Umjesto odgovora na upozorenja Novović naredio hapšenje Lazovića

-Imajući u vidu ozbiljnost, finansijske i organizacione kapacitete kriminalne strukture koja stoji iza medijske i očigledno jednog dijela institucionalne pripreme za uklanjanje Petra Lazovića iz sektora bezbjednosti, a moguće i sa lica zemlje, želim da ovo pismo ostane trag kao svjedočanstvo događaja koji se mogu u bliskoj budućnosti desiti – upozorio je Petar Lazović čelnike tužilaštva, policije i bezbjednosnog sektora.

HAPŠENJE I MEDIJSKA POMPA

Umjesto bilo kakve reakcije, trideset i pet dana nakon što je poslato pismo, Specijalno policijsko odjeljenje je 18. jula, po naredbi glavnog specijalnog tužioca Vladimira Novovića pozvalo Lazovića i, nakon što se pojavio u prostorijama tužilaštva, lišilo ga slobode.

Akcija hapšenja, koju su pratile jake policijske snage sa dugim cijevima iako se Lazović sam pojavio u zgradi Specijalnog tužilaštva, odmah je burno pozdravljena lično od premijera Dritana Abazovića, ministra unutrašnjih poslova Filipa Adžića, stranaka vlasti, Ure i SNP-a, kao i čelnika opozicionog Demokratskog fronta.

Nekoliko dana kasnije, agent ANB-a je osumnjičen za pet teških krivičnih djela: stvaranje kriminalne organizacije, neovlašćenu proizvodnju, držanje i stavljanje u promet opojnih droga, krijumčarenje, nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija i zloupotrebu službenog položaja.

Nakon toga su pojedini mediji, poput koncerna Vijesti i Adria, te portali IN4S i Borba, počeli sa isturanjem detalja iz istrage, fragmente poruka iz Skaj aplikacije, slike službenika ANB-a Lazovića i policajca Milovića sa srpskim kriminalcima Veljkom Belivukom i Markom Miljkovićem i šefom kavčakog klana Radojem Zvicerom, koje je, još u maju, objavio eksluzivno portal Liberatas press novinarke Olivere Lakić. 

Broj ,,eksluzivnih objava“ se rojio iz dana u dan, pa je Lazovićev branilac, advokat Nikola Martinović, prvo u četvrtak 21. jula a potom i u poneđeljak, pismeno tražio od specijalnog tužioca Novovića da ukine Naredbu o tajnoj istrazi jer je nakon medijskih objava ,,sve postalo besmisleno i onemogućava se pravo na javnu reakciju zastupnika osumnjičenog“. Do juče Martinoviću nije stigao bilo kakav odgovor.

Ali su se, upravo juče, pojavile informacije koje dovode u pitanje profesionalnost istražnog postupka i ponašanje vrha Specijalnog i Vrhovnog državnog tužilaštva. Kao i čudnu nezainteresovanost čelnika ANB-a i Uprave policije.

TEŠKA POREĐENJA: KRUŠČIĆ, ELEZOVIĆ…

Da bi ukazao na matricu djelovanja kriminalnih struktura čiji se kraci protežu kroz medije i dio državnih institucija Crne Gore, Lazović je hronološki naveo ,,niz likvidacija koje su imale isti metod pripreme“ kao ova koja se vodi sada protiv njega.

Službenik ANB-a navodi slučaj Miodraga Kruščića, biznismena koji je likvidiran 2018. godine, dok je sa njim sjedjela novinarka dnevnog lista Vijesti Jelena Jovanović.

Lazović podjeća na seriju medijskih tekstova kojim je Kruščić ,,označen kao eksponent ‘škaljarskog’ klana“, tvrdeći da su mediji počeli kampanju zaključkom da ovaj Podgoričanin za račun ,,škaljaraca“ vodi diskoteku ,,Bigl“ u centru Podgorice, na Bulevaru Svetog Petra Cetinjskog.

