Ovo funkcioniše samo ako su sve strane iskreno i bez izuzetka posvećene dobru zemlje. Svi koji ozbiljno razmišljaju o putu Crne Gore ka Evropskoj uniji moraju se ponašati u skladu s tim. To je njihova odgovornost prema građanima. U suprotnom, rok koji je zemlja sebi postavila za pristupanje Evropskoj uniji mogao bi biti doveden u pitanje – kaže u intervjuu Pobjedi ambasadorka Francuske u Podgorici An Mari Maske.

POBJEDA: Nedavno ste sa Vašim kolegom, njemačkim ambasadorom Feltenom, u Crnoj Gori podsjetili javnost na Jelisejski ugovor iz 1963. godine kada su se dvije velike evropske zemlje Francuska i Njemačka pomirile i postavile osnove dalje saradnje. Kakvo je Vaše mišljenje o tome zašto na prostorima bivše Jugoslavije ne uspijevamo da na takav način uredimo dobrosusjedske odnose, već politika „srpskog sveta“ vraća region u devedesete?

MASKE: Jelisejski ugovor je, prije svega, bio ugovor o prijateljstvu koji je stavio tačku na višedecenijsko rivalstvo i sukobe između naših zemalja, postavljajući temelje za blisku bilateralnu saradnju u cilju jačanja evropskih integracija. Ova saradnja, koju su željeli političari vizionari, oslanjala se na obrazovanje, sport i kulturu, naročito kroz rad Francusko-njemačke kancelarije za mlade koju su osnovali, a koja je imala za cilj da aktivno promoviše dijalog i razmjenu mladih ljudi u našim zemljama, što je ključni element svakog pokušaja pomirenja.

Uvjerena sam da se sličnim putem neumorno i odlučno mora ići i na Zapadnom Balkanu, kako uz pozitivne impulse vlasti tako i kroz „bottom-up“ pristup koji podrazumijeva uključivanje civilnog društva i mladih.

Vezano za impulse koje dolaze od vlasti, očigledno je da u aktivnom procesu pomirenja politički akteri na Zapadnom Balkanu imaju vodeću ulogu u promovisanju dobrosusjedskih odnosa među državama i zajednicama.

Što se tiče „bottom-up“ procesa, Regionalna kancelarija za saradnju mladih (RYCO) koja je osnovana 2016. godine po modelu Francusko-njemačke kancelarije za mlade, pored brojnih drugih partnera, uživa kontinuiranu podršku Francuske i Njemačke.

Prošle sedmice imala sam čast da najavim početak velikog projekta na Zapadnom Balkanu, pod nazivom „Zajednički horizonti“ (Horizons partagés) koga, takođe, podržava Francuska. Cilj ovog programa je jačanje dijaloga i saradnje mladih kroz sport, borbu protiv dezinformacija, promovisanje zajedničkog nasljeđa i razmjenu ideja. Posredstvom različitih instrumenata želimo da podstaknemo na bolje uzajamno razumijevanje i ohrabrimo društva u regionu na trajni proces zbližavanja.

POBJEDA: Koliko su realne šanse da Crna Gora postane sljedeća članica EU sa ovako heterogenom vladom u kojoj su pojedini konstituenti više okrenuti ka Moskvi nego ka Briselu?

MASKE: Proces pristupanja Evropskoj uniji zasniva se na sopstvenim zaslugama svake od država kandidata. Evropska komisija i sve države članice ih ocjenjuju na osnovu toga. Ono što se računa to je sposobnost zemlje kandidata da usvoji evropski pravni poredak i da ga primijeni, posebno u pogledu vladavine prava, kao i da podrži vrijednosti i politike.

Crna Gora je sebi postavila ambiciozan ali ostvarljiv cilj članstva u Evropskoj uniji 2028. godine. U potpunosti je usklađena sa evropskom zajedničkom spoljnom i bezbjednosnom politikom. Prošle godine je, takođe, bila prva zemlja kandidat koja je ispunila niz prelaznih kriterijuma koji se odnose na vladavinu prava (čuveni IBAR). Isto tako, nastavila je da zatvara poglavlja nakon frustrirajuće pauze koja je trajala nekoliko godina.

