Video
Dakle, tresla se kratko gora, a rodiće se miš, Glavni odbor sada najjače partije u CG će se baviti tehnikalijama, jer još nije sazrelo za razlaz na liniji Spajić-Milatović. Na pitanje “jesi li za Milojka ili Jakova” sačekaćemo još koji mjesec. Izvjesno je da će pitanje biti postavljeno, ali možda u drugoj polovini godine.
Iako Milatović svoje stavove i odluke suprotne mišljenju većine u PES-u, povremno brani pluralizmom u partiji, jasno je da ekvilibristikom pokušava da konačni razlaz sa Spajićevom strujom prikrije do daljnjeg, kako bi sebi dao vremena da popravi loš rejting u partiji.
Prema kazivanju više sagovornika iz PES-a, Milatović može da računa na danilovgradski odbor partije i par ljudi iz Podgorice, ostatak je uz Spajića, a takav je odnos i u partijskim tijelima.
Jedan od glavnih zadataka prije konačnog razlaza za Milatovića će biti da utvrdi kakav je odnos snaga u poslaničkom klubu jer će to na kraju biti krucijalno za pozicioniranje i dalji politički život. Otuda i vraćanje zakona na ponovno odlučivanje, iako ih je Skupština Crne Gore ponovo usvojila. Riječ je o Zakonu o finansiranju lokalne samouprave i zakonu o izmjenama i dopunama Zakona o privrednim društvima. Crnogorski parlament, međutim, nije izglasao izmjene i dopune Zakona o elektronskim komunikacijama koje je predsjednik države, takođe, odbio da potpiše.
Sada će Milatović na “popravni” jer je po Ustavu dužan da ih potpiše, ukoliko ih parlament ponovo usvoji.
Prve čarke dvojice lidera PES-a zabilježene su uoči predsjedničkih izbora.
Plan Pokreta da Spajić bude kandidat za predsjednika osujećen je objavom srpskih vlasti da on ima i državljanstvo Srbije, a što je sakrio od crnogorske javnosti.
Milatović je tada zamjerio Spajiću, rekavši da su se time neki građani s pravom smatrali obmanutim.
Upravo to državljanstvo je onemogućilo Spajićevu kandidaturu, pa je u izbornu trku ušao Milatović koji je nakon što je izabran za predsjednika države, odbio da podnese ostavku na funkciju potpredsjednika u Evropi sad.
Nesuglasica je bilo i oko nastupa na parlamentarnim izborima 11. juna 2023. godine
Milatović se zalagao za zajednički nastup sa Demokratama Alekse Bečića i pokreta URA Dritana Abazovića, dok je Spajić bio za samostalan nastup.
U tom periodu Milatović je kritikovao organizaciju stranačkih konsultacija, koje su zakazivane u terminima njegovih državnih obaveza, pa im nije mogao prisustvovati.
Nesuglasice su nastavljene povodom pregovora o formiranju vlade koje je Spajić vodio kao mandatar.
Na najavu Spajića da za lidere bivšeg DF-a nema mjesta u Vladi, Milatović je tada kazao da se “razbila pobjednička energija sa izbora” pozivajući partijskog kolegu – mandatara da konsultacije vodi “transparentnije i u skladu sa izbornom voljom”.
Najoštrije kritike uputio je preko Javnog servisa, u trenutku dok su po crnogorskim gradovima organizovane blokade saobraćaj zbog Spajićeve odluke o neulasku DF-a u vladu.
Učesnci su, između ostalog, od Milatovića tražili da Spajiću oduzme mandat.
Epilog znamo, Spajić je formirao Vladu odaljivši učešće bivšeg DF za godinu. Milatović je time, sporstkim rječnikom kazano, odnio “pirovu pobjedu”, ali je zbog čestih packi upućenim posredno Spajiću izgubio uticaj u partiji.
Kao novajlija u politici Spajić se odlično snašao u konsultacijama oko popisa i pokazao da ima veću širinu od njegovog partijskog druga, a kako sagovornici Standarda kažu, zaradio je i popriličan broj poena i u Briselu gdje ga doživljavaju kao apsolutnog lidera i čovjeka sa kojim CG može naprijed.
Uostalom, Spajić sebi nije dozvolio da na kanabeu predsjednika Srbije Aleksandra Vučića ili na sajmu vina u toj državi, svejedno, bude u podređenom položaju i snishodljivo hvali enološke domete srpskog vožda.
U svakom slučaju golim okom je vidljivo da se Milatović mnogo bolje razumije sa Milanom Kneževićem i Andrijom Mandićem nego sa premijerom Spajićem, što upućuje na zaključak da je konačni razlaz dvojice lidera PES-a samo pitanje dana.
Preporučeno
