Video
Premijer Zdravko Krivokapić održao je i drugi sastanak sa predstavnicima većine povodom najavljene rekonstrukcije Vlade. Kako gledate na te razgovore, hoće li doći do rekonstrukcije Vlade, s obzirom na različite stavove predstavnika većine, ili su izvjesni novi izbori?
ŽIVKOVIĆ: Crna Gora je izgubila godinu u beznađu i nesnalaženju vladajuće većine. Godinu su tragali za modelom vlasti koji bi ih tu zadržao u punom mandatu, epilog je da Crna Gora više nema ni Vladu, ni većinu u parlamentu. Razlike na koje smo ukazali početkom mandata uticale su na stvaranje nepremostivih razlika i nepovjerenja između premijera i ministara na jednoj i 41 poslanika većine u parlamentu na drugoj strani. Nakon svih problema u funkcionisanju, Demokratski front je najavio bojkot parlamenta dok se ne dođe do dogovora o rekonstrukciji Vlade. Saopštili su da Krivokapić više ne može biti premijer, te da je neophodan hitan dogovor o novom mandataru. Osim toga, Miodrag Lekić, poslanik kluba ,,Demokrate – Demos – Mir je naša nacija“, kazao je o Krivokapiću da je klovn i pajac, pa je sada neophodno opet sa tim klovnom sjesti za isti sto i pregovarati o rekonstrukciji.
U nedostatku političkog kredibiliteta i principa, demokratija u Crnoj Gori živi vrijeme apsurda, pa je potreba za očuvanjem vlasti značajno veća od programskih i ideoloških načela. Zamislite jednog stranog investitora koji prati stanje na političkoj sceni koliko će biti zainteresovan da ulaže u Crnu Goru kada vlast ne može da se dogovori o načinu funkcionisanja punu godinu!
Sve ovo ukazuje da je priča o rekonstrukciji samo poligon za bolje pozicioniranje i pokušaj uzimanja većeg dijela kolača u vlasti. To ne čudi, jer su popunjavanja partijskim kadrom po dubini konstantna, pa je sada još ostalo da se zauzmu ministarske pozicije. Ipak, ne vjerujem da će do dogovora doći jer bi ulazak predstavnika DF-a u Vladu značio definitivni kraj evropskog puta Crne Gore.
Vjerujem da je vraćanje mandata građanima, uz nove izbore, jedini pravi put da se izađe iz krize kako bismo došli do stabilne političke većine.
Kažete da bi ulazak DF-a u Vladu značio gubitak podrške zapadnih partnera?
ŽIVKOVIĆ: Vjerujem da su svi zapadni partneri uvidjeli da je u Crnoj Gori na djelu realizacija projekta uništavanja multietničkog društva sa promovisanjem poraženih ideologija. Zbog toga moramo upozoravati i međunarodnu i domaću javnost šta se krije iza eksperimentalnog projekta koji prijeti da ekspertski obezdržavi Crnu Goru. Možda je došlo do pada koncentracije na određenim međunarodnim adresama na početku mandata rada Vlade, ali mislim da je sada i najvećim laicima jasno da je nužan odlučan odgovor koji uključuje i aktivnost zapadnih adresa.
Pošto smo se opredijelili da idemo u EU, sigurno je da nećemo postati nova članica ukoliko u vlasti bude DF koji Crnu Goru, prema nalogu svojih mentora, želi van domašaja evroatlantskog sistema vrijednosti. Sve to je dodatan razlog da se izgradi dobar imunitet koji će trajno zaštititi ovaj prostor od dalje destabilizacije. Jedini način da to uradimo je nastavak čvrstog savezništva sa zapadnim partnerima.
Dio parlamentarne većine poručuje Uri, koja insistira isključivo na ekspertskoj Vladi, da ako ne prihvati rekonstrukciju koju podržava 38 poslanika ,,ide sa DPS-om“. Što očekujete od Ure, koja jedino ostaje pri stavu da Vlada treba da bude ekspertska?