Prema informacijama koje saopštava u pismu, Kruščić je nakon izvjesnog vremena i određenog broja tekstova stupio u kontakt sa tadašnjom novinarkom Vijesti, sadašnjom vlasnicom portala Libertas press Oliverom Lakić, te da je u prisustvu još jedne, neimenovane osobe, pokušao da opovrgne medijske navode i demantuje vlastitu pripadnost škaljarskom klanu. Međutim, kako tvrdi Lazović, ,,sagovornici Kruščića nijesu iskazali bilo kakav senzibilitet za njegova strahovanja“ i, kako tvrdi, ,,medijski linč bez ikakvih dokaza je nastavljen“.

Lazović ističe da medijske objave i spekulacije „nijesu imali za posljedicu konkretan rezultat u vidu aktivnosti nadležnih organa“, što će reći da crnogorski istražitelji nijesu uspjeli da skupe dokaze čak ni za krivičnu prijavu protiv Kruščića.

Zatim Lazović zaključuje – bez zazora – da su, ,,medijska priprema i senzacionalizam doveli do više nerasvijetljenih bombaških napada na diskoteku ,–‘Bigl’ i na kraju fizičke likvidacije Miodraga Kruščića“.

Kao drugi mučan primjer medijske harange, Lazović ukazuje na tragičnu sudbinu dugogodišnjeg službenika službe bezbjednosti Rudolfa Dofija Elezovića, koji je pronađen mrtav juna 2021. godine u rijeci Bojani.

Nakon godinu istrage, crnogorsko tužilaštvo zvanično je saopštilo da je riječ o samoubistvu, kako se i plasiralo u pojedinim medijima, konektovanim na vlast. No, prema dostupnim podacima Elezović nije ostavio oproštajno pismo, u času kada je radio sa porodicom na imanju dobio je telefonski poziv i žurno otišao u nepoznatom pravcu. Članu familije je rekao da „mora hitno nešto da završi“. Elezovićevo tijelo pronađeno je nakon više dana potrage. Crnogorski istražitelji nijesu razbili enigmu: zašto bi nagrađivani, iskusni policajac, sređenog porodičnog života, izvršio samoubistvo?

Tim prije što je samo nekoliko mjeseci ranije, februara 2021. godine, poslije višemjesečnog operativnog rada kojim je rukovodio Rudolf Elezović uhapšena grupa od 24 osobe za koje se osnovano sumnjalo da su prokrijmčarili 2,5 tona marihuane u Crnu Goru.

Prema ocjeni Petra Lazovića, ta je policijska akcija bila motiv za sinhronizovanu harangu protiv Elezovića.

-Nekoliko mjeseci nakon uspješne policijske akcije, mediji su objavii da je jedan od uhapšenih, kao svjedok saradnik, saopštio da je sa krijumčarenjem bio povezan i Rudolf Elezović – čovjek koji je učestvovao u otkrivanju te kriminalne grupe – piše Lazović i tvrdi da je planski i sinhronizovano ta tvrdnja plasirana u medijima kako bi se ,,stvorila glasina da je Elezović ‘prljavi policajac'“.

Tvrdi da je Elezović poslije takvih medijskih natpisa marginalizovan u službi, te da je tužiteljka Mira Samardžić započela izviđaj, kako bi provjerila medijske spekulacije.

Izviđaj, koliko je poznato javnosti, nije završen, a tužiteljka Samardžić je danas u penziji. Rudol Elezović je mrtav. Nikada se nije saznalo ni što se desilo sa nesuđenim svjedokom-saradnikom, albanskim državljaninom, uhapšenim u akciji kojom je rukovodio Elezović.

-U kampanji širenja tako filtriranih informacija osobitu ulogu je imao srodnik uhapšenog lica, zaposlen u pravosuđu i bliski ulcinjski prijatelj sadašnjeg premijera – tvrdi u pismu Petar Lazović u pismu od 14. juna.

Današnji premijer je Dritan Abazović. A ko je njegov bliski prijatelj koji je radio u pravosuđu i koji ima srodnike sa one strane zakona koji se bave preprodajom marihuane?

Odgovor na to pitanje izgleda nije zanimao ni specijalnog tužioca Vladimira Novovića, ni vršiteljku dužnosti vrhovne državne tužiteljke Maju Jovanović.

