“U ovom trenutku nije poznato ima li premijer Abazović većinu u Skupštini. Nije jasno ni šta će biti dalje, slijede li prijevremeni izbori. Crna Gora je na izborima u avgustu 2020. godine, kad je prvi put pala vlada DPS-a, krenula u političku tranziciju jer je Đukanović upravljao državom još od 1989. (dio vremena u paru s Momirom Bulatovićem). Taj je proces spor i težak, treba razbiti strukture koje je godinama gradio Đukanović, a bez njega nema stabilne vlasti”, piše “Jutarnji list”. 

Cilj je, kako se ukazuje, da se onemoguće prosrpske i proruske stranke da zauzmu važne pozicije i zaprijete sjevernoatlantskoj sigurnosnoj strategiji.

Preporučeno

Kaća Bulatović: Moja slika u kući IHF-a stoji kao simbol rukometa, a institucije u Crnoj Gori zaboravile su da postojim

NAKON PISANJA STANDARDA: Uprava policije IPAK otkrila koliko će policajaca biti angažovano na Samitu u Tivtu

NEVRIJEME U REGIONU: Hrvatsku zahvatilo nevrijeme, temperatura za jedan sat pala deset stepeni

POLICIJA POTVRDILA PISANJE STANDARDA: Krivična prijava zbog sječe 865 kubika šume na Jelovici, ali ključni akteri i dalje “nepoznati”

Tri godine bez presude: Optuženi za pokušaj ubistva Bobana Šaranovića i dalje u bjekstvu

Upozorenje za kupače na Jadranu: More preplavile opasne meduze

“Prije izbora 2020. napisao sam da je Đukanović strukturalni problem crnogorske politike. U NATO je ušao jer je to bio strateški interes, ali u EU s njegovim modelom vladavine ne. Dok se ne riješi taj strukturalni problem kako bi se država mogla politički razvijati. I zato Crna Gora neće tako brzo u EU”, ocjenjuje hrvatski novinar.