Video
On je dodao da su dobrosusjedski odnosi i saradnja jedan od ključnih elemenata procesa proširenja Evropske unije te da je Crna Gora prepoznata kao predvodnica u procesu integracija i primjer da dosljedno sprovođenje reformi zaista donosi rezultate.
Ibrahimović je podsjetio da su u 2024. godini ostvareni značajni rezultati, od pozitivnog IBAR-a, preko članstva u SEPA do zatvaranja tri poglavlja, što nas, kako kaže, dodatno, obavezuje i daje podsticaj naporima da istrajemo u finalnoj, najizazovnijoj fazi integracije, u kojoj Ministarstvo vanjskih poslova ima posebno važnu ulogu.
POBJEDA: Koliko je trenutno diplomatsko-konzularnih predstavništava i ambasada Crne Gore bez personalnih rješenja? Da li ste zadovoljni dinamikom popunjavanja ambasadorskih mjesta?
IBRAHIMOVIĆ: U prethodnom periodu uspjeli smo da pokrenemo proces imenovanja ambasadora i u ovom trenutku sam veoma zadovoljan postignutim. Pored nedavnog imenovanja pet ambasadora/šefova misija, u proceduri je još nekoliko prijedloga o kojima, zbog internosti samog postupka, ne mogu detaljnije govoriti. Ono što je ključno jeste da započeti postupci teku uobičajenom dinamikom, i da imamo jasan napredak nakon dužeg perioda stagnacije. Time smo, istovremeno, na djelu potvrdili punu posvećenost rješavanju ovog važnog pitanja i odgovornom sprovođenju naše vanjskopolitičke agende. Što se prvog dijela pitanja tiče, dozvolite da istaknem da Crna Gora na čelu svih diplomatsko-konzularnih predstavništava u svakom trenutku ima diplomatske predstavnike koji koordiniraju radom DKP-a, s razlikom u nivou diplomatskog predstavljanja, kao i da smo, u prethodnom periodu, dodatno radili na jačanju kapaciteta, upućivanjem iskusnih diplomata i popunjavanjem mjesta u diplomatsko-konzularnoj mreži u okviru redovne procedure MVP-a.
POBJEDA: Koliko će nedavna imenovanja crnogorskih predstavnika pri NATO-u i u zemljama regiona biti značajna i u kojoj mjeri očekujete poboljšanje naše pozicije u međunarodnim okvirima?
IBRAHIMOVIĆ: Imenovanja ambasadora pri NATO-u, UN-u i u zemljama regiona predstavljaju važan korak ka daljem razvoju i unapređenju saradnje u svim oblastima od zajedničkog interesa. Naša pozicija u Alijansi i Ujedinjenim nacijama od posebne je važnosti, a imenovanje ambasadorki sa značajnim iskustvom u ovim organizacijama će zasigurno značiti dodatno intenziviranje naših aktivnosti i jačanje doprinosa procesima odlučivanja i sprovođenju zajedničkih politika NATO-a, kao i našem boljem pozicioniranju u UN. I imenovanja ambasadora u državama regiona doprinijeće intenziviranju prijateljskih, bilateralnih odnosa sa našim susjedima, što je jedan od naših vanjskopolitičkih prioriteta, ali i preduslova za jačanje stabilnosti i daljeg prosperiteta regiona. Dobrosusjedski odnosi i saradnja su, ujedno, jedan od ključnih elemenata procesa proširenja EU, a Crna Gora je prepoznata kao predvodnica u procesu integracije i primjer da dosljedno sprovođenje reformi zaista donosi rezultate.
POBJEDA: Da li ste zadovoljni trenutnom situacijom u Vašem resoru i u kom dijelu smatrate da bi trebalo najprije intervenisati?
IBRAHIMOVIĆ: Ministarstvo vanjskih poslova u kontinuitetu radi na jačanju međunarodne pozicije i ugleda Crne Gore, u cilju ostvarenja prioritetnih vanjskopolitičkih ciljeva naše države, prvenstveno članstva u EU do 2028. godine. U protekloj godini ostvarili smo značajne rezultate, od pozitivnog IBAR-a, članstva u SEPA do zatvaranja tri poglavlja, koji nas obavezuju i daju dodatan podsticaj naporima da istrajemo u finalnoj, najizazovnijoj fazi integracije, u kojoj Ministarstvo vanjskih poslova ima posebno važnu ulogu. Napredak Crne Gore ne treba predstavljati samo u Briselu, već i u svim ostalim državama članicama. Tome naša diplomatija, u kontinuitetu, pruža značajan doprinos, iako, po svojoj prirodi, te aktivnosti nijesu svakodnevno u fokusu pažnje javnosti. Navedeno, kao i rezultati na planu ostvarenja ostalih vanjskopolitičkih prioriteta i svakodnevna posvećenost i entuzijazam kolega, kako u zemlji, tako i u inostranstvu, potvrda su da imamo tim posvećenih, odgovornih i profesionalnih diplomata i drago mi je što mogu, tokom svog mandata, sa njima da radim na daljem jačanju kapaciteta i unapređenju rada MVP-a i diplomatsko-konzularne mreže.