…SAMOUBISTVO LUKE BULATOVIĆA

U brojne slučajeve kada su mediji, ali neke javne ličnosti, imali uticaja na sudbine određenih ljudi iz bezbjednosnog sektora, službenik ANB-a koji je danas u pritvorskoj jedinici u Spužu, opisuje i slučaj samoubistva Luke Bulatovića, dugogodišnjeg službenika Agencije za nacionalnu bezbjednost.

Bulatović je sebi oduzeo život oktobra 2021. godine u jednoj hotelskoj sobi, ostavljajući za sobom više video-zapisa – ispovijedi, od kojih je jedan bio emitovan na televizijama, u udarnom terminu. Na snimku se Bulatović izvinjava porodici, ali svojim kolegama koje je prisluškivao bez zvaničnog naloga, prevashodno tadašnjeg specijalnog tužioca Milivoja Katnića.

U pismu od 14. juna Petar Lazović otkriva da je, od objavljivanja skandaloznih snimaka NVO aktivistkinje Vanje Ćalović iz Ulcinja, Bulatović bio pod pritiskom, da je od Ćalović dobijao stalno sms poruke, da mu je direktno prijetila, smatrajući ga odgovornim za nastanak snimaka.

Kada je Luka Bulatović osumnjičen da je nezakonito postavio prislušne uređaje u kabinet Specijalnog tužioca Katnića, Lazović tvrdi da se akciji pridružio tadašnji koordinator službi bezbjednosti, D. Abazović, povećavajući pritisak protiv Bulatovića, tvrdeći da je postavio prislušne uređaje ,,u kabinet SDT Katnića po nalogu M. Đukanovića“ i da je snimljeni sadržaj navodno dostavljen lično Đukanoviću.

-Takođe, prijećeno mu je zbog navodnog uništavanja određenog materijala koji je vezan za Duška Markovića u ANB-u. Sve ove optužbe Bulatoviću su saopštene i predloženo mu je rješenje, po kojem bi Bulatović bio aboliran i zaštićen ukoliko izjavi da je sve ovo radio po instrukcijama lica na koja bi mu ukazali Ćalović i Abazović – tvrdi Lazović.

Prema Lazovićevom tumačenju, Bulatović je u strahu od posljedica medijskog linča stupio u konatakt sa „novinarkom Vijesti Oliverom Lakić, nastojeći da joj objasni uzroke i pozadinu napada i pritisaka koje je trpio“.

Nije, kako ističe Lazović, našao otvorenog sagovornika. Bulatoviću je rečeno da ih se ,,lična strana njegove priče ne tiče“, čak i kada je rekao da ga ,,napadi i ucjene pogađaju do mjere da pomišlja i na samoubistvo, kao jedini izlaz iz kruga ucjena u kojima se našao“.

Glavna vijest 15. oktobra 2021. godine glasila je: ,,Dugogodišnji agent Agencije za nacionalnu bezbjednost Luka Bulatović izvršio je samoubistvo, u iznajmljenom stanu u podgoričkom naselju Momišići“.

PRAVILA ĆUTANJA

Na kraju obraćanja, Petar Lazović očekuje da će čelnici tužilaštva i bezbjednosnog sektora ,,sve navode ovog pisma sagledati i provjeriti jer sam sasvim siguran da na taj način možete pomoći i Petru Lazoviću i crnogorskom društvu“.

Uzaludna očekivanja. Dvije ključne ličnosti – specijali tužilac Vladimir Novović i prva osoba Vrhovnog tužilapštva Maja Jovanović nijesu preduzeli ni jednu radnju, iako su uredno i zvanično dobili dopis od advokatice Maje Zeković.

Petar Lazović, agent ANB-a, čovjek sa Skaj aplikacija kojem je policija zvanično namijenila specijalni zadatak infiltracije u kavački kriminalni klan i koji je bio pod istragom Specijalnog tužilaštva – nije ni pozvan u tužilaštvo. Ni na razgovor, da pojasni navode, niti da objasni uloge ljudi koje pominje u dopisu.

