Na dnevnom redu bila su poslanička pitanja, na koja su, kako je planirano, odgovarali Majda Adžović, ministarka javnih radova; Nik Đeljošaj, potpredsjednik Vlade za ekonomsku politiku i ministar ekonomskog razvoja; Ervin Ibrahimović, potpredsjednik Vlade za međunarodne odnose i ministar vanjskih poslova; Damir Gutić, ministar socijalnog staranja, brige o porodici i demografije; Naida Nišić, ministarka rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga i Dragoslav Šćekić, ministar sporta i mladih.

Tok sjednice:

Poslanik DPS-a Mihailo Anđušić pitao je ministarku javnih radova, Majdu Adžović, za precizniji datum useljenja u stambeni kompleks “Velje Brdo”. 

Ministarka Adžović je kazala da realizacija projekta “Velje brdo”podrazumijeva realizaciju brojnih podprojekata koje je neophodno sprovesti, kako bi sadržaji kompleksa mogli biti stavljeni u funkciju.

“Imajući u vidu navedeno, u prethodnom periodu sprovedena je procedura javnog nadmetanja i zaključeni su ugovori sa projektantom i revidentom Idejnog rješenja i Glavnog projekta Bulevara “Velje brdo” sa pratećom infrastrukturom. Izrada predmetne projektne dokumentacije je u toku – idejno rješenje je sačinjeno i dostavljeno Ministarstvu javnih radova a trenutno je u toku izrada glavnog projekta. Po dostavijanju glavnog projekta Ministarstvo javnih radova pokrenuće procedure za izbor izvodača radova na izgradnji ove saobraćajnice, te se do kraja tekuće godine očekuje da će kroz tendersku proceduru biti izabran i izvodač radova”, kazala je ministarka Adžović.

Poslanik Anđušić je podsjetio da je premijer Spajić obećao građanima da će sredinom 2026. biti prva useljenja, dok je ministarka Adžović kazala da ne želi da licitira sa rokovima. 

Poslanika DPS-a Elvira Zvrka interesovalo je šta se dešava sa kapitalnim budžetom, a naročito sa ulaganjima na sjeveru zemlje.  

Ministarka Adžović je naglasila da nema mjesta tvrdnji da postoji neravnomjerna raspodjela kapitainih investicija na uštrb sjeverne regije.

“U južnoj regiji realizovano je ukupno oko 33 miliona, a u sjevernoj regiji oko 99 miliona eura”, istakla je ministarka Adžović. 

Zvrko je kazao kako analiza podataka govori da je samo u Podgoricu u 2022. i 2023. uloženo više nego u čitav sjever.

“Budžet je porastao sa dvije na tri milijarde, a istovremeno je došlo do smanjenja kapitalnog budžeta. Mislim da možemo govoriti o budžetu koji se troši na administraciju i druge izdatke, a ne na razvoj”, ocijenio je on.

Najveći broj projekata realizuje se u Glavnom gradu, istakla je ministarka, iz razloga što se brojni kapitaini objekti iz oblasti prioritetno zdravstva I školstva, na nivou države, nalaze upravo u Podgorici.

Nikola Rakočević (DPS) zatražio je od ministarko Adžović da saopšti javnosti konkretne vremenske okvire otpočinjanja, odnosno završetka nekih od najznačajnijih projekata za razvoj sjevera – na drugoj dionici auto-puta, na putu prema skijalištu u Kolašinu, kroz Smajlagića polje, javne garaže na skijalištu u Kolašinu, na ski-centrima Cmiljača i Zarski, na projektu Đalovića pećina, na dionici Berane – Rožaje, te  realizacije vaznog resursa opstine Rožaje na skijalištu Štedim – Hajla?

Kada je riječ o drugoj dionici auto-puta, ministarka kaže da se potpisivanje ugovora o izgradnji se očekuje do kraja tekuće godine, a početak radova u narednoj godini.  Za izgradnju puta prema skijalištu u Kolašinu, kroz Smajlagića polje, Ministarstvo će, kako ističe ministarka, pristupiti sprovođenju postupka javne nabavke za izvođenje radova tokom 2026. godine. 

