Video
Na taj konkurs se prijavilo 19 kandidata, od kojih je šest novih, a ostali su već prošli procedure prijave i saslušanja na prethodnim konkursima i nijesu nova lica pred Ustavnim odborom. Uprkos tome, Ustavni odbor je odlučio da sve kandidate ponovo sasluša, čime se produžava imenovanje sudija, u trenutku kada Ustavni sud ostaje bez kvoruma. Juče je sudija Miodrag Iličković otišao u penziju i tako ostavio taj sud bez mogućnosti da donosi odluke.
A sve to pred izbore zakazane za 23. oktobar. Ukoliko bi Ustavni odbor sproveo efikasnu proceduru saslušavanja kandidata, sudije bi mogle biti izabrane do 23. oktobra. I to isključivo ukoliko bi poslanici u Skupštini glasali dvotrećinskom većinom u prvom krugu. Ukoliko se to ne dogodi, drugi krug može biti zakazan tek nakon mjesec dana, što znači nakon datuma zakazivanja lokalnih izbora.
Advokat Veselin Radulović je Pobjedi kazao da Crnoj Gori slijedi nastavak institucionalne krize jer je Ustavni sud ostao bez kvoruma za odlučivanje, a to dovodi u pitanje mogućnost održavanja lokalnih izbora koji su raspisani za sljedeći mjesec. Istakao je da zaštitu biračkog prava obezbjeđuje Ustavni sud, te da se bez njega izborni proces ne može sprovesti.
– Odnos nadležnog skupštinskog odbora prema ovom pitanju još jednom je pokazao da politički interesi i želja za zauzimanjem pozicija od vrha i dalje po dubini, sprečavaju izbor sudija Ustavnog suda – rekao je Pobjedi Radulović.
Istakao je da je izbor sudija Ustavnog suda već dugo vremena predmet političke trgovine, ucjena i uslovljavanja političkih partija.
– Mislim da se iz tih razloga i sada odugovlači sa postupkom izbora sudija Ustavnog suda. Takav neodgovoran odnos političkih partija ugrožava napredak
Crne Gore prema EU i prema društvu vladavine prava, a prijeti i da u potpunosti parališe pravni poredak – rekao je Radulović.
On je podsjetio da smo u posljednje dvije godine imali čestu promjenu političke većine, ali da je odnos prema ovom i sličnim pitanjima ostao isti.
– Političke partije koje su osvojile vlast prije dvije godine konstantno govore o potrebi demontaže DPS-a i sistema koji je DPS kreirao. Međutim, umjesto demontaže DPS-a, svjedoci smo da se u praksi, radi zadovoljenja uskih stranačkih interesa i pojedinačnih ambicija, jedino demontiraju institucije i država u cjelini – tvrdi Radulović.
On je kazao da je to razlog zbog čega od danas nemamo funkcionalan Ustavni sud i da je neizvjesno da li će i kada taj sud dobiti kvorum za odlučivanje.
Radulović je, osvrćući se na prethodne oglase, kazao da je taj postupak potvrdio da izbor sudija Ustavnog suda ne zavisi od referenci prijavljenih kandidata, jer je bilo više kandidata koji su ispunjavali uslove i mogli su biti izabrani.
– Njihov izbor nije izvršen jer su partije međusobno trgovale sa tim pitanjem, ucjenjivale i uslovljavale izbor pitanjima koja nijesu u vezi sa izborom sudija i referencama prijavljenih kandidata. Sada to otvoreno rade i po ovom novom oglasu – rekao je on.
Istakao je da političke partije i njihovi lideri imaju interes da Crna Gora ostane partitokratsko društvo, a ne da postane društvo vladavine prava. Radulović smatra da iz tih razloga političke partije nastavljaju da kalkulišu sa izborom sudija Ustavnog suda i da to pitanje i dalje podređuju partijskim interesima.
– Osim toga, onemogućena je i ocjena ustavnosti zakona i saglasnosti sa Ustavom i zakonom drugih opštih akata, što je opet u interesu političkih partija koje su više puta pokazale spremnost da krše Ustav kada je to u partijskom i ličnom interesu – istakao je on.
Ustavni sud od početka godine radi u sastavu od četiri člana iako, po zakonu, ima sedam. Predsjednik je Budimir Šćepanović, a članovi Milorad Gogić, Desanka Lopičić i Miodrag Iličković, koji je juče otišao u penziju. Početkom godine penzionisan je Dragoljub Drašković, a ranije Hamdija Šarkinović i Mevlida Muratović.
Odbor saslušao kandidate Armenko i Beganovića
U istom danu kada je Ustavni sud ostao bez kvoruma, Ustavni odbor počeo je konsultativno saslušanje kandidata za izbor četvoro sudija ove sudske instance, koji su se javili na peti konkurs za proteklih 14 mjeseci.
Zamjenica ombudsmana Snežana Armenko i predsjednik Suda za prekršaje u Bijelom Polju Alija Beganović, koji se i ranije prijavljivao na konkurs, izložili su pred članovima Odbora svoje viđenje za unapređenje rada Ustavnog suda i motive zbog kojih su se javili.
Tokom decenije sudskog iskustva, pri čemu je bila i prvi crnogorski sudija angažovan u Evropskom sudu za ljudska prava, Armenko je bila i predsjednica odjeljenja sudske prakse, koja je sublimirala ekstrakte sudskih odluka u izvršnom postupku i pretočila ih u sistem pretrage u cilju ujednačavanja sudske prakse u izvršnom postupku.
Ona je kazala da vjeruje da će poslanici uspjeti da se dogovore oko kandidata koji su za njih najistaknutiji pravnici i da će to značiti pravovremeni izbor sudija, a time i da će lokalni izbori biti sprovedeni u skladu sa zakonom.
Na pitanje što je opredijelilo da se prijavi za kandidata, navela je da smatra da znanjem, stručnošću, životnom energijom i elanom može da doprinese da se uspostavi ustavno-sudska pravda i Ustavni sud povrati pravno dostojanstvo koje je potrebno i na domaćem i međunarodnom nivou.
Kandidat Beganović kazao je da ukoliko bude izabran založiće se da Ustavni sud dobije odjeljenje za sudsku praksu, kao i trijažno odjeljenje koje bi se fokusiralo na rješavanje problema nagomilanih ustavnih žalbi koje su prešle broj od 3.000.
Na pitanje ko je kriv za to što u julu nijesu izabrani kandidati za sudije, Beganović je kazao da odgovor na to treba tražiti od parlamenta.
– Od danas nemamo kvorum za donošenje odluka, ostaje troje sudija. Odgovornost je na poslanicima ovog parlamenta jer oni biraju sudije. Zašto nije došlo do dogovora ili izbora, zaista vam ne mogu odgovoriti. Opšti javni apel je da se izaberu, kako bi funkcionisali kao sistem. U suprotnom, nemam odgovor na probleme koji bi uslijedili – kazao je Beganović.
Saslušanje kandidata nastavlja se danas u 12 sati, a Odbor saslušava po dvoje. Preostalo je da svoje stavove saopšte: Tatjana Bulatović, Ilija Vukčević, Sulejman Guči, Dragana Đuranović, Azra Jasavić, Snežana Jonica,
Preporučeno
Jovan Kojičić, Sanja Maslenjak, Jadranka Novaković, Zdenka Perović, Mirjana Popović, Milan Radojičić, Branislav Radulović, Enesa Rastoder, Jelena Ružičić, Gorica Fatić i Edis Hadžić.