Iz ugla profesije i pozicije u instituciji nije objašnjivo zašto je Novović, pravnik sa iskustvom, bivši sudija, sada na odgovornoj poziciji prvog čovjeka Specijalnog državnog tužioca za organizovani kriminal ignorisao pismo agenta ANB-a, čovjeka koji je više godina bio infiltriran u kavački kriminalni klan i momka čije se ime pojavilo u dokumentima Europola, ali i mjesecima u medijima. Da li to znači da je Petru Lazoviću već bila skrojena optužnica i da Novovića nijesu zanimali novi detalji? Ili je, što bi bilo pogubno za sistem, radio po nekoj već zapisanoj agendi? 

Čudno je, takođe, što ni Petar Lazović, ni njegova pravna zastpunica nijesu dobili bilo kakav odgovor, sa bilo kojeg mjesta na koja su uputili pismo.

U izjavi za Pobjedu advokatica Zeković to potvrđuje.

-Ni nakon više od mjesec nemamo odgovor ni iz jedne nadležne instutucije kojima smo se obratili – kazala je Zeković.

Prema informacijama Pobjede, direktor Agencije za nacionalnu bezbjednost Kentera, koji je takođe primio Lazovićevo pismo kada i ostalih pet zvaničnika, nije dobio nikakav upit iz Specijalnog ili Vrhovnog tužilaštva, iako je riječ o službeniku ANB-a.

Ni od direktora Uprave policije Brđanina niko iz vrha tužilaštva nije tražio informaciju.

A da sve bude čudnije, prema informacijama Pobjede, potpredsjednik Vlade Raško Konjević, sadašnji koordinator službi bezbjednosti, nikada nije dobio Lazovićevo pismo, iako je uredno poslato poštom na arhivu Vlade.

I predsjednik skupštinskog Odbora za bezbjednost Milan Knežević tvrdi da se o detaljima Lazovićevog pisma upoznao tek juče – iz medija.

Kako je to moguće, da li će iko snositi odgovornost ili će, na kraju, ispaštati neki anonimni poštanski radnik ili službenik na prijavnici tužilaštva ili Vlade?

PORAŽAVAJUĆA SLIKA 

Zastrašuje podatak da je Petar Lazović, 35 dana prije nego što je uhapšen, poslao upozoravajuće pismo na adrese čelnih ljudi tužilaštva, ANB-a i policije sa šokantnim detaljima o navodno organizovanoj akciji političko-medijskog linča i odstrijela, a da niko iz vrha crnogorskih institucija nije želio ni da reaguje ili ispita optužujuće navode agenta ANB-a.

Još je mučniji sadržaj Lazovićevog pisma.

Jer, detalji iz pisma, priče o ubistvu Kruščića, samoubistvu Luke Bulatovića i nerazjašnjenoj smrti Rudolfa Elezovića, kao i zaglušujuće ćutanje čelnika tužilaštva, policije i bezbjednosnog sektora razotkrivaju da su, godinama unazad, crnogorske bezbjednosne institucije i istražni organi bili pod pritiskom i kontrolom politike ili grupnih interesa. Do te mjere da su institucije urušavane iznutra – ne samo kroz pritsak moćnika – već i kroz odabir lojalnih, poslušnih, a nesposobnih ljudi.

Zato smo, u doba vladavine Demokratske partije socijalista imali porozan partitokratski bezbjednosni sistem kojeg su urušavali dilovi sa sitnim, ali i organizovanim, krupnim kriminalom, kada se gubila ona važna linija između dobrih i loših momaka.

Ništa se nije promijenilo nakon ,,velikih promjena“ avgusta 2020. godine: neki su samo preletjeli na drugu stranu, neki novi partijski vojnici zauzeli su busije u bezbjednosnom sektoru, a neki kanali malignog uticaja Srbije i Rusije postali su prohodniji i čvršći. Toliko čvrsti da sistem puca po šavovima.

To je ram za novu-staru sliku, na kojoj se otkriva da se ,,sa talasom promjena“ samo povećao stepen manipulacije i direktne kontrole institucija koje bi morale da djeluju kao nezavisni istražni organi.