“Javna garaža na skijalištu u Kolašinu će u toku 2026, u potpunosti biti funkcionalna, a uporedo sa završetkom radova na I fazi Ministarstvo planira početak izgradnje II i III faze garaze, za koje je već izrađen i revidovan glavni projekat, čime će biti obezbijeđeni dodatni kapaciteti za parkiranje vozila za potrebe skijališta. Kada je riječ o radovima na skijalištima Cmiljača i Žarski, Ministarstvo kroz saradnju i sa opštinom Mojkovac aktivno radi na rješavanju pitanja u pogledu imovinsko – pravnih odnosa za potrebe izgradnje žičare, ski staza i planiranog puta kao i u cilju obezbijeđivanja stabilnog napajanja električnom energijom ovog kompleksa”, kazala je ministarka. 

Imajući u vidu da cijene rastu bez kontrole, ima li Vlada strategiju kako da zaštiti građane od inflacije, pitao je Andrija Nikolić (DPS) potpredsjednika Vlade za ekonomsku politiku i ministra ekonomskog razvoja Nika Đeljošaja. 

“Godišnja inflacija u Crnoj Gori veća je nego dvostruko od inflacije u zemljama eurozone. Godišnja inflacija u Crnoj Gori veća je nego u 19 od 20 zemalja EU koje koriste euro, odnosno u 25 od 27 zemalja EU. U posljednjih pet i po godina cijena hrane gotovo duplo je porasla kod nas nego u EU, farmaceutskih proizvoda tri puta, medicinskih usluga četiri do četiri i po puta, igračaka 15 puta. Crnogorskoj ekonomiji potrebna je strategija koja će dovesti do strukturnih reformi. Mislim da je ovo crveni alarm za ekonomiju Crne Gore i ovoj zemlji prijeti ozbiljno urušavanje javnih finansija, ukoliko se nešto hitno ne preduzme”, naglasio je Nikolić.

Nemoguće je upoređivati 2019. i 2025. godinu, ni u Crnoj Gori ni u svijetu, kazao je Đeljošaj. Korona virus i ruska agresija na Ukrajinu su, naglašava, uticali na povećanje cijena.

„U prehrambrenoj indsurtriji u prethodne dvije godine imamo stabilnost, a ne rast cijena. Neki drugi faktori su uticali na povećanje u ovoj godini“, smatra Đeljošaj.  

Nikolić mu je na to uzvratio riječima kako ga razumije, jer nije lako braniti ekonomsku politiku ove Vlade.

 “Nije malo veća inflacija u odnosu na EU, nego dvostruko veća. Kod nas su cijene dvostruko više porasle nego u eurozoni”, dodao je on.

Ivan Vuković (DPS) pitao je potpredsjednika Vlade za međunarodne odnose i ministra vanjskih poslova Ervina Ibrahimovića za komentar odluke Vlade Crne Gore o privremenom ukidanju bezviznog režima za drzavljane Turske.

„Kako ste glasali na Vladi kada je ovo pitanje bilo na dnevnom redu? Ako ste se saglasili sa inicijativom premijera Spajića, biće da uviđate razloge zbog kojih je ova mjera bila neophodna. Ako nijeste podržali tu inicijativu, po svoj prilici mislite onošto misli i većina nas u crnogorskoj opoziciji“, kaže Vuković.

Ibrahimović je, odgovarajući na pitanje, kazao da su odnosi Turske i Crne Gore toliko snažni da ih nijedna odluka ne može ugroziti. 

“Jasan je moj stav po ovom pitanju. Kao i stav Bošnjačke stranke. Mi nijesmo glasali za ovu odluku.. Tu noć smo bili svjedoci ksenofobije i islamofobije”, kazao je Ibrahimović.

Vuković mu je poručio da očekuje da na sljedećoj sjednici Vlade pozove na odgovornost ljude koji su manipulisali informacijama i izazvali sve ono što se dešavalo prethodnih dana. 

“Neki funkcioneri vlasti, i na državnom i na lokalnom nivou, su aktivno učestvovali u raspirivanju vjerske i nacionalne mržnje. Gospodine Ibrahimoviću, Vi sa sljedbenicima te ideologije sjedite u istoj Vladi. To je osnovni problem. Ne možete sa šovinistima, sa nacionalistima, sa neprijateljima svega drugog i drugačijeg, sa onim koji gledaju na Muslimane i Albance u sve druge nacionalne, vjerske manjine i u Crnoj Gori kao na potencijalne neprijatelje, graditi evropsku i građansku Crnu Goru”, poručio je Vuković. 

Amer Smailović iz Bošnjačke stranke pitao je Ibrahimovića kada se očekuje okončanje procesa priznavanja crnogorskih vozačkih dozvola u Savjeznoj Republici Njemačkoj.

“Dakle, važno pitanje, veliki broj naših građana očekuje pravovremene informacije kada je u pitanju ova stvar, takođe ono je važno i da pokažemo odnos naše države prema građanima koji su otišli van granica naše države kako bi potražili bolju budućnost, kako bi obezbijedili egzistenciju za svoje porodice. Naša dijaspora u Savjeznoj Republici Njemačkoj je vrlo brojna i vrlo organizovana”, kazao je Smailović.

Ibrahimović je poručio da je postavljeno pitanje izuzetno važno našoj dijaspori, da mogu da dobiju bolji posao, da obezbijede bolje plaćen posao.

“Dakle, na državi je odgovornost da pokuša našim građanima da olakša boravak tamo. I danas šaljemo poruku odavde da građani mogu da računaju da će vrlo brzo biti potpisan sporazum i ja vjerujem možda i tokom dolaska mojeg dragog kolege ministra vanjskih poslova Njemečke i vjerujem da ćemo tada vrlo snažno poslati poruku da je ova vlada na zadatku kada je u pritanju briga o našim građanima i o našoj dijaspori”, rekao je Ibrahimović.

Poslanik Abaz Dizdarević (DPS) pitao je ministra vanjskih poslova zašto Crna Gora nije naimenovala ambasadore u Bosni i Hercegovini i Albaniji. 

“Zalagali ste se za proširivanje diplomatske mreže. Znamo da je ta diplomatska mreža u funkciji pune efikasnosti države, u zaštiti interesa države i da ste na tom putu imenovali određen broj ambasadora. Koliko se sjećam sa posljednje sjednice Odbora, čak dvije trećine ambasadora je imenovano. Ostaje pitanje zašto naši najbliži susjedi nisu dobili adekvatna rješenja za ambasadorske pozicije. Takođe bi se moglo postaviti pitanje zašto Republika Njemačka još nema ambasadora Crne Gore. Mislim da je nedopustivo da od 1. januara 2021. godine nemamo našeg predstavnika u jednoj od možda najznačajnijih članica Evropske unije”, naglasio je Dizdarević.

Ibrahimović ističe da je jedan od prioriteta njegovog resora popuna ambasadorskih pozicija.

“Otkad sam došao, s ponosom kažem da je imenovan ambasador u Republici Srbiji, Republici Kosovo i Republici Hrvatskoj. Dakle, pokušavamo da popravimo nešto što se taložilo više godina. Ali, u pravu ste, i susjedne države Albanija i Bosna i Hercegovina su nam prijateljske države i mi moramo to oslikati kada je u pitanju postavljanje ambasadora. Ali, sa druge strane, hajdemo da se saglasimo. Znači, imamo dobre odnose, gdje je problem? Hajdemo zbog građana, vi to znate, da kažemo nešto o proceduri, kako se postavljaju ambasadori. Znate da je to prema zakonu, prema Ustavu, ipak nešto gdje bi trebalo da su uključene sve najvažnije institucije u državi. Dakle, svi imaju ne samo ulogu, nego i odgovornost”, kazao je Ibrahimović.

Dizdarević je kazao da kroz odgovor u pisanoj formi nije dobio ono o čemu je ministar govorio.

“Zapravo trebalo je konkretno odgovoriti na pitanje uzroka zastoja kod imenovanja ovih ambasadora, govorim konkretno i za Bosnu i Hercegovinu, i za Albaniju, takođe i za Njemačku, da ne otvaramo dalja pitanja. Vi znate da je država tokom predsjedavanja Poljske imala problem da nije imala ambasadora u Varšavi u tom periodu kad je Poljska odlučivala o potencijalnom proširenju Crne Gore. I to je porazno. Da nam se u budućnosti ne bi dogodile slične stvari, ono što sam želio dobiti od vas jeste adresiranje problema. I sad ste to u verbalnom dijelu rekli. Dakle, ne postoji dobra komunikacija ako sam razumio između predsjednika države i Vlade. Ovdje, očigledno parlamentarna većina nema mogućnost da dobije saglasnost oko rješenja po pitanju i Bosne i Hercegovine i Albanije. I vrlo je upitno ono što se komentariše u javnosti, da li će to biti profesionalci iz Ministarstva vanjskih poslova ili će to biti nacionalno podobne osobe”, kazao je Dizdarević.

Upitao je da li čekamo nekog kvalitetnog Bošnjaka za imenovanje u Bosni i Hercegovini ili Albanca za ambasadora u Albaniji, te hoće li to biti opet pitanje političke trgovine odnosno adresiranja političke odgovornosti za neuspostavljanje mogućnosti da neko bude biran na mjesto ambasadora.

Ministarka rada i