“Jugoistočno susjedstvo Hrvatske, odnosno Zapadni Balkan, još je opterećeno brojnim bezbjednosnim, političkim, privrednim i društvenim izazovima”, navodi SOA u javno dostupnom izvještaju o svom djelovanju. Podsjećajući da sve države Zapadnog Balkana iskazuju namjeru pristupanja EU i da sve osim Srbije žele da postanu članice NATO, SOA u izvještaju dodaje da u isto vrijeme i druge države poput Rusije i Kine nastoje da ojačaju uticaj na tom području.

Ocjenjujući prilike u regionu, SOA navodi da se “i dalje radi o prostoru koji obilježavaju teške privredne prilike, uz pojavu korupcije i organizovanog kriminala, političkog klijentelizma i manjkavosti u vladavini prava”.

SOA u izvještaju ukazuje da su “društva jugoistočnog susjedstva opterećena pojavama radikalnih islamističkih i nacionalističkih snaga, kao i teškoćama u pristupanju evroatlantskim integracijama”, dok “pojedine države jugoistočnog susjedstva i dalje funkcionišu uz aktivno djelovanje institucija i mehanizama medjunarodne zajednice”.

Po ocjeni hrvatske tajne službe, “takve prilike otvaraju prostor i za djelovanje spoljnih aktera, posebno država čiji se interesi i pogledi ne podudaraju s evroatlantskom perspektivom ovog prostora, odnosno čiji je interes usporavanje evoatlantskih integracija na ovom području”.

U izvještaju se navodi da, uprkos zastoju u evropskim integracijama, proširenje NATO na Crnu Goru i Sjevernu Makedoniju označava širenje stabilnosti i pružanje perspektive državama ovog prostora, ali u isto vrijeme, upravo zbog njihovog ulaska u NATO, postoji rizik da države koje NATO percipiraju kao bezbjednosnu prijetnju, iskoriste pojedine unutrašnje procese u novim članicama NATO-a za njihovu destabilizaciju.

Uz to, navodi SOA, neriješena medjuetnička pitanja i napetosti u pojedinim državama ponekad se koriste za ostvarivanje spoljnih geopolitičkih ciljeva.

U izveštaju na 40-ak strana, za Srbiju se kratko ocjenjuje da “i dalje na spoljnopolitičkom i bezbjednosnom planu nastoji da balansira u odnosima izmedju Rusije i Zapada” i navodi kao primjer da “kao kandidatkinja za članstvo u EU, Srbija i dalje ne slijedi restriktivne mjere EU protiv Rusije”.

Tokom ove godine, ukazuje SOA, Srbija je značajan fokus stavila i na javno promovisanje jačanja odnosa s Kinom.

Slično kao i prethodnih godina, SOA je u izvještaju ukazala da vjerski i nacionalni ekstremizam i dalje opterećuje društva država jugoistočnog susjedstva Hrvatske.

“I dalje su prisutne pojave velikosrpskog ekstremizma u pojedinim državama koji se manifestuje negiranjem teritorijalne cjelovitosti i suvereniteta Hrvatske, ali i drugih država susjedstva, poput Kosova, BiH i Crne Gore. Ovaj ekstremizam se javno ogleda kroz istupe i okupljanja velikosrpskih ekstremističkih organizacija, kao i korišćenjem drugih javnih okupljanja, u kojima se, uz ekstremističke poruke, uništavaju i hrvatski državni simboli”, navodi se u izvještaju.

Velikosrpski ekstremizam promoviše i poruke protiv širenja EU i NATO na jugoistok Evrope uz isticanje privrženosti Rusiji, navodi SOA.

Takodje, ukazuje SOA, u pojedinim državama susjedstva i dalje su prisutne pojave plasiranja lažnih vijesti u medijskom prostoru ili na društvenim mrežama kojima se Hrvatska želi prikazati u negativnom svijetlu.

U društvima pojedinih država susjedstva izraženi su protivzapadni stavovi, koji su osobito vidljivi kroz medijske objave, piše u tekstu.

SOA ukazuje i da se na prostoru jugoistočnog susjedstva odvija više stabilizacionih procesa koji utiču na ukupne političko-bezbjednosne prilike u regionalnom okruženju, a najvažniji su, kako se dodaje, dogovori oko unutrašnjeg funkcionisanja Bosne i Hercegovine (BiH)i pregovori o normalizaciji odnosa Srbije i Kosova.

Situaciju u Crnoj Gori, po ocjeni SOA, obillježava društveni rascjep izmedju prozapadnih suverenističkih snaga i prosrpskih snaga koje su ujedno protiv članstva Crne Gore u NATO-u, te za snažnije vezivanje Crne Gore uz Rusiju.

U isto vrijeme, složena politička situacija u BiH obilježena je zastojem u brojnim procesima, dok se i Kosovo nakon izbora u jesen 2019. godine suočava s političkom nestabilnošću.

SOA u izvještaju navodi da je u državama jugoistočnog susjedstva Hrvatske i dalje prisutno i radikalno tumačenje islama, a dodatni bezbjednosni rizik, dodaje se, predstavlja i povratak “džihadista” iz Sirije i Iraka u matične države.

Preporučeno

NAKON PISANJA STANDARDA: Uprava policije IPAK otkrila koliko će policajaca biti angažovano na Samitu u Tivtu

POLICIJA POTVRDILA PISANJE STANDARDA: Krivična prijava zbog sječe 865 kubika šume na Jelovici, ali ključni akteri i dalje “nepoznati”

Vozilo CEDIS-a završilo u svoj kanal

JANOVIĆ ZA STANDARD: Dajem podršku dijalogu, političare na razgovor ne bi smjeli da podsjećaju međunarodni faktori

Preminula Sejda Bešlić, osam mjeseci nakon smrti supruga Halida

Kaća Bulatović: Moja slika u kući IHF-a stoji kao simbol rukometa, a institucije u Crnoj Gori zaboravile su da postojim

Položaj Hrvata u BiH u političkom smislu obilježava nastojanje da se ispune svi elementi koji ga čine konstitutivnim narodom, te da se postigne, Ustavom BiH predvidjena, puna ravnopravnost s ostala dva naroda. Uz političke okolnosti, Hrvati u BiH suočeni su s trendom ekonomskog iseljavanja čime je ugrožen i njihov fizički opstanak u BiH, a time i multietnički karakter BiH, piše hrvatska Sigurnosno-obavještajna agencija u godišnjem izvještaju.