POBJEDA: Da li Crna Gora ima dovoljno školovanog kadra sa neophodnim radnim iskustvom u oblasti diplomatije?
IBRAHIMOVIĆ: Kao što sam već rekao u prethodnom odgovoru, Crna Gora ima obrazovane, iskusne, posvećene diplomate, spremne da efikasno i kompetentno obavljaju sve dužnosti, u zemlji i inostranstvu. Ipak, svjesni izazova koje će, i kadrovskom smislu, donijeti ostvarenje naše ambicije da budemo članica EU do 2028. godine, te uzimajući u obzir vrlo dinamičnu vanjskopolitičku agendu, moraćemo mnogo više pažnje da posvetimo jačanju administrativnih i kadrovskih kapaciteta u periodu pred nama. Posebno smo ponosni na program za stručno osposobljavanje pripravnika za rad na diplomatsko-konzularnim poslovima, kroz koji je, u posljednjih godinu dana, pripravnički staž u MVP-u započelo devetoro mladih ljudi. Uporedo s tim, imajući u vidu da optimizacija znači i poboljšanje efikasnosti, radimo na unapređenju uslova i daljem profesionalnom razvoju, s ciljem prilagođavanja naše diplomatije novim izazovima i okolnostima u međunarodnim odnosima.
POBJEDA: Kako trenutno „prekomponovanje snaga“ na svjetskoj političkoj sceni utiču na Crnu Goru?
IBRAHIMOVIĆ: Crna Gora ima jasno definisane vanjskopolitičke prioritete, koji ostaju nepromijenjeni. Nastavljamo da budemo pouzdan i kredibilan saveznik u NATO-u, zagovarajući dobrosusjedske odnose i regionalnu saradnju kao ključne preduslove stabilnosti i daljeg prosperiteta Zapadnog Balkana, te jačanje pozicije na mutilateralnom planu. Ostajemo, takođe, u potpunosti posvećeni integraciji u EU i usklađeni sa vanjskom i bezbjednosnom politikom Unije. U tom kontekstu, a imajući u vidu kompleksne globalne izazove, vjerujem da politika proširenja EU dodatno dobija na značaju. Svijetu je potrebna snažna i jedinstvena EU, sa jasnom vizijom i aktivnom geopolitičkom ulogom. U tom kontekstu, cijenimo da je pravi momenat da se prepoznaju naši napori i rezultati ostvareni na evropskom putu, i vjerujem da predanim radom na reformama možemo završiti pregovore u planiranom roku i postati 28. članica EU.
POBJEDA: Dokle smo stigli sa usklađivanjem vizne politike sa zemljama EU?
IBRAHIMOVIĆ: U koordinaciji sa evropskim partnerima, tražimo rješenja koja će obezbijediti balans između dinamike ispunjavanja obaveza iz EU agende i ekonomskih interesa. Bezvizni režim ćemo ukidati postepeno, imajući u vidu činjenicu da su pojedine države prepoznate kao važna emitivna tržišta i imaju značajnu ulogu u razvoju turizma, investicija i ukupne privredne aktivnosti u Crnoj Gori. Ono što je najvažnije jeste da ćemo se, do momenta pristupanja EU, u potpunosti uskladiti sa viznom politikom EU. Uporedo s tim, kroz izmjene Zakona o strancima, intenzivno radimo na prenošenju pravne tekovine EU u oblasti viznih standarda i procedura, kako bi tranzicija ka potpunom usklađivanju vizne politike s EU bila realizovana uz minimiziranje potencijalnih ekonomskih posljedica.
POBJEDA: Prije nekoliko dana je u Podgorici, u organizaciji EPP i Bošnjačke stranke iz koje Vi dolazite, održana konferencija o Zapadnom Balkanu i EU integracijama. BS je članica EPP, najuticajnije političke grupe u EU. Postoji li spremnost u EU za proširenjem, kakvu ulogu u tom procesu može imati EPP i koliko je važno to što je BS dio EPP grupe?
