”Dobili smo taj epitet više u konstalaciji nekih širih odnosa, jer nismo imali kapacitet da izazovemo regionalni problem, kao i zbog činjenice da smo imali stabilnu vlast sa kojom je, i pored svih mana, mogla da se održava komunikacija” navela je ona.
Ističe da je Crna Gora prve zastoje u integracijama imala 2014. godine kada se pominjala klauzula balansa.
”Tada smo imali poruke da se pomene kao mogućnost da se uvede klauzula balansa ako ne bude rezultata. Ta vrsta poruke nije iskorišćena od strane EU, što je vlast tada doživjela da je simulacija reformi zapravo istinska reforma i nastavili su istim putem” istakla je.
Dodaje da EU integracije nisu prioritet novih vlasti uprkos tome što se pominju u kampanjama uoči izbora.
”Mi danas 11 godina nakon otvaranja pregovora nemamo glavnog pregovarača sa EU. Pregovaračka struktura je mijenjana a danas ne postoji u funkcionalnom smislu, to mogu potvrditi sagovornici iz Unije, koji često nemaju sa kim da pričaju” kazala je Uljarević.
Ona smatra da je novina u Crnoj Gori jeste nerezistentnost političkih lidera.
Preporučeno
”Imamo jasnu namjeru susjedne Srbije da Crna Gora ne bude ni u jednom trenutku korak ispred njih. Imali smo situacije kada su se otvarali prozori i mogućnosti i isti su svjesno zatvarani iz Crne Gore. Najupečatljivi primjer je potpisivanje Temeljnog ugovora, to je bilo automatsko zatvaranje prozora koji se otvorio. To je počelo voditi Crnu Goru, ne putem stagnacije, već govorim o regresiji” ocijenila je Uljarević.
Video