Video
Inicajative su podnijeli savjetnik za ustavni sistem i pravna pitanja predsjednika Crne Gore, Boris Bastijančić i Centar za demokratsku tranziciju (CDT).
U inicijativi Bastijanćića se navodi da se pravnim aktom niže pravne snage derogira Ustav, najviši pravni akt države.
“Izmjene Zakona su udžbenički primjer zakonskog neprava, nastao spletom najizazovnijih pravno-političkih okolnosti”, naveo je Bastijančić.
CDT je ocijenio da izmjene Zakona o predsjedniku narušavaju ustavnu ravnotežu vlasti i mijenjaju smisao crnogorskog Ustava.
„Spornim izmjenama, umjesto razrade ustavnih normi, izvršeno je dopisivanje Ustava oduzimajući ustavna ovlašćenja predsjedniku Crne Gore da predlaže mandatara i postavlja i opoziva ambasadore i šefove drugih diplomatskih predstavništava Crne Gore u inostranstvu“, navodi se u saopštenju.
Zamjenica izvršnog direktora CDT-a Biljana Papović kazala je ranije da ustavna ovlašćenja predsjednika države, koji se bira na neposrednim izborima, ne mogu biti predmet promjene aktom niže pravne snage.
„Posebno je problematično što ove odluke predstavljaju rezultat političkog sukoba sa pojedincem koji u datom momentu obavlja funkciju predsjednika“, kazala je Papović.
Preporučeno
Kako je rekla, oduzimanje ovlašćenja koja su predsjedniku data Ustavom, kao izvršnom organu, svodi instituciju predsjednika na protokolarni organ, što nije bila namjera ustavopisca.