IBRAHIMOVIĆ: Tako je, imali smo 17. i 18. marta u Podgorici zaista dobru i reprezentativnu konferenciju u suorganizaciji EPP i BS, prvi put u Crnoj Gori, koja je bila fokusirana na proširenje i upravo na ulogu EPP porodice na Zapadnom Balkanu u tom procesu. Kao što ste sami kazali, EPP je najuticajnija politička grupa u Evropskom parlamentu, a time i u svim institucijama EU. Veoma je važno da smo u Podgorici tokom konferencije čuli, a to je i uvaženi Manfred Weber, predsjednik EPP, potvrdio i na zajedničkoj konferenciji za medije, da je proces proširenja živ, da je napredak Crne Gore vidljiv i da Crna Gora prednjači u procesu proširenja, te da EU ne bi smjela i neće dati nikakav signal suprotan toj težnji. Dakle, EU je otvorena za članstvo Crne Gore i smatram da se u tom procesu nalazimo u momentumu koji zbog evropske budućnosti Crne Gore i građana ne smijemo propustiti iako smo, nažalost, veoma talentovani za propuštanje sličnih prilika.
Želim da još jednom poručim javnosti u Crnoj Gori da ja, kao predsjednik BS koja je aktivno učestvovala u stvaranju nezavisne Crne Gore i trasiranju evropskog puta naše države, ali ni kao potpredsjednik Vlade i MVP neću dozvoliti skretanje sa briselske agende koja nas do 2028. uvodi u EU. Imamo veliku šansu, ali i odgovornost, da okončamo taj proces. Apsolutno sam siguran da ga je moguće okončati do 2028. i pozivam javnost, jer političari veoma paze na signale koje dobijaju od javnosti, da se jasno usprotivi svakom skretanju sa EU agende. Zaista mislim da je to u interesu svakog građanina naše države, a nije suprotno ni sa jednim drugim političkim ili nacionalnim interesom koji je demokratski i u skladu sa civilizacijiskim vrijednostima kojima težimo i koje njegujemo. BS, kao dio EPP grupe, ima značajne političke mogućnosti i poluge da bude od pomoći procesu EU integracije i mi ih koristimo. Jedan od primjera je i nedavna konferencija u Podgorici koja je zaista bila reprezentativna i sa koje smo čuli dobre i ohrabrujuće poruke. Radimo na snaženju našeg uticaja u EPP, imamo intenzivnu komunikaciju sa našim prijateljima u centrali EPP, ali i sa partijama EPP grupe pojedinačno. Na taj način pružamo, ne uvijek vidljivu, ali značajnu podršku procesu EU integracije naše države, a ova konferencija je upravo to i potvrdila.
Konstruktivnim dijalogom do rješenja otvorenih pitanja sa Hrvatskom
POBJEDA: Ako govorimo o nastojanju popravljanja dobrosusjedskih odnosa sa Hrvatskom, kako tumačite stav njihovog šefa diplomatije Gordana Grlić Radmana – da „ne postoji i nikad nije postojao nikakav logor Lora“, da to nije otvoreno pitanje između Zagreba i Podgorice, već „narativ koji cilja na izjednačavanje agresora i žrtve“, kao i da je „sve što se događalo u zatvoru u Lori procesuirano i presuđeno“?
Preporučeno
IBRAHIMOVIĆ: Vjerujem da je konstruktivan dijalog, uz uvažavanje osjetljivosti tema koje su dio našeg istorijskog nasljeđa, jedini put ka održivim rješenjima za sva otvorena pitanja između Crne Gore i Hrvatske. U tom kontekstu, suočavanje s prošlošću, zasnovano na činjenicama i iskrenom poštovanju svih žrtava, neophodno je za jačanje vladavine prava, kao i međusobnog povjerenja i razumijevanja. Očekujemo da nadležne institucije, kroz međudržavnu saradnju, intenziviraju napore u rješavanju svih slučajeva, sa konačnim ciljem zadovoljenja pravde za sve žrtve. Crna Gora ostaje posvećena politici dobrosusjedskih odnosa, utemeljenih na međusobnom uvažavanju, otvorenom dijalogu i evropskim i evroatlantskim vrijednostima. U tom duhu ćemo, i u narednom periodu, razgovarati sa Hrvatskom o svim neriješenim pitanjima.