Ako se održi ova dinamika, koja je svakako zahtjevna i koja će zahtijevati mnogo zajedničkih napora, pod budnim okom Komisije i država članica, nema razloga da Crna Gora ne bude sljedeća članica Evropske unije. Tim prije što, koliko znam, sve partije zastupljene u Skupštini Crne Gore dijele ovaj cilj. Stoga očekujemo da se svi ponašaju u skladu s tim.

POBJEDA: Politička situacija u Crnoj Gori je veoma nestabilna. Opozicija blokira parlament jer parlamentarna većina očito krši Ustav. Kako gledate na ove postupke vlasti koja se kune da su im evropske integracije prioritet? Koliko nas ovakvo stanje koči na putu ka EU?

MASKE: Vladavina prava i poštovanje pravnog okvira zemlje suštinski su uslovi za sve zainteresovane strane u zreloj demokratiji. Što se tiče Skupštine, ona je kamen temeljac demokratije. Mjesto gdje predstavnici naroda slušaju jedni druge, debatuju u cilju pronalaženja rješenja i zajedničkih koraka naprijed, uz poštovanje pravila i konkurenata koji se, takođe, moraju smatrati partnerima.

Ovo funkcioniše samo ako su sve strane iskreno i bez izuzetka posvećene dobru zemlje. Svi koji ozbiljno razmišljaju o putu Crne Gore ka Evropskoj uniji moraju se ponašati u skladu s tim. To je njihova odgovornost prema građanima. U suprotnom, rok koji je zemlja sebi postavila za pristupanje Evropskoj uniji mogao bi biti doveden u pitanje.

Budući da nijesam pravnica, ne želim da ulazim u pravnu debatu. Međutim, raduje me što je, prema posljednjim informacijama kojima raspolažem, izabrano rješenje koje podrazumijeva uključivanje treće strane od povjerenja kako bi se izašlo iz ćorsokaka u koji je dovelo ovo složeno pitanje. Venecijanska komisija je jak i pouzdan partner, ali to ne sprečava Crnu Goru da na kraju preuzme svoju odgovornost, na bazi njenih preporuka.

POBJEDA: U javnosti su spominjana četiri stuba saradnje između Francuske i Crne Gore. Zdravstvo, odbrana, ekologija i infrastruktura. Godinu poslije gdje je i da li je napravljen pomak u saradnji u ovim oblastima?

MASKE: Želim ovom prilikom da pozdravim kvalitet bilateralnih odnosa koji nam je zajednički omogućio da postignemo odlučujući napredak u svakoj od oblasti koje su prepoznali predsjednik Republike Francuske Emanuel Makron i predsjednik Vlade Crne Gore, Milojko Spajić, na sastanku u Jelisejskoj palati prije godinu. Projekata zaista ima mnogo i ne mogu ih sada sve navesti, ali uvjeravam vas da u svim pomenutim oblastima ostvarujemo konkretne rezultate. Da navedem samo skorašnji primjer – Francuska razvojna agencija (AFD) upravo radi na otvaranju kancelarije u Podgorici, što će joj omogućiti da pomno prati svoje rastuće angažovanje na teritoriji Crne Gore, posebno u prioritetnoj oblasti zelene tranzicije. U tom dijelu su krajem 2024. godine potpisani značajni sporazumi, kao podrška pristupnim pregovorima.

POBJEDA: Primijećeno je da se Francuska od dolaska predsjednika Makrona na čelo države vraća na Balkan. Takođe su i zvanične posjete specijalnog izaslanika Renea Trokara učestale. Kako Francuska gleda na masovne studentske proteste u Srbiji, ali i proteste naših studenta koji imaju iste ciljeve – da žive u pravednijem i bezbjednijem društvu?

MASKE: Koliko mi je poznato, studenti koji stoje iza protesta u Crnoj Gori nijesu pravili paralelu sa situacijom u Srbiji, iako u oba slučaja građani koriste osnovna prava na slobodu izražavanja i protestovanja.

U Crnoj Gori protest je nastao kao reakcija na tragediju koja se dogodila 1. januara na Cetinju i koja je duboko potresla ne samo zemlju već i šire. Taj događaj je potresao i Francusku. Tragedija, čiji su uzroci, nažalost, povezani sa više faktora, pokrenula je brojna i legitimna pitanja o mjerama koje treba preduzeti kako bi se spriječilo da se takav užas ponovi. Jedno od najhitnijih pitanja u ovom kontekstu odnosi se na posjedovanje i nošenje oružja u zemlji, što je, nažalost nasljeđe višegodišnjih sukoba. Francuska je posebno osjetljiva na ovo pitanje i doprinosi borbi protiv nelegalne trgovine malokalibarskim i lakim naoružanjem na Zapadnom Balkanu. Spremni smo da i dalje podržavamo Crnu Goru u okviru naše policijske i bezbjednosne saradnje.

POBJEDA: Godinama Francuska ima najveći broj turista u Crnoj Gori kada je u pitanju Evropska unija. Ti turisti uglavnom dolaze avionom. Ovih dana ponovo je otvoreno pitanje koncesije aerodroma u Crnoj Gori i jedan od finalista na tenderu je francuska kompanija Aeroports de Paris (ADP). Kako vidite razvoj ovog, za Crnu Goru važnog, projekta?

MASKE: Koncesije za aerodrome su model koji se dokazao širom svijeta, a Francuska raspolaže priznatom stručnošću i ima svjetske lidere u ovom sektoru. Potrebno je hitno odgovoriti na izazov kakav je modernizacija i razvoj crnogorskih aerodroma, jer aerodromi u susjednim zemljama stiču sve veći tržišni udio na račun crnogorskih, koji su premali i slabo prilagođeni današnjici. Važno je da se krene sa ovim projektom koji je od suštinskog značaja za nastavak turističkog i ekonomskog razvoja zemlje.

Bolja aerodromska infrastruktura i jačanje vazdušnih veza, posebno sa Evropom, mogu samo doprinijeti zbližavanju naših naroda i naših ekonomija u perspektivi evropskih integracija Crne Gore. To je sva svrha ovog postupka u kojem imamo ADP kao zaista vrlo ozbiljnog kandidata.

POBJEDA: U kom pravcu se razvija ekonomska saradnja naše dvije zemlje? U okruženju vidimo velike projekte gdje su nosioci kompanije iz Francuske. Koja je industrija u Crnoj Gori najinteresantnija Francuskoj?

MASKE: Navedeni stubovi jačanja bilateralne saradnje očigledno izazivaju veliko interesovanje. Francuska i Crna Gora, takođe, imaju mnogo prostora za saradnju u oblasti turizma. Francuske kompanije vide napredak Crne Gore, posebno u dijelu njene evropske perspektive, i sve više i više žele da budu prisutne u Crnoj Gori. Najavljena posjeta francuskih preduzetnika Crnoj Gori na proljeće, kako bi razmotrili mogućnosti uspostavljanja i razvoja saradnje, primjer su tog novog pristupa.

POBJEDA: Donald Tramp je najavio uvođenje carina EU. Koliko će to pogoditi Francusku, Uniju i koliko će uticati na transatlantske odnose?

MASKE: Sada je još rano o tome govoriti. Kada se uzmu u obzir svi ekonomski sektori, privredni odnosi između Evrope i Sjedinjenih Američkih Država su uravnoteženi. Na desetine hiljada američkih kompanija proizvodi na evropskom tlu i one bi bile prve žrtve tih carina, zbog čega moramo dati šansu dijalogu i istovremeno biti spremni da čvrsto branimo evropske interese.

Evropa je već preuzela svoju odgovornost u Ukrajini

POBJEDA: Francuski predsjednik Emanuel Makron je, nakon boravka u Vašingtonu, najavio da bi mir između Ukrajine i Rusije mogao da se postigne narednih nedjelja. Ali, nijedan mogući dogovor „ne smije da bude predaja Ukrajine“ i mora da sadrži bezbjednosne garancije, upozorio je Makron. Da li mislite da se može postići dobar ugovor za Ukrajinu, ako Donald Tramp Vladimira Putina ne smatra agresorom?

MASKE: Prije svega, željela bih da ponovim da je Francuska odlučna da pruži Ukrajini svu neophodnu podršku, koliko god je to potrebno, da osujeti agresorski rat Rusije, i da je posvećena miru koji poštuje Povelju Ujedinjenih nacija i međunarodno pravo.

