Video
Iz SD-a i SDP-a poručuju da sudije što prije treba da utvrde i da li je neustavan Zakon o predsjedniku, na osnovu kog je lideru Demosa Miodragu Lekiću dodijeljen mandat za sastav nove vlade. Na taj način, dodaju, otvorila bi se mogućnost za raspuštanje Skupštine i zakazivanje vanrednih parlamentarnih izbora. U Pokretu za promjene saglasni su sa tim rješenjem, ali ističu da, u ovom trenutku, fokus treba da bude na predsjedničkim izborima.
Nove sutkinje Ustavnog suda Snežana Armenko, Dragana Đuranović i Momirka Tešić u ponedjeljak su, nakon što su položile zakletvu, obaviještene da će, sa još troje kolega, najprije odlučivati o žalbama na rezultate lokalnih izbora, saopšteno je Gradskoj u Ustavnom sudu.
Da je to najvažnije, poručuju i partije koje su ih izabrale.
“Definitivno prioritet treba da bude odlučivanje po žalbama na lokalne izbore, kako bi se stvorili uslovi da se proglase konačni rezultati i da svaka lokalna samouprava dobije konačno svoje rukovodstvo”, kazao je Nikola Zirojević (SD).
Isti stav imaju i u SDP-u.
“Mislim da je apsolutni prioritet deblokada političkog i pravnog sistema. To znači da je prioritet rješavanje po ustavnim žalbama vezano za lokalne izbore. I dalje imamo nekonstituisanje parlamenta u Podgorici i Pljevljima”, poručuje Ivan Vujović.
“Još uvijek nemamo primopredaju vlasti, jer smo imali blokiran Ustavni sud. Predstavnici opozicije su predali izborne žalbe i sada po njima treba da odluče sudije Ustavnog suda”, kazao je ispret Pokreta za promjene Nikola Bajčetić.
Ipak, fali sedmi sudija čiji glas bi prevagnuo u odlučivanju. Zbog toga, partije manje brojnih naroda treba da se dogovore oko još jednog kandidata.
“Nedostatak jednog sudije može voditi ka rijetkim situacijama u kojima predlog sudije izvjestioca nema potrebnu većinu za donošenje odluke, ukoliko rezultat glasanja bude 3:3. Ustavni sud je i u nepotpunom sastavu rješavao predmete. Početkom 2021. godine, bilo je oko tri i po hiljade predmeta, dok je trenutno u proceduri 2.795 predmeta po svim nadležnostima”, navode iz Ustavnog suda.
Pored rješavanja ustavnih žalbi građana, što prije treba utvrditi i neustavnost izmjena Zakona o predsjedniku, poručuju u SD-u i SDP-u.
Sporno je, podsjećaju, što je parlamentarna većina usvajanjem izmjena u decembru prošle godine, ustavnu nadležnost Predsjednika prebacila na poslanike, čime je lider Demosa Milodrag Lekić dobio mandat za sastav nove vlade.
“Ja sam uvjeren da će se desiti da Ustavni sud donese odluku da taj Zakon nije ustavan, Lekić prestaje da bude mandatar i gube se svi uslovi za formiranje neustavne 44. vlade. Ona bi bila neustavna da je dosad formirana. Nakon toga, prirodno je da dođe do skraćenja mandata parlamenta i raspuštanja parlamenta i do raspisivanja vanrednih parlamentarnih izbori” objašnjava Nikola Zirojević.
“Iz Pokreta za promjene smo ranije govorili da se slažemo sa tim rješenjem, ali hajde da vidimo šta je glavni interes sada za građane i crnu goru, da vidimo kako će predsjedneičkii izbori da se odvijaju”, ističe Nikola Bajčetić.
“Negdje je zajednički stav do sada bio svih partija, osim URE i SNP-a, da treba ići na izbore. Tu ne treba čekati raličita tumačenja vezano za raspuštanje Skupštine, već jednostavnu proceduru skraćenja mandata uputiti parlamentu i sa većinom od 41, donošenjem odluke o skraćenju mandata, sjutradan se raspisuju vanredni izbori” ocijenio je Ivan Vujović.
Preporučeno
Oko toga, ističe Vujović, među poslanicima ne treba da bude nesuglasica, jer je Vlada Dritana Abazovića prije više od pola godine izgubila povjerenje parlamenta.
