Video
Ustavni odbor Skupštine Crne Gore danas će održati sjednicu na kojoj će razmatrati utvrđivanje teksta Nacrta amandmana XXIII i XXIV na Ustav Crne Gore, koji se odnose na provjeru integriteta kandidata za mandatara i članove Vlade. Na dnevnom redu je i predlog zaključka koji bi Skupština trebalo da usvoji prilikom utvrđivanja nacrta amandmana, kao i tekuća pitanja.
Sjednica dolazi nakon što je 56 poslanika, koliko ih je bilo prisutno na glasanju, preksinoć u kasnim noćnim satima podržalo predlog za promjenu Ustava. Ipak, to glasanje nije značilo i konačno usvajanje ustavnih promjena, već početak sljedećeg koraka, u kome treba precizirati tekst rješenja i pokrenuti prostor za dalju raspravu.
Dok predstavnici vlasti glasanje predstavljaju kao važan korak ka članstvu u Evropskoj uniji, dio opozicije i Evropski savez insistiraju na tome da se evropske obaveze ne mogu koristiti kao opravdanje za rješenja koja nijesu dovoljno precizna ili nijesu zaštićena od mogućih političkih zloupotreba.
Predsjednik Skupštine Andrija Mandić poručio je da je parlamentarna većina, uprkos preprekama, uspjela da obezbijedi podršku predlogu.
„U ovu, slobodno mogu reći, presudnu bitku za članstvo Crne Gore u Evropskoj uniji uložili smo svu svoju snagu, znanje i odlučnost. I pobijedili smo“, naveo je Mandić.
Premijer Milojko Spajić ocijenio je da je glasanje pokazalo ko želi Crnu Goru u Evropskoj uniji, a ko, kako tvrdi, koči njen evropski put.
“Ali ako govorimo jezikom činjenica jasno je ko je otvarao vrata Evropi, a ko ih je pokušavao zatvoriti. Za čijeg su se mandata građanima tri puta povećala primanja, a ko je tokom svojih poslednjih deset godina na vlasti učinio da Crnu Goru napusti čitav jedan grad veličine Nikšića”, naveo je Spajić u objavi na mreži X.
Ambasador EU u Podgorici Johan Satler pozdravio je podršku poslanika, ocjenjujući da su pokazali odgovornost i spremnost na kompromis.
„Sjajne vijesti sinoć iz Skupštine Crne Gore! Poslanici su pokazali odgovornost i spremnost na kompromis glasanjem za ustavne promjene koje se odnose na provjeru integriteta, što je jedan od posljednjih zadataka u pregovorima o pristupanju EU“, napisao je Satler na mreži X.
Međutim, parlamentarna podrška ostvarena je uz glasove poslanika vlasti, Evropskog saveza, HGI-ja, DUA-e i nezavisnih poslanika Nikole Janovića i Miodraga Lakovića. Poslanici DPS-a nijesu prisustvovali glasanju, nakon što su ranije najavili da neće podržati predložene izmjene.
Iz Evropskog saveza poručili su da je podrška predlogu omogućena nakon prihvatanja rješenja kojim bi se poseban zakon o provjeri integriteta donosio dvotrećinskom većinom.
„Spriječili smo da se provjera integriteta pretvori u instrument političkog obračuna“, saopštili su iz tog političkog saveza.
Prema njihovom stavu, prvobitni predlog parlamentarne većine nije obezbijedio neophodan politički konsenzus, dok je rješenje o dvotrećinskoj većini za poseban zakon otvorilo prostor za kompromis i dodatne institucionalne garancije.
„Nije dovoljno propisati da kandidati za najviše državne funkcije moraju proći provjeru integriteta. Jednako je važno obezbijediti da pravila te provjere ne postanu sredstvo političkog obračuna, eliminisanja protivnika ili uspostavljanja kontrole nad budućim sastavima vlasti“, naveli su iz Evropskog saveza.
Ovaj argument biće važan i u narednoj fazi postupka, kada tekst ustavnih amandmana treba da dobije precizniju formu. Pitanje nije samo da li provjera integriteta treba da postoji, već i kako će se definisati njeni kriterijumi, ko će ih primjenjivati i na koji način će se obezbijediti da postupak bude transparentan i jednak za sve kandidate.
Evropski savez je najavio da tokom jednomjesečne javne rasprave očekuje sugestije stručne javnosti, kako bi se izbjegle dvosmislenosti u primjeni ustavnih odredbi.
Demokratska partija socijalista ostala je pri stavu da podrška evropskim integracijama ne znači automatsku podršku svakom ustavnom rješenju koje predloži Vlada.
„O Ustavu se odlučuje odgovorno, transparentno i uz poštovanje ustavne procedure, a ne kroz ponoćne političke pogodbe“, naveli su iz DPS-a.
Iz te partije su kritikovali Mandića i Spajića, tvrdeći da evropski put koriste kao politički paravan i da se o ustavnim pitanjima ne može odlučivati kroz dogovore koje smatraju neprihvatljivim. Njihov izostanak sa glasanja pokazao je da je podrška predlogu obezbijeđena bez učešća najveće opozicione partije u tom izjašnjavanju.
Time je proces dobio potrebnu podršku za narednu fazu, ali nije otklonjena politička podjela oko načina na koji se ustavne promjene pripremaju i obrazlažu. Ostaje da se vidi hoće li javna rasprava omogućiti šire približavanje stavova ili će se spor nastaviti kroz različita tumačenja evropskih obaveza i domaćih institucionalnih garancija.
Predsjednici Bošnjačke stranke, Albanskog foruma, HGI-ja, FORCE i DUA-e ocijenili su da su zajedničkim djelovanjem i odlučujućim glasovima omogućili podršku predlogu ustavnih promjena.
„Bez jedinstva manjinskih partija i naše odgovorne odluke, danas ne bi bilo ni ovakvih pobjedničkih poruka o evropskom putu“, naveli su u zajedničkom saopštenju.
Takođe, su poručili da očekuju da se njihov doprinos poštuje kroz konkretna djela i ispunjavanje dogovorenih obaveza, uz ocjenu da evropska budućnost mora značiti i punu ravnopravnost manjinskih naroda.
Ustavni odbor danas treba da utvrdi tekst Nacrta amandmana XXIII i XXIV i predloži zaključak koji bi Skupština trebalo da donese prilikom utvrđivanja nacrta. Nakon toga slijede naredni koraci predviđeni ustavnom procedurom, uključujući javnu raspravu i ponovno odlučivanje parlamenta o ustavnim promjenama.
Preporučeno