Poruka koju je predsjednik Republike prenio predsjedniku Trampu u Vašingtonu i koja je odlično primljena je da postoji suštinska razlika između primirja i trajnog mira. Sjetimo se istorije i neuspješnih mirovnih pokušaja u Ukrajini, bilo da je to Budimpeštanski memorandum iz 1994. godine ili sporazumi iz Minska 2014-2015. koje je Rusija više puta prekršila.

Francuska stoga nastavlja sa angažovanjem, zajedno sa partnerima, kao što je to učinila prošlog ponedjeljka u Ujedinjenim nacijama, kako bi obezbijedila da perspektiva trajnog mira ne bude dovedena u pitanje.

POBJEDA: Vašington traži da Evropa obezbijedi bezbjednosne garancije za Ukrajinu. Koliko će biti teško da Evropa zaštiti svoju bezbjednost bez pomoći dugogodišnjeg saveznika SAD-a?

MASKE: Čini se jasnim da će garancije za bezbjednost u Ukrajini morati da dâ uglavnom Evropa, ne samo zato što to zahtijeva Vašington, već je preuzela svoju odgovornost u Ukrajini, budući da su većinu današnje podrške, kako vojne tako i ekonomske, pružili Evropljani.

Uopšteno govoreći, trenutna geopolitička konfiguracija mora da bude prilika za Evropu da se afirmiše kao strateška sila kakva ona jeste. Zaista smo u odlučujućem trenutku za bezbjednost našeg kontinenta. To znači da moramo da pređemo na viši nivo kako bismo garantovali bezbjednost kontinenta na samostalniji način i kako bismo, takođe, ojačali naše kapacitete i nastavili da pružamo podršku Ukrajini tokom vremena. Evropska unija ide naprijed i mora da se osigura instrumentima koji će joj pomoći na tom putu koji podrazumijeva, između ostalog, jačanje evropskog stuba NATO-a, koga je Francuska uvijek podržavala.

Sa povjerenjem gledamo u budućnost

POBJEDA: Direktorica za kontinentalnu Evropu u Ministarstvu inostranih poslova Francuske Florans Manžen je 2017. godine crnogorskom princu Nikoli Petroviću uručila najviše odlikovanje Francuske – Nacionalni orden Legije časti. Tom prilikom je izjavila da je „u pobjedničkoj euforiji 1918. zbog Jugoslavije žrtvovana Kraljevina Crna Gora onome što su tada bili viši interesi“. Ova izjava je imala snažnog odjeka u Crnoj Gori i doživljena je kao veliki gest izvinjenja velike sile. Kako to komentarišete s obzirom da su izvinjenja veoma rijetka pojava u diplomatskim odnosima?

MASKE: Moj komentar je na kraju prilično jednostavan i konstatovaću ono što ste i sami mogli da primijetite: odnosi između Crne Gore i Francuske su posljednjih godina još sadržajniji i bogatiji, i drago mi je što mogu da ih opišem kao odnose od povjerenja i poštovanja koji daju rezultate od obostrane koristi. Na političkom nivou, pozdravljamo intenziviranje posjeta crnogorskih ministara Francuskoj, od kojih su dvije bile prošle sedmice, i radujemo se što će francuski delegirani ministar za evropske poslove uskoro posjetiti Crnu Goru.

Sa povjerenjem gledamo u budućnost. Jasno vidim da naše dvije zemlje nastavljaju da jačaju veze u svim oblastima koje ih spajaju, počev od evropskih vrijednosti koje dijelimo, u duhu onoga što je predsjednik Makron opisao kao „ponovno ujedinjenje evropskog kontinenta“, na konferenciji Globsec prije dvije godine.

Vaše pitanje mi, takođe, daje priliku da pozdravim plodnu saradnju koju Ambasada ima sa princom Nikolom Petrovićem Njegošem i njegovom istoimenom fondacijom. Princ je izuzetno simbolična ličnost koja na poseban način spaja naše dvije zemlje i neumorno radi na temama do kojih mu je stalo, a koje su od velike važnosti, kao što su zelena tranzicija, održivost, ekološka Crna Gora… prioritetne teme Francuske u Crnoj Gori, takođe.