test

Uništava se sve što se gradilo godinama, procesom upravljaju Vučić i Putin

Standard

04/08/2024

16:37

Mandić i Knežević zalažu se za blisku povezanost sa Srbijom, protiv su Kosova kao nezavisne države i negiraju genocid u Srebrenici.

Crnogorski premijer Milojko Spajić iz Pokreta Evropa sad, koji je na toj dužnosti od jeseni 2023. godine, predstavio je prošle sedmice rekonstruisanu vladu. 

Podržava ga koalicija u kojoj su i čelnici prosrpskih i proruskih stranaka, među kojima su Andrija Mandić i Milan Knežević, čelnici Nove srpske demokratijei Demokratske narodne partije Crne Gore. Mandić je i predsjednik Skupštine Crne Gore od oktobra 2023.

Više stabilnosti?

Mandić i Knežević deklariasane su Putinove pristalice, indirektno se izjašnjavaju protiv nezavisnosti Crne Gore od Srbije, koja je proglašena 2006. te odbijaju integraciju u EU, kao i članstvo države u NATO-u koje postoji od 2017.

Zalažu se za blisku povezanost Crne Gore i Srbije, protiv su Kosova kao nezavisne države i negiraju genocid u Srebrenici.

Ulazak političara poput Mandića i Kneževića u vladajuću koaliciju dio je dogovora između Spajića i prosrpskih stranaka. Spajića, čija je proevropska stranka nakon izbora prije godinu dana imala tek neznatnu većinu, podržalo je 13 poslanika prosrpskog bloka. Zauzvrat je te stranke trebalo nagraditi ministarskim mjestima, što se sad i dogodilo, piše Deutsche Welle.

NSD i DNP nemaju ključna mjesta u novoj vladi, a sami Mandić i Knežević nemaju ministarske funkcije. No upitno je hoće li suradnja dovesti do “više stabilnosti” Spajićeve vlade, kako obećava premijer.

‘Predvođeni Moskvom i Beogradom‘

Na reakcije iz zemlje i inozemstva nije se moralo dugo čekati. Crnogorski predsjednik Jakov Milatović, koji se prije nekoliko mjeseci razišao sa Spajićem i njegovim PES-om zbog spora oko nacionalne energetske kompanije, komentirajući obnovljenu Vladu Crne Gore rekao je kako je “Crna Gora žrtva najprimitivnije političke trgovine i neodgovornosti koju premijer kontinuirano pokazuje u vođenju države”.

Čelnik oporbene Demokratske partije socijalista, Andrija Nikolić, izrazio se u istom tonu. No za razliku od Milatovića, koji se smatra prosrpskim, on je puno izravniji u svojim kritikama što se tiče vanjskih utjecaja.

“To je vlada kojom se upravlja iz Moskve i Beograda”, rekao je prošlog tjedna crnogorskim medijima.

Putem veleposlanstva je reagirala i američka vlada, koja se ranije jasno pozicionirala protiv sudjelovanja prosrpskih stranaka.

“Zabrinuti smo zbog uključivanja u crnogorsku vladu stranaka i čelnika koji ne osuđuju rusku agresiju na Ukrajinu, koji odbacuju sankcije EU protiv Rusije i čiji su postupci u izravnoj suprotnosti s načelima dobrosusjedskih odnosa”, prenosi RFE poruku Američke ambasade u Podgorici.

Reakcija Hrvatske

Najburnije je reagirala susjedna Hrvatska: dan nakon rekonstrukcije vlade, hrvatsko Ministarstvo vanjskih poslova proglasilo je nepoželjnim osobama u Hrvatskoj tri visoka političara iz prosrpskog bloka.

Riječ je o već spomenutim političarima, Mandiću i Kneževiću, kao i još jednom članu “srpskog bloka”,Aleksi Bečiću. Njih trojica nepoželjni su u Hrvatskoj, navodi se u priopćenju, zbog “sustavnih mjera za narušavanje dobrosusjedskih odnosa” i “nastavka zloporabe Republike Hrvatske u unutarnjopolitičke svrhe”.

Konkretno, riječ je o ulozi ovih političara u “Rezoluciji o Jasenovcu”, koju je krajem lipnja usvojio parlament u Podgorici. Rezoluciju, u kojoj se spominju hrvatski koncentracijski logor iz Drugog svjetskog rata te logori Dachau i Mauthausen, mnogi su shvatili kao odgovor na rezoluciju o Srebrenici prethodno donesenu u UN-u. Prema mišljenju medija i analitičara u Hrvatskoj, s obzirom na to da je Crna Gora u UN-u glasala za rezoluciju o Srebrenici, prosrpske snage u Crnoj Gori progurale su jasenovačku rezoluciju kao “protumjeru”.

Ugrožen put ka EU?

Kako će ulazak prosrpskih i proruskih stranaka utjecati na vanjsku politiku Crne Gore? Zlatko Vujović, politolog nevladine organizacije Cemi (Centar za monitoring i istraživanje) iz Podgorice, smatra da ulazak prosrpskih i proruskih snaga u vladu nije iznenađenje, već proces koji traje neko vrijeme.

“Sad imamo snage koje su pod kontrolom srbijanskog predsjednika Aleksandra Vučićai  koje rade na tome da Crna Gora ne uđe u EU i odmakne se od NATO-a”, rekao je Vujović zaDW.

Rezolucija o Jasenovcu za njega je čista provokacija koja bi trebala dovesti do toga da Hrvatska uspori ili čak zaustavi približavanje Crne Gore EU-u.

“Nitko u Crnoj Gori i nitko tko ima što reći u Hrvatskoj ne negira ono što se dogodilo u Jasenovcu. Ali ova rezolucija, a posebno tajming, imaju za cilj isključivo provociranje Hrvatske”, kaže Vujović. Podsjeća da do 2020. godine i promjene vlasti u Podgorici Hrvatska i Crna Gora nisu imale značajnijih međusobnih problema.

Zagrebački politički analitičar Žarko Puhovsk ismatra pak da je problem s rezolucijom “napuhan”.

“Hrvatska ima i drugih problema s Crnom Gorom, poput nedefinirane granice ili neriješenog pitanja potraživanja nekretnina”, rekao je Puhovski zaDW.

Za njega je problematično to što je hrvatska vlast propustila priznati zločine koji su se dogodili u Jasenovcu.

“Griješile su obje strane: Crna Gora s ovom potpuno nepotrebnom rezolucijom i Hrvatska, čija je reakcija bila opravdana, ali koja još jednom nije priznala zlodjela ustaškog režima. Nedostajala je ova jedna rečenica”, kaže Puhovski.

Propušteno izjasniti se o Jasenovcu

Izvjestitelj vladajuće njemačke Liberalno-demokratske stranke (FDP) za zemlje zapadnog Balkana,Thomas Hacker, također je mišljenja da je Hrvatska trebala reći kako joj nisu sporni zločini koji su se u Jasenovcu dogodili nego instrumentalizacija rezolucije.

“Čak i ako su neki kontroverzni političari u Crnoj Gori podržali rezoluciju, to se ne smije koristiti da se povijesne činjenice guraju pod tepih. Svaka država, a posebno članice EU, treba se kritički i odgovorno suočiti s vlastitom prošlošću – bez tabua i preko demokratskih stranačkih linija. Povijesne činjenice o monstruoznim zločinima ustaškog režima su poznate i stoga ih treba osuditi”, rekao je Hacker za DW.

On je, iako je Hrvatska poručila kako neće blokirati put Crne Gore u EU, izjavio kako se ne može isključiti blokada daljnjeg procesa pridruživanja Crne Gore od strane Hrvatske.

“Nažalost, postala je uobičajena praksa da se osjetljiva pitanja zlorabe kako bi se blokirao put drugih zemalja u Europu”, zaključio je Hacker.

Izvor: Jutarnji list / Deutsche Welle
Izvor (naslovna fotografija):

Boris Pejović

Ostavite komentar

Komentari (0)