Nacrt zakona o slobodi vjeroispovijesti trebalo bi da postane prijedlog zakona krajem godine, saznaje Standard u Direktoratu za odnose sa vjerskim zajednicama.

Na tom dokumentu radi se, kako saznajemo, “svakog bogovetnog dana”.

Prvi krug konsultacija je obavljen sa predstavnicima Islamske zajednice, Katoličke i Crnogorske pravoslavne crkve.

“Rudarski posao”, međutim, tek je pred njima jer ih čekaju razgovori sa predstavnicima Mitropolije crnogorsko primorske koja okuplja najviše vjerujućeg naroda u Crnoj Gori.

U tim konsultacijama predstavnici države prikupljaju primjedbe na sporni Nacrt iz 2015. godine koji je tada povučen jer nije bio prihvatljiv nikome osim Crnogorskoj pravoslavnoj crkvi i Jeverskoj zajednici. Svi ostali su ocijenili da se njime “otima” imovina vjerskim zajednicama.

Šta je problem?

Član 52 koji kaže da “vjerski objekti i zemljište koje koriste vjerske zajednice na teritoriji Crne Gore, a za koje se utvrdi da su izgrađeni, odnosno pribavljeni iz javnih prihoda države ili su bili u državnoj svojini do 1. decembra 1918. godine, kao kulturna baština Crne Gore, državna su svojina”.

A, do 1918. sagrađeno je najviše crnogorskih svetinja, među kojima su Ostrog, Centinski manastir, Dajbabe itd.

Direktorat bi posao trebalo da završi do kraja godine kada će ga poslati Vladi i kada će, konačno, postati Prijedlog Zakona o slobodi vjeroispovijesti.

Taj nacrt je sporan iz više uglova, više tehničkih nego suštinskih, jer ni npr. ni naziv mu nije dobar. Zašto? Pa, recimo islam nije vjeroispovijest već konfesija. Mada, to je “sitniš” spram svih ostalih stavki.

Dokle će država poći i da li će se usuditi da “takne” u imovinu MCP koja je, prema procjenama, danas vrijedna oko milijardu eura zavisiće, kao i uvijek kod nas, od aktuelnog političkog trenutka i procjene o tome koliko bi glasova taj korak mogao da “pojede”.

M.M.