Video
Postoje samo dva načina, dodao je na konferenciji za novinare u Podgorici u petak, da je imamo – bilo kroz većinu u Skupštini ili kroz nove izbore.
“Iskreno, gledajući broj pokušaja koje smo vidjeli u Skupštini, ja sam ubijeđen, a nisam ni jedini, da ovo mora biti staza ka novim izborima, što prije moguće”.
Naglasio je da postoji bojazan da su temelji demokratskih institucija u Crnoj Gori dovedeni u pitanje, da su uzdrmani. “Vidimo institucionalnu krizu, pravnu krizu, ustavnu krizu, ekonomsku krizu”.
Odgovori na ova pitanja, naveo je, moraju se naći u Crnoj Gori, u granicama Ustava koliko god da je on nesavršen i u okvirima zakona, kulture dijaloga, kompromisa i međusobnog razumijevanja.
U ponedjeljak veče je, podsjetimo, u crnogorskom parlamentu izglasan Zakon o predsjedniku čime je, ocjene su dobrog dijela stručne javnosti, pogažen Ustav i to od strane onih koji su se zakleli na očuvanje ustavnog poretka Crne Gore.
O političkoj krizi u Crnoj Gori koja traje već izvjesno vrijeme i načinima za njeno rješenje razgovarali smo sa Daliborkom Uljarević, izvršnom direktoricom Centra za građansko obrazovanje (CGO).
Da li je strah od izbora, a nakon što se stekao uvid u raspoloženje birača nakon nedavnih lokalnih izbora, glavni razlog izglasavanja Zakona o predsjedniku po ubrzanoj proceduri?
ULJAREVIĆ: Dijelom se radi o strahu od izbora, ali dijelom i svjesnoj namjeri pojedinih aktera da sistemski urušavaju poredak u Crnoj Gori, pri čemu oni pokušavaju da nas sve ubijede da je to u redu samo zato što imaju trenutno većinu, iako su do juče slične prakse žestoko, i s pravom, kritikovali kad je bio u pitanju DPS.
Dodatno, po mom sudu, stiče se utisak da pojedini i rade prilježno po instrukcijama izvan Crne Gore, a tu mislim, prije svega, na zvanični Beograd, kako bi se država destabilizovala, institucije do kraja unizile i samim tim se pokazalo da nam je potreban neki veliki brat da pomogne da sve ponovo presloži.
Da li Crna Gora, po vašem mišljenju, svjedoči drugoj fazi procesa dolaska Demokratskog fronta na vlast?
ULJAREVIĆ: Crna Gora je trenutno nerezistetna na maligne uticaje iz regiona i šire, a ilustracije toga su brojne. Jedna je, naravno, i u tome što je Demokratski front u osmišljenoj ofanzivi koja za cilj ima preuzimanje poluga vlasti i na nacionalnom nivou.
Druga je činjenica da ni dvije partije koje sada dominantno čine Vladu – URA i SNP – a koje su u Podgorici na izborima bile oko cenzusa, odnosno URA ga je malo prešla a SNP je ostao ispod – pokazuju neprimjerenu privrženost i servilnost prema zvaničnom Beogradu.
Ne treba zaboraviti da je Dritan Abazović smijenio šefa ANB-a ekspresno kad je ovaj u saradnji sa zapadnim partnerskim službama donio rješenja o 30 lica iz Rusije i Srbije koja se proglašavaju nepoželjnima u Crnoj Gori iz razloga nacionalne bezbjednosti.
Takođe je, iako je u tehničkom mandatu, inicirao smjenu dva prozapadna ministra – vanjskih poslova i odbrane – koji su bili ključni sagornici zapada u toj Vladi.
Koliko dugo mogu da se odlažu vanredni parlamentarni izbori?
ULJAREVIĆ: Postojeće stanje je na mnogo ravni neodrživo i jasno je da bi vanredni parlamentarni izbori bili najdemokratski način nekog dugoročnijeg pokušaja stabilizacije prilika.
Međutim, oni koji trenutno čine većinu u Skupštini umjesto za demokratske principe čvrsto se drže uskih partijskih interesa i kalkulacija o tome kad bi njima ti izbori mogli nešto donijeti, a kad odnijeti. Zato je neizvjesno kad će oni zaista biti raspisani.
Situaciju dodatno komplikuje činjenica da Crna Gora nema, od polovine septembra ove godine, funkcionalan Ustavni sud, koji je posljednja instanca žalbe.
Eventualnim ulaskom u avanturu izbora bez Ustavnog suda unaprijed bi se doveo u pitanje legitimitet i legalitet tih izbora, a samim tim bi ušli u eskalaciju postojeće krize.
DPS je postavio ultimatum: “ukoliko se do kraja nedjelje ne otpočne proces izbora sudija Ustavnog suda, i ne bude se odustalo od namjere da se vrši ustavni puč kroz instaliranje u pravni sistem Zakona o predsjedniku, biće potpuno jasno da je svako institucionalno djelovanje obesmišljeno, i da u toj situaciji jedino preostaje da borbu za institucije izmjestimo izvan institucionalnih okvira, jer one očigledno više ne postoje”.
Šta se može očekivati dalje, inteziviranje protesta?
ULJAREVIĆ: Mi smo već došli do opasne linije, jer je Crna Gora danas nestabilna i nefunkcionalna država. Logično bi bilo da se sada inicira dijalog lidera parlamentarnih stranaka o izlasku iz ove teške i trajuće političke krize, jer ukoliko se procesi intenzivira otvaraju se i bezbjednosni rizici.
Kao i uvijek, primarnu odgovornost nosi vladajuća većina. Nekad je to bio DPS sa partnerima, sad je to parlamentarna većina DF-Demokrate-URA-SNP. Nije prvi put da mi imamo krizu u Crnoj Gori i da je situacija kranje ozbiljna.
Međutim, ono što je, po mom sudu sad čini dodatno bremenitom i što brine jeste što se nekim procesima u Crnoj Gori ne upravlja više iz Crne Gore i što značajan dio lidera nove parlamentarne većine ne razmišlja ni autonomno niti u interesu države Crne Gore, a to sve nije dobra podloga za razgovor o budućnosti države.
Koliki je udio krivice Zapada i EU u svemu što se događa u Crnoj Gori?
ULJAREVIĆ: Vjerujem da su zapadni partneri bili jasni u svom izrazu, iako je taj izraz varirao u direktnosti, a njihove su poruke konsekventne i ne idu u prilog onom što je trenutna parlamentarna većina uradila u Skupštini izglasavajući kontroverzni Zakon o predsjedniku.
Te poruke idu u pravcu crtanja izbora kao najboljeg rješenja, pa je shodno naglašena i potreba da se što prije završe imenovanja u pravosuđu, prije svega sudija Ustavnog suda, kako bi se ta važna institucija odblokirala, ali Vrhovnog državnog tužioca, koji je sada u v.d. stanju, itd.
Čini se da niko nije mogao zamisliti u što će se preobličiti Dritan Abazović, premijer u tehničkom mandatu, i njegova URA jer se na njega i tu Vladu gledalo sa izvjesnim očekivanjem, kao na most od jednog sunovrata koji smo doživjeli sa Vladom Zdravka Krivokapića do dalje revitalizacije i normalizacije prilika.
Na žalost, premijer je pokazao da mu je primaran cilj da sprovodi sve političke ciljeve srbijanskog predsjednika Aleksandra Vučića u Crnoj Gori, kroz čuvanje kadrova DF u sistemu i njihovo dalje jačanje, zatim otvaranje vrata SPC da se pozicionira iznad Ustava i građanskog koncepta države Crne Gore, ali i drugih vidova blokade evropskog puta Crne Gore.
I zato je on zagazio i u onu vodu koje se klonio Zdravko Krivokapić, a očito je spreman na sve da bi zadržao poluge vlasti i da bi do kraja bio na liniji političkih ciljeva koji podrivaju ionako spore procese demokratizacije i evropeizacije Crne Gore.
Vlada će, kako je rečeno na posljednjoj sjednici, finansirati srednju vjersku Gimnaziju „Sveti Sava“ u Podgorici sa 900 hiljada eura a koja broji, ako se ne varam, 15 đaka. Kako to tumačite ako se ima u vidu da recimo, sa druge strane, svakodnevno stižu informacije o nedostatku ne samo ljekova nego i osnovnih medicinskih sredstava u bolnicama?
ULJAREVIĆ: Radi se o nezakonitoj odluci koja bi morala povući krivičnu odgovornost, kako u dijelu licenciranja te škole, a što je urađeno uz kršenje propisanih procedura, tako i u dijelu opredjeljivanja novca iz budžeta i to u situaciji kad su ogromne i urgentne potrebe unutar formalnog obrazovnog sistema koji je država obavezna da finansira.
Na drugoj ravni, jasno je da se radi o još jednom indikatoru da je ova Vlada okrenuta više interesima SPC nego javnom interesu, da se nemilice troše novci poreskih obveznika za lične i partijske svrhe, kao i na beneficije onih koji su sticajem čudnih okolnosti došli na poziciju da budu funkcioneri dok se građani dnevno suočavaju sa problemima u primarnim sferama, poput obrazovanja, zdravstva, ali i onog što je bazično preživljavanje, posebno marginalizovanih grupa.
Preporučeno
Zato je presudno važno da se ovaj slučaj adresira i od nadležnih istražnih institucija i adekvatno procesuira.