ŽIVKOVIĆ: Ura je odlučila da vrši vlast sa DF-om na početku mandata uz promovisanje ekspertskog modela vlasti koji im je jedino bio prihvatljiv. Danas vidimo da su ostali sami u odbrani takvog modela koji je očigledno izgubio podršku većine poslanika. Da bi izašli iz krize, potrebno je da se odreknu svojih principa i onoga za šta su se gorljivo borili za vrijeme godišnje vladavine. Odricanjem od tih principa, omogućili bi ulazak u Vladu liderima stranaka koje teže da Crna Gora ne bude dio evroatlantskog sistema vrijednosti. Ako su spremni na takav potez i avanturu, neka im je sa srećom.
Što očekujete da će biti potez manjinskih partija ukoliko dobiju poziv da budu dio rekonstruisane Vlade?
ŽIVKOVIĆ: Predstavnici manjinskih partija su uvijek bili na strani evropske Crne Gore. Nemam dilemu da su njihovi predstavnici svjesni težine momenta u kojem živimo i da će kao i uvijek do sada biti na strani zaštite nacionalnih interesa države.
Što mislite o prijedlogu Bošnjačke stranke da bi jedini izlaz iz krize bio manjinska ili vlada izbornog povjerenja, sa mandatom od godinu koja bi pripremila vanredne izbore?
ŽIVKOVIĆ: Crna Gora je prošla faze različitih eksperimenata. Sjetićete se Vlade 2016. godine, kada je opozicija preuzela ključne resore kako bi kontrolisala rad više ministarstava uz kontrolu po dubini na više nivoa. Cilj je bio da nakon završenih izbora svi priznaju rezultate, nažalost gubitnici su nastavili po dobro oprobanom modelu traženje izgovora na drugoj strani.
U ovo izazovno vrijeme ne smije se dozvoliti novi eksperiment koji bi samo otvorio dublju krizu. Neophodno je osmišljavanje modela koji bi omogućio stabilnu političku većinu i izvlačenje Crne Gore iz ekonomskog ambisa. Mislim da je najbolji izlaz iz situacije vraćanje mandata građanima koji će sami prosuditi kome će ukazati povjerenje. To je prilika za sve zainteresovane političke subjekte da se nađu na jednoj evropskoj platformi kako bi jednom zauvijek stavili tačku na prenemaganja zbog kojih građani gube povjerenje u politiku kao djelatnost koja bi trebalo suštinski da se bavi životnim pitanjima.
Nije otvoren dijalog o izboru Tužilačkog savjeta, već parlamentarna većina dogovara da on bude izabran na narednoj sjednici parlamenta, uz, kako planiraju, rekonstrukciju Vlade. Kako to komentarišete, kakve će to, ukoliko se desi, posljedice imati za Crnu Goru, s obzirom na upozorenja Evrope da se mora otvoriti širi dijalog o tome?
ŽIVKOVIĆ: Demokratska partija socijalista je već upozorila da su izmjene i dopune Zakona o državnom tužilaštvu neustavne i da nijesu pripremljene u skladu sa mišljenjem Venecijanske komisije. Podešavanja izmjena i dopuna mimo Ustava bile su samo uvod u formiranje partijskog tužilaštva koje bi funkcionisalo u skladu sa procjenama konstituenata vladajuće većine. Kako se drugo može tumačiti odredba zakona da vršilac dužnosti VDT može biti lice van tužilačke organizacije, bez dana radnog staža u tužilaštvu?! Kada upozorite da krše Ustav, odgovor je da se protivnici takvog rješenja boje pravde.
Naravno, sve to je samo jeftin politički spin, sa željom stavljanja tužilaštva pod političku kontrolu uz pokušaj da se oslobode odgovornosti mnogi eksponenti politika nove vlasti čija se imena nalaze u različitim predmetima. Siguran sam da bi izbor novog TS bez šireg političkog dijaloga na koje je ukazivala i Evropska komisija značilo odustajanje od onoga što je evropska vrijednost, a to je da se do rješenja dođe kroz dijalog vlasti i opozicije, što je u skladu sa duhom ustavnih amandmana.
Vlast insistira da popis stanovništva bude što prije organizovan. Kako to komentarišete i šta mislite o pojedinim prijedlozima da se izostave pitanja koja izazivaju dodatne podjele u društvu, poput onih o o etničkoj pripadnosti, vjeroispovijesti i maternjem jeziku?
ŽIVKOVIĆ: Popis je ključna tema koju zagovara Demokratski front. Oni su najavili da će oboriti Vladu ukoliko se tekst zakona ne nađe u skupštinskoj proceduri do kraja septembra. Septembar prođe, DF ćuti. To je dokaz da su izgubili i onaj mali dio spremnosti da sačuvaju svoje političko dostojanstvo. Zemlje regiona poput Srbije i Albanije su odgodile popis za 2022, neke i za 2023. godinu.
Za pripremu popisa nakon usvajanja zakona koji mora biti usklađen sa međunarodnim standardima potrebno je najmanje šest mjeseci, tako i da se zakon sjutra nađe u skupštinskoj proceduri, nemoguće je popis organizovati u ovoj godini.
Drugo pitanje je šta se forsiranjem ove priče želi postići. DF misli da će građani sada promijeniti svoje nacionalno opredjeljenje kako bi dokazali da je rezultat popisa iz 2011. bio namješten. Zamislite šta je u glavama ljudi koji misle da je neko bio prinuđen da se izjašnjava o svojoj nacionalnoj pripadnosti. Sve je to samo podijum da se unose nove podjele. Mi smo građansko društvo i kao takvo ćemo ostati čuvari multietničke demokratije.
Osim toga, priprema popisa u vrijeme trajanja epidemije korona virusa predstavlja ispunjavanje partijskih interesa zbog očuvanja vlasti. Svakako smo navikli da ova vlada ne vodi računa o zdravlju građana, ali da ide do granice ispunjavanja zahtjeva DF-a, ne mareći za posljedice, može samo onaj ko ne misli dobro ni sebi ni drugima.
Kako Vam izgleda aktuelna situacija u Crnoj Gori, nakon dešavanja na Cetinju 4. i 5. septembra, i rizikovanja građanskog mira da bi se ustoličio Joanikije u Cetinjskom manastiru?
ŽIVKOVIĆ: Više puta smo ukazali na to da su događaji na Cetinju pokazali karakter ove vlasti i spremnost da se po svaku cijenu obavi obred vjerske organizacije. Vlada koja je spremna da zloupotrijebi represivni aparat protiv svojih građana, mora nositi odgovornost. Mislim da će događaji na Cetinju ostati upisani kao crna mrlja u biografijama ljudi koji su učestvovali u izvršavanju zadataka i naredbi Krivokapića koji je bio spreman na sve, po cijenu narušavanja građanskog mira u Crnoj Gori. Mnogo je kontradiktornosti u izjavama čelnih ljudi bezbjednosnog sektora, pa će biti dobro čuti ko su bili ljudi u Cetinjskom manastiru na dan ustoličenja i ko je dozvolio da budu tu.
Zbog nerazjašnjenih okolnosti, neophodno je utvrditi individualnu odgovornost, a posebno predsjednika Vlade koji je zloupotrijebio funkciju i prisvojio ustavne nadležnosti. Između ostalog, tu činjenicu je potvrdio ministar unutrašnjih poslova, rekavši da je dobio pisano obavezujuće uputstvo od premijera. Vjerujem da će nadležni državni organi imati mnogo posla narednih dana.
Kako gledate na prijedlog Krivokapića da nakon rekonstrukcije bude 16 ministarstava? Je li se pokazalo pogrešnim objedinjavanje resora?
Preporučeno
ŽIVKOVIĆ: Nema se šta novo dodati o radu ,,arhitekte“ Krivokapića, koji je u programu rada Vlade govorio o arhitektonici. Sada vidimo da mu se građevina urušila, pa je potrebno graditi novu. Prvo su vršili sintezu, sad žele diobu, što nam pokazuje koliko ne poznaju državnu upravu i koliko se nedorasli ozbiljnim državnim funkcijama. Ova Vlada je napravila tajno zaduženje na početku mandata, ukupan broj zaposlenih je za više od 25.000 manji u odnosu na isti period prošle godine, cijene namirnica i goriva su u stalnom porastu, investitori ne žele da investiraju novac zbog nestabilnih političkih prilika što direktno utiče na nivo prihoda u budžetu. Dok se predstavnici Ministarstva zdravlja pravdaju kako rade dobar posao, Crna Gora je u vrhu zemalja svijeta po broju umrlih. Zaključak je – nikakva rekonstrukcija ne može pomoći ovoj većini, eksperimentu je došao kraj i to je jedino dobro za Crnu Goru za ovih godinu njihovog trajanja.
