Video
Predsjednica Ustavnog odbora Jelena Božović (Nova srpska demokratija) pozvala je članove tog tijela da razmotre prijedlog Vlade Crne Gore kojim je zatraženo da u najviši zakonski akt države bude unesena klauzula na osnovu koje će imenovanju mandatara prethoditi provjera njegovog integriteta.
Sjednica će biti održana deset dana nakon što je isto radno tijelo ustanovilo pretposljednju verziju Amandmana XXII, kojim bi – u slučaju većinske podrške u plenumu – predsjedniku i članovima Vlade ukinuo imunitet za krivična djela protiv službene dužnosti. Zajedno sa nacrtom amandmana, predsjedniku parlamenta i lideru njene stranke Andriji Mandiću, Božović je dostavila i zaključak o potrebi organizovanja javne rasprave. Kako je precizirano, prijedlozi pristigli tom prilikom biće razmatrani na Ustavnom odboru, kako bi se oblikovala finalna verzija teksta amandmana. Prema zakonu, ona bi trebalo da potraje najmanje 20 dana, ali će sve zavisiti od odluke Skupštine kao najviše instance.
PRIJEDLOZI
Nakon što su u skupštinsku proceduru stigle (sada već i usvojene) izmjene pet članova Ustava, kao dio reformi neophodnih za zatvaranje više poglavlja u pregovorima sa Evropskom unijom, stigle su još dvije – na inicijativu izvršne vlasti. Prvim amandmanom bi članovima Vlade bio ukinut imunitet za krivična djela protiv službene dužnosti, dok bi se drugim uvela provjera integriteta kao obavezan uslov za izbor mandatara i ministara.
Ustavni odbor je 4. septembra utvrdio Nacrt amandmana XXII, kojim se predviđa da predsjednik i članovi Vlade ne uživaju imunitet za krivična djela protiv službene dužnosti. Za zloupotrebu položaja, mito, trgovinu uticajem i druga djela iz te glave Krivičnog zakonika mogli bi da odgovaraju i bez prethodne saglasnosti parlamenta, ali bi im ostala neprikosnovena zaštita koju uživaju za slobodu mišljenje ili glasanja u vršenju funkcije.
U prijedlogu je ovakva promjena Ustava obrazložena preporukama Grupe država protiv korupcije pri Savjetu Evrope (GRECO), koji je upozorio da postojeći sistem može spriječiti procesuiranje premijera ili ministra koji je upleten u korupciju za koje nije propisana kazna duža od pet godina. Zbog toga je izabrana formulacija „krivična djela protiv službene dužnosti“, jer je već definisana Krivičnim zakonikom.
Drugim prijedlogom za promjenu Ustava, trebalo bi da bude mijenjan člana 103, i uvede se obavezna provjera integriteta prije formalnog predlaganja mandatara i ministara. Negativan ishod provjere imao bi obavezujuće dejstvo, dok bi kriterijumi, nadležni organ, rokovi i pravna zaštita kandidata bili uređeni posebnim zakonom.
Ova dva prijedloga su već na prvoj vanrednoj sjednici parlamenta krajem avgusta pokrenula dugu diskusiju, u čijem su centru bile informacije o tome da je premijer Milojko Spajić, kao nekadašnji srpski državljanin, imao i statusu rezerviste Vojske Srbije.
Govoreći u plenumu, potpredsjednik Vlade Momo Koprivica predstavio je izmjene Ustava vezane za provjeru integriteta kao antikorupcijsku mjeru čiji cilj nije politički progon, već jednakost svih pred zakonom. Poručio je da provjera integriteta „treba da prestane da bude stvar političke procjene i postane ustavna obaveza“, kako bi se „rizici sukoba interesa i korupcije prepoznali prije izbora nosilaca izvršne vlasti“.
SKUPŠTINSKA RASPRAVA
S druge strane, otvorena su pitanja ko će kontrolisati kontrolore. Zbog toga je opozicija zatražila precizne kriterijume, nezavisan organ i djelotvornu pravnu zaštitu, upozoravajući da se antikorupcijski mehanizam ne smije pretvoriti u sredstvo političke eliminacije.
Tokom skupštinske rasprave, predsjednik opozicione Demokratske partije socijalista (DPS) Danijel Živković upozorio je da bi predloženi model provjere integriteta mogao državnom organu omogućiti da osporava politički legitimitet funkcionera koji su podršku dobili od građana.
“Državni organ sjutra može da kaže za bilo koga od nas ovdje, ko god je nosilac javne funkcije, poslanik ili sjutra nosilac izborne liste: dobio si određeni procenat glasova, ali iz našeg ugla ne možeš biti nosilac te javne funkcije, jer nemaš integritet. A to je, naravno, ugao onog državnog organa koji pripada vlastima”, kazao je on.
Takođe je ocijenio da „Ustav nije skripta koja se može cijepati i mijenjati u skladu sa nečijim partijskim programom“. Predloženo rješenje nazvao je „čistom glupošću“ i „ukidanjem demokratije“, poručujući da ga DPS neće podržati.
“Ne bojimo se provjere integriteta, ni bilo čega drugog. Provjeravajte koliko god hoćete. Ali moć se slila u nekoliko državnih organa – Ministarstvo unutrašnjih poslova, Upravu policije i tužilaštvo. I oni sada treba da budu neko ko uređuje politički sistem u Crnoj Gori”, zaključio je Živković.
Još jedan opozicioni poslanik Boris Mugoša iz Evropskog saveza, takođe je upozorio da bi novi postupak mogao znatno da utiče na demokratski kapacitet građana. Raspravu je povezao sa informacijama koje je lider Demokratske narodne partije (DNP) Milan Knežević prethodno iznio o Spajićevom državljanstvu Srbije i navodnom statusu rezerviste vojske druge države.
Mugoša je ukazao da se na čelu aktuelne izvršne vlasti nalazi čovjek koji je „govorio neistinu o svojim državljanstvima“, navodeći da je DNP za dvojno državljanstvo znao i kada su njegovi ministri ulazili u rekonstruisanu Vladu.
“Vi ste znali da on ima dva državljanstva, iako je to bilo nezakonito. Ali to nijeste pominjali ni onda kada je Spajić predložio rekonstrukciju Vlade i ulazak vaših ministara”, kazao je Mugoša.
Kneževiću je zamjerio i što kritike ne usmjerava prema predsjedniku Skupštine Mandiću, navodeći da i u njegovom slučaju postoji „saga oko državljanstva“.
S druge strane, sada opozicioni poslanik Knežević odgovorio je kako prilikom ulaska DNP-a u Vladu „nije znao za Spajićev navodni status rezerviste“, kao što takvu informaciju, prema njegovim riječima, nije imala ni Državna izborna komisija (DIK). Za Mandića je, pak, naveo da je državljanstvo stekao u skladu sa zakonom.
Lider DNP-a ponovio je tvrdnju da je Spajić u trenutku izbora za premijera bio evidentiran kao vojni rezervista Srbije i da je u toj evidenciji ostao najmanje dvije i po godine nakon otpusta iz srpskog državljanstva.
“Ukoliko se ispostavi da je Spajić danom otpusta iz srpskog državljanstva izbrisan iz evidencije vojnih obveznika Srbije, napuštam političku scenu Crne Gore. Ako se ispostavi da je najmanje dvije godine ili više istovremeno bio vojni rezervista vojno neutralne države i premijer države članice NATO-a, plus predsjednik Vijeća za nacionalnu bezbjednost i član Savjeta za odbranu i bezbjednost, pozivam ga da podnese ostavku”, poručio je Knežević na zasijedanju 23. avgusta.
Tada je najavio „još kompromitujućih stvari“ o Spajiću, među kojima je, kako je tvrdio, dokaz da je dva sata prije predaje izborne liste bio u Ambasadi Srbije kako bi zatražio otpust iz državljanstva te zemlje. No, do danas još nije iznio dokaze ovih tvrdnji.
USVOJENE IZMJENE
Podsjećamo, na Šestom vanrednom zasijedanju Skupštine, 23. avgusta, poslanici su sa 68 glasova za, bez ijednog protiv i bez uzdržanih, usvojili prvih pet amandmana na Ustav – prve promjene najvišeg pravnog akta u 13 godina. Izmjene se odnose na odredbe koje uređuju pravosuđe, tužilaštvo i Centralnu banku Crne Gore, a podržali su ih poslanici vlasti i dio opozicije, osim predstavnika DNP-a.
Tokom rasprave, predsjednica Ustavnog odbora Božović ukazala je da su i vlast i opozicija imale rezerve prema predloženim rješenjima, jer se Vrhovnom državnom tužiocu i predsjedniku Vrhovnog suda njima daje veliki autoritet bez mogućnosti spoljne kontrole. Lider DPS-a Živković upozorio je da bi eventualni „monopol pravosuđa“ mogao voditi ozbiljnim zloupotrebama i kršenju ljudskih prava. Uz to, Mugoša (ES) zamjerio je Vladi što je nacrt amandmana predložila osam mjeseci nakon roka iz agende za Poglavlje 23, zbog čega je, kako je ocijenio, javna rasprava bila nedovoljno kvalitetna.
Usvajanje pet amandmana brzo su pozdravili predstavnici izvršne vlasti i Evropske unije. Ambasador EU u Crnoj Gori Johan Satler ocijenio je da izmjene predstavljaju snažan korak ka jačanju nezavisnosti pravosudnih i finansijskih institucija i zatvaranju poglavlja 17 i 23, dok su premijer Spajić i ministarka evropskih poslova Maida Gorčević usvajanje amandmana označili kao ključan uslov za nastavak pregovora sa Briselom. Tada je najavljeno da će se na narednoj vanrednoj sjednici, 2. septembra, naći i amandman kojim bi predsjednik i članovi Vlade bili izuzeti od imuniteta za krivično gonjenje – amandman čiji je tekst Ustavni odbor u međuvremenu utvrdio kao amandman XXII. To je i učinjeno, a uslijedilo je njegovo formulisanje u nacrt, koji je 7. septembra predat u skupštinsku proceduru uz naznaku obaveznog sprovođenja javne rasprave.
Preporučeno
Činjenica je da su amandmani o imunitetu i provjeri integriteta dio neophodnih reformi povezanih sa obavezama iz Poglavlja 23. Pa, ipak, njihova politička i pravna održivost zavisiće od preciznosti budućih zakona i jednake primjene utvrđenih pravila. Zasad opozicija sumnja da će tako zaista biti u praksi.
