adekvatan način uredila svoj medijski prostor nakon obnove nezavisnosti.

Prema njegovim riječima, medijska scena u Crnoj Gori je fragmentisana i često zloupotrijebljena, što, kako je naveo, doprinosi degradaciji društva i slabljenju države.

Marković smatra da političke elite, od referenduma do danas, nijesu razumjele ili nijesu željele da razumiju ulogu profesionalnih medija.

“Kritički mediji nijesu neprijatelji vlasti, već njen korektiv“, poručio je Marković.

Ocijenio je da se društvena kohezija može graditi jedino kroz profesionalne i odgovorne medije, naglašavajući da su takvi mediji od ključnog značaja za stabilnost i identitet države.

Glavni i odgovorni urednik Antene M Darko Šuković ocijenio je da je medijski prostor Crne Gore „okupiran“, navodeći da taj proces ne datira od političkih promjena 2020. godine, već ima znatno dublje korijene.

Prema njegovim riječima, ključni problem nastao je još prije dvije decenije, kada su frekvencije, kao nacionalni resurs, dodjeljivane bez jasne strategije.

“Frekvencije su resurs kao boksit ili obala, a mi smo ih ustupali bez dugoročnog plana“, rekao je Šuković.

On je upozorio i na urušavanje sistema vrijednosti, navodeći da su standardi javne komunikacije značajno degradirani, ocijenjujući da su uvrede i narušavanje ugleda postali nedovoljno sankcionisani.

Govoreći o strukturi medijske scene, ocijenio je da je broj medija i novinara koji djeluju u interesu, kako je naveo, „drugačije Crne Gore“ veoma mali, a da je taj broj dodatno smanjen u posljednjim godinama.

Šuković je upozorio na pritiske sa kojima se suočavaju nezavisni i kritički mediji, uključujući, kako je naveo, kampanje usmjerene na narušavanje njihovog kredibiliteta i finansijske stabilnosti.

“Oni koji su meta kritike često bolje razumiju značaj slobodnih medija nego oni koji bi trebalo da ih podrže“, zaključio je Šuković.

Esko Muratović je kazao da se zalaže za „etiku zajedništva“ i interkulturalizam, kao pristup koji bi mogao doprinijeti boljem razumijevanju i definisanju pojma integracije u crnogorskom društvu.

On je ukazao na postojanje etničkih i drugih podjela i distanci u Crnoj Gori, ocjenjujući da su one i dalje prisutne u društvenom životu.

Govoreći o značaju obrazovanja, Muratović je rekao da se identitet i razvoj društva u velikoj mjeri zasnivaju upravo na obrazovnom sistemu. Istakao je da se mora preispitati način na koji se tretiraju akademska etika, pravičnost i odgovornost u obrazovanju.

“Evropa i svijet nas posmatraju i te kako“, kazao je on, dodajući da je potrebno jasno definisati šta je identitet i na koji način se on razumije u crnogorskom društvu – bilo da je riječ o nacionalnoj, jezičkoj, vjerskoj ili građanskoj dimenziji.

Učešće na skupu su uzeli i: Anastazija Miranović, Jelena Pavićević, Željko Vidaković, Mladen Grgić, Nik Gašaj, Neđeljko Đurović i Vladimir Nikaljević.