O tome će se, kako se očekuje, razgovarati u okviru nastavka rada na izbornoj reformi.

Evropska komisija i ranije je isticala da je važno imati sve izbore u jednom danu, i da to rješenje treba ozbiljno razmotriti. Interesantno je da je Evropska komisija još u Izvještaju za Cmu Goru za 2019. godinu, u poglavlju koje se odnosi na izbore, ocijenila “da su lokalni izbori nastavili da se odvijaju jedni za drugima, što čini posmatranje sa međunarodnog nivoa teškim”.

Odbor za izbornu reformu u Parlamentu već je razmatrao nekoliko modela koji bi mogli biti korisni kada je u pitanju održavanje izbora u jednom danu.

Skupština Crne Gore usvojila je predlog članova Odbora za sveobuhvatnu izbornu reformu da se rok za rad tog tijela produži do 31. decembra naredne godine. Predlog da Odbor radi godinu duže od prvobitno dogovorenog, koji su procesirali kopredsjednici tog tijela Vasilije Čarapić i Nikola Rakočević, podržalo je 50 poslanika, dok nije bilo protiv i uzdržanih.

U obrazloženju Predloga izmjene Odluke o formiranju Odbora navodi se da je Odbor intezivno radio na Predlogu zakona o finansiranju politickih subjekata i izbornih kampanja i da postoji značajan broj zakonskih tekstova koje treba uraprijediti.

Povezani članci

Politika

Partije ne žele izbornu reformu jer bi ona ograničila njihovu moć

Politika

CDT: Izborna reforma nema dovoljnu političku podršku

Politika

Kako do izbora u jednom danu: Nakon Šavnika ništa nije urađeno

Izmjenom Odluke o formiranju Odbora predviđeno je i povećanje broja članova tog tijela. Odbor će, umjesto dosadašnjih 14, imati 16 članova – po osam iz vlasti i opozicije.

U obrazloženju se navodi da se broj članova Odbora povećava u cilju optimizacije rada tog tijela iz razloga što će u narednoj godini biti formiran veći broj radnih grupa koje će raditi na zasebnim zakonskim tekstovima.

Izmjenama Odluke predviđeno je i da Odbor definiše Predlog zakona o izboru predsjednika Crne Gore.

Kako navode, izmjene zakona o predsjedniku se uključuju u opseg rada Odbora jer su njegove izmjene obaveza koju je Vlada prihvatila u okviru reformske agende.

“Izmjene se prije svega odnose na regulisanje prava i obaveza učesnika izbornog procesa u drugom krugu predsjedničkih izbora, što je trenutnim zakonskim rješenjem nedovoljno regulisano”, pojašnjava se u obrazloženju.

Odbor je formiran 29. decembra prošle godine, a rad na izbornoj reformi trebalo je da završi do 31. decembra ove godine.