Video
U pitanju je dopuna djelimičnog kadrovskog plana za organe državne uprave i službe Vlade Crne Gore za 2023. godinu koji je usvojen na sjednici od 20. aprila.
Djelimični kadrovski plan za tekuću godinu sadrži podatke za 41 od 45 organa državne uprave, ali ne i za Ministarstvo unutrašnjih poslova i Upravu policije koji još i pored više upozorenja nijesu dostavili taj dokument. U međuvremenu je Vlada na sjednici u četvrtak dopunila broj sistematizovanih radnih mjesta za 15, plus još 22 pripravnička mjesta.
” Ukupan broj sistematizovanih radnih mjesta u organima koji su dostavili nacrte kadrovskih planova za 2023. godinu Upravi za ljudske resurse je 7.248. Ukupan broj zaposlenih izvršilaca je 4.411, od kojih 3.914 na neodređeno vrijeme, a 497 na određeno. U toku 2023. godine planira se zapošljavanje 631 izvršioca, od čega 435 na neodređeno vrijeme i 196 na određeno vrijeme”, navodi se u Vladinom dokumentu.
S dopunama i izmjenama kadrovskih planova vlada u tehničkom mandatu želi i da legalizuje ogromna imenovanja funkcionera kojih je po procjenama Centra za građansko obrazovanje bilo ukupno do sada čak 1.188, čime je Abazovićeva vlada apsolutni rekorder.
ENORMNO POVEĆANJE
Vladini podaci iz djelimičnog kadrovskog plana faktički znače da je sistematizacijama otvoren prostor da se u državnoj upravi zaposli još preko 30 odsto radnika na postojeće stanje, odnosno 2.837 što je enormno povećanje broja zaposlenih u državnoj upravi.
Ukupna cifra sistematizovanih radnih mjesta ali i broja potrebnih novozaposlenih biće još znatno veća imajući u vidu da kadrovski plan još uvijek nije dostavilo Ministarstvo unutrašnjih poslova i Uprava policije kao jedna od najvećíh organizacionih cjelina. Tamo je, prema procjenama Pobjede, po sistematizaciji iz prošle godine potrebno da se zaposli još najmanje 2.500 službenika. Dio tih zapošljavanja je već realizovan, kroz posebne odluke Vlade bez kadrovskog plana.
U dostavljenim obrazloženjima nacrta kadrovskih planova, kao razlozi za povećanje broja zaposlenih navode se, između ostalog, jačanje kadrovskih kapaciteta, posebno u dijelu poslova koji se odnose na informacione tehnologije i usaglašavanje normativnog okvira sa pravnom tekovinom EU, efikasnija borba protiv sive ekonomije, rada na crno, nelegalne eksploatacije šuma i šljunka, zaštite životne sredine i ekologije, efikasnijeg nadzora u oblasti obrazovanja.
ŽURBA
Kadrovski plan se donosi za kalendarsku godinu, u roku od 30 dana od dana donošenja Zakona o budžetu. Zakon o budžetu je donešen krajem prošle godine pa se žurba dovodi u vezu sa pregovorima o formiranju vlade.
Podatak od sistematizovanih 7.248 radnih mjesta odnosi se striktno na ministarstva i službe Vlade, ali ne i na zapošljene u ostalim segmentima javne uprave – Upravi policije, prosvjeti, zdravstvu, opštinama, raznim regulatornim agencijama kao i državnim elektroenergetskim kompanijama.
Nova procjena je da je na državnim jaslama makar 80 hiljada građana i taj broj je dramatično povećan posljednje dvije godine masovnim partijskim zapošljavanjem.
Pobjeda je sredinom aprila objavila da je u Crnoj Gori u 2022. godini u odnosu na 2021. godinu zapošljeno još dodatnih 38,6 hiljada građana.
” Prema podacima iz ankete o radnoj snazi, u 2022. godini, od ukupno 294.400 radno aktivnog stanovništva, čak 85 odsto je bilo zapošljeno, odnosno 251.200 ljudi. Broj zapošljenih u odnosu na prethodnu godinu je povećan skoro za petinu, 18,2 odsto, što govori da smo na pravom putu potpunog oporavka crnogorskog tržišta rada, a samim tim i naše ekonomije”, napisao je Abazović na društvenim mrežama pozivajući se na zvanične podatke Monstata koji redovno objavljuje anketu o radnoj snazi.
Preporučeno
Analiza Pobjede i uporedni podaci pokazuju da je ogromna većina tih novozapošljenih, više od 80 odsto, našla radno mjesto u javnoj upravi, državnoj upravi, državnim elektroenergetskim kompanijama, ali i opštinama, odnosno primaju plate iz državnog budžeta.
