Venecijanska komisija, takođe, preporučuje da se ne usvoje amandmani putem običnog zakona, te da se zato ne usvaja Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o predsjedniku, i poziva na odgovornost državne institucije i svakog pojedinačnog poslanika, kao i sve političke partije da konstruktivno učestvuju u rješavanju aktuelne ćorsokaka.

Takođe, pozivaju na pronalaženje konstruktivnog kompromise neophodnog za donošenje vitalnih odluka, uključujući i posebno izbor sudija Ustavnog suda – zaključeno je u mišljenju Venecijanske komisija.

U dokumentu u koji je Pobjeda imala uvid, podsjeća se da je Đukanović zatražio je od Venecijanske komisije hitno mišljenje o ustavnosti Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o predsjedniku Crne Gore, na koji je stavio veto i vratio ga u parlament.

Parlament je preispitivanje zakona zakazao za 12. decembar 2022.

Predstavnici skupštinske većine, kao i parlamentarne opozicije, takođe su izrazili interesovanje da dobiju mišljenje Venecijanske komisije prije sledeće skupštinske sjednice.

U zaključcima se navodi da o pitanjima ustavnosti odlučuju ustavni sudovi, a da Venecijanska komisija ne želi, niti ima mandat da se miješa u ulogu ovih sudova. Ipak, podsjeća da Ustavni sud Crne Gore trenutno ne može da funkcioniše zbog nedostatka kvoruma.

Venecijanska komisija je, kako dalje navode, analizirala ustavne odredbe o formiranju vlade, koje su zaista veoma oskudne, i utvrdila da izmjene i dopune Zakona o predsjedniku ne samo da ne razjašnjavaju ove odredbe, već im i protivriječe.

• Promjena odredaba o formiranju vlasti kroz Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o predsjedniku, koji je običan zakon, značila bi, dakle, promjenu Ustava manjom većinom od one koju Ustav zahtjeva (41 glas umjesto 54) – navodi se u mišljenju.

Iako Komisija priznaje da bi Ustavu dobro došla dodatna regulativa o formiranju vlade, posebno kako bi se spriječili zastoji, i shvata da zakon koji se razmatra predstavlja “pragmatičan pokušaj rješavanja institucionalnog ćorsokaka”, ona ponavlja da sve odredbe koje utiču na sistem “provjera i ravnoteže” predviđen Ustavom treba dodati putem ustavne revizije za koji je potrebna kvalifikovana većina – navodi se u tački 53 zaključka mišljenja VK.

Komisija izražava žaljenje zbog paralize Ustavnog suda, koja je , ističu posljedica nespremnosti političkih stranaka da nađu konstruktivne kompromise.

Smatraju i da je Ustavni sud mogao dati bitne smjernice o tumačenju ustavnih dužnosti predsjednika i parlamenta.

Komisija, međutim, ističe i da se sadašnja politička kriza mogla izbjeći i riješiti da su se vlasti Crne Gore rukovodile načelom lojalne saradnje državnih organa.

Preporučeno

Kaća Bulatović: Moja slika u kući IHF-a stoji kao simbol rukometa, a institucije u Crnoj Gori zaboravile su da postojim

NAKON PISANJA STANDARDA: Uprava policije IPAK otkrila koliko će policajaca biti angažovano na Samitu u Tivtu

NEVRIJEME U REGIONU: Hrvatsku zahvatilo nevrijeme, temperatura za jedan sat pala deset stepeni

POLICIJA POTVRDILA PISANJE STANDARDA: Krivična prijava zbog sječe 865 kubika šume na Jelovici, ali ključni akteri i dalje “nepoznati”

Tri godine bez presude: Optuženi za pokušaj ubistva Bobana Šaranovića i dalje u bjekstvu

Upozorenje za kupače na Jadranu: More preplavile opasne meduze

-Venecijanska komisija preporučuje da se ne usvoje amandmani putem običnog zakona, te da se zato ne usvaja Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o predsjedniku, i poziva na odgovornost državne institucije i svakog pojedinačnog poslanika, kao i sve političke partije da konstruktivno učestvuju u rješavanju aktuelne ćorsokaka i da pronađu konstruktivne kompromise neophodne za donošenje vitalnih odluka, uključujući i posebno izbor sudija Ustavnog suda – zaključeno je u mišljenju Venecijanske komisija.