Ustavni odbor Skupštine juče je utvrdio predlog amandmana (od 17 do 21) na Ustav, koji se odnose na Tužilački i Sudski savjet (tj. na njihov sastav) i Centralnu banku (tj. nezavisnost te institucije), ali nije usvojio nijedan predlog, mišljenje i sugestiju koji su dostavljeni tokom javne rasprave na nacrt teksta. Na sjednici je utvrđen i ustavni zakon za sprovođenje amandmana. O svemu tome će se Skupština izjasniti na sjednici koja počinje 24. avgusta. Očekuje se da amandmani na Ustav budu usvojeni, što je ključna obaveza Crne Gore kako bi zatvorila poglavlja 23 (pravosuđe i temeljna prava) i 17 (ekonomska i monetarna unija) u pregovorima s Evropskom unijom (EU).

Institut Alternativa i HRA dostavili su bili sugestije i komentare na Ustav koji su odbijeni uz obrazloženje da nema vremena da budu dostavljeni Evropskoj komisiji (EK) na izjašnjenje.

“Zbog rokova koje smo dobili od naših partnera i obaveze da do 24. avgusta izglasamo ove ustavne izmjene, nećemo imati mogućnosti da eventualno ove predloge koji su pristigli na javnu raspravu usaglašavamo sa EK i eventualno sa Venecijanskom komisijom”, rekla je na jučerašnjoj sjednici predsjednica Ustavnog odbora Jelena Božović.

Ona je kazala da su čuli dosta dobrih predloga, da su poslanici saglasni da je sve moglo drugačije da se koncipira, i da je bilo predloga oko kojih su svi saglasni.

Odbor nije prihvatio ni predloge koje su podnijeli Institut za forenzičko računovodstvo, nekadašnji sudija Ustavnog suda i sadašnji savjetnik šefa parlamenta Milorad Gogić, Crnogorski forum, Centar za demokratsku tranziciju (CDT), Građanska akcija Budva, kao i učesnici okruglog stola održanog 3. avgusta, a koji su usmeno iznijeli svoje predloge.

Muk: Priznali da je rasprava nebitna

Predsjednik Upravnog odbora Instituta Alternativa Stevo Muk rekao je “Vijestima” da su članovi Ustavnog odbora juče otvoreno priznali da je javna rasprava o izmjenama Ustava bila puka formalnost, i da nije bilo političke volje da se bilo šta mijenja u odnosu na predlog amandmana.

Članovi Odbora su se, kako je rekao, dogovorili da budu uzdržani za sve pristigle sugestije/amandmane.

“Opravdanja poput ‘Brisel’, ‘naši partneri’, ‘već usaglašeni’, ‘evropske integracije’, ‘rokovi’, ne mijenjaju suštinu – aktuelna vlast nikad nije htjela da se o ovom pitanju vodi javna rasprava, a u tome joj je pomogla i opozicija”, kazao je Muk.

Podsjeća da su amandmani na Ustav u skupštinskoj proceduri od februara i da je aktuelna vlast mogla – a vjeruje i da je morala – da o tim rješenjima pregovara, a ne da pristane “na ovo što će usvojiti”.

“Mi i dalje ni u jednom zvaničnom dokumentu, ni Evropske, ni Venecijanske komisije, kao ni u dokumentu o pregovorima, ne možemo da prepoznamo imperativan zahtjev da ovakav tekst izmjena bude usvojen”, rekao je Muk.

Kako je dodao, prostor je postojao, ali nije iskorišćen, a o razlozima treba pitati vlast, ali i opoziciju, koja je pristala da podrži ovako nešto.

“Vjerujem da, suštinski, ni veliki dio vlasti, a ni veliki dio opozicije ne podržavaju ovo rješenje koje je usvojeno”, podvukao je Muk.

Gorjanc Prelević: Javnost obmanuta

Direktorica Akcije za ljudska prava Tea Gorjanc Prelević rekla je listu da je HRA Ustavnom odboru blagovremeno dostavila četiri obrazložena predloga, očekujući da oni budu razmotreni i da na njih bude odgovoreno kroz odgovarajući izvještaj o javnoj raspravi.

Kako je kazala, ne samo da izvještaj nije objavljen, nego je još i saopšteno da predlozi nijesu ni razmatrani, jer navodno nije bilo vremena da se usklađuju s EK.

“Prema tome, javnost je obmanuta raspisivanjem javne rasprave, koja je održana pro forme. Pošteno bi bilo da se unaprijed saopštilo da bilo kakvi predlozi neće biti uzimani u obzir”, ocijenila je Gorjanc Prelević, navodeći da se ovako dodatno produbilo nepovjerenje u političku elitu, koja je i jedina odgovorna za kašnjenje s ustavnom reformom.

Ona je najavila da će HRA predloge, “koje je uzalud slala Skupštini”, dostaviti EK, u nadi da će ih bar oni razmotriti u interesu predupređenja daljih problema u praksi Crne Gore.

Sagovornica podsjeća da je HRA predložio isključenje predsjednika Vrhovnog suda i Vrhovnog državnog tužioca iz sastava savjeta (Sudskog i Tužilačkog), po uzoru na Hrvatsku, Sloveniju, Albaniju, Moldaviju, te profilisan izbor uglednih pravnika tako da po jednog predlažu Advokatska komora i Pravni fakultet (državnog univerziteta), a dva da se biraju javnim pozivom.

Predložili su i individualni, a ne kolektivni mandat članova savjeta, i usklađivanje statusa oba savjeta – da ih proglašava predsjednik države i da u oba predsjednik savjeta ima odlučujući glas.

IA tražio da se VDT izbaci iz Tužilačkog savjeta

Institut Alternativa predložio je pet izmjena – da se vrhovni državni tužilac (VDT) izbaci iz Tužilačkog savjeta – i kao predsjednik po funkciji, i kao član uopšte.

Za njegovo mjesto nudili su dvije opcije: da ga popuni član kojeg će imenovati predsjednik Crne Gore (po javnom pozivu, po istim kriterijumima kao za ugledne pravnike) ili da ga imenuje Konferencija sudija – čime bi se, kažu, uspostavio uravnoteženiji odnos pravosudnih profesija u Savjetu.

Njihov predlog je bio, između ostalog, i da kvalifikovanu većinu za izbor članova Tužilačkog savjeta treba zamijeniti većinom svih poslanika, kao i da treba proširiti krug ovlašćenih predlagača za razrješenje VDT-a – da inicijativu, pored dosadašnjih, mogu podnijeti i proširena sjednica Vrhovnog državnog tužilaštva, ministar pravde ili 25 poslanika.

Centar za demokratsku tranziciju (CDT) predlažio je bio da se ujednači i dugoročno uredi sastav Sudskog i Tužilačkog savjeta, umjesto različitih i, kako su ocijenili, ad hoc rješenja. Predlagali su i razmatranje profesionalizacije članstva u savjetima.

Njihov predlog je bio i da se promijeni sastav Tužilačkog savjeta kako bi se spriječili korporativizam i koncentracija moći, odnosno situacija u kojoj tužioci zajedno s VDT-om imaju dominantan uticaj u Savjetu.

Smatraju da predsjedavanje Sudskim i Tužilačkim savjetom treba urediti po istom principu – da se predsjednik svakog savjeta bira među članovima koji ne pripadaju sudskoj, odnosno tužilačkoj organizaciji.

Gogić: Ministar pravde da bude u Tužilačkom savjetu

Milorad Gogić je takođe predložio da se sastav Tužilačkog savjeta izjednači sa Sudskim savjetom, odnosno da i Tužilački savjet ima ukupno deset članova, da VDT ne bude automatski i predsjednik Tužilačkog savjeta, već da predsjednika biraju članovi iz reda uglednih pravnika, i da rukovodioci državnih tužilaštava ne treba da budu članovi Tužilačkog savjeta iz reda tužilaca, već da te članove biraju kolege među državnim tužiocima koji nijesu rukovodioci.

On, međutim, smatra da ministar pravde treba da bude član Tužilačkog savjeta, umjesto predstavnika Ministarstva pravde kojeg bi ministar imenovao, što je suprotno međunarodnim preporukama.

Ključni predlozi Crnogorskog foruma bili su da se precizno definiše ko može biti “ugledni pravnik” – uz najmanje 20 godina iskustva, mjerljive profesionalne rezultate, visok lični integritet i najmanje šest godina bez partijskog ili političkog angažmana, da se formira nezavisna stručna komisija koja bi provjeravala i rangirala kandidate za Sudski i Tužilački savjet prije nego što o njima odlučuje skupštinski odbor, da se uvede kontinuirana provjera imovine i životnog stila specijalnog tužioca i članova savjeta, da ministar pravde ne bude član Tužilačkog savjeta…

Ključni predlozi Instituta za forenzičko računovodstvo bili su da u Sudskom i Tužilačkom savjetu najmanje jedan član bude ekspert za digitalizaciju/informatiku i ekonomiju, uz poznavanje osnova pravnog i pravosudnog sistema i da se preciznije definišu kvalifikacije za pojmove “ugledni pravnik” i “istaknuti stručnjak”.

Građanska akcija Budva predložila je, između ostalog, da se broj uglednih pravnika u Tužilačkom savjetu koje bira Skupština smanji sa četiri na dva, da predsjednik Sudskog savjeta bude sudija, odnosno da se bira iz reda članova koji su nosioci sudijske funkcije, da se u Tužilačkom savjetu poveća broj državnih tužilaca s pet na sedam, koje bi birala i razrješavala Konferencija državnih tužilaca, uz ravnomjernu zastupljenost različitih tužilaštava.

Predsjednik udruženja pravnika Branislav Radulović na okruglom stolu je bio predložio da se preispita i precizira položaj ministra pravde u Tužilačkom savjetu, i da se uskladi terminologija “ugledni” i “istaknuti pravnik”

Studentkinja Pravnog fakulteta Milica Prelević predložila je bila da se uvedu strogi i mjerljivi kriterijumi za izbor uglednih pravnika i da se izjednače standardi Sudskog i Tužilačkog savjeta u pogledu prisustva predstavnika izvršne vlasti.

Izostanak sluha za dijalog s građanima ograničava demokratiju

Tea Gorjanc Prelević ističe da su izmjene Ustava, kao i nedavne izmjene zakonskih ovlašćenja službi državne bezbjednosti i policije, vrlo ozbiljne teme od interesa za sve građane, a ne samo za partije vlasti.

“Izostanak sluha za dijalog s građanima ograničava demokratiju i ogoljava našu partitokratsku realnost”, upozorila je.

Predsjednik Opštine Budva Nikola Jovanović poručio je juče da javna rasprava nije dekoracija.

On je na društvenim mrežama napisao da podržava ustavne promjene koje jačaju nezavisnost pravosuđa i ubrzavaju evropski put Crne Gore, ali da nije prihvatljivo održati javnu raspravu, priznati da su predlozi dobri, a zatim odbaciti svaki od njih zbog rokova.

“Prije glasanja, Skupština mora javno obrazložiti zašto nijedan predlog nije prihvaćen. Evropa nije samo rok. Evropa je standard”, poručio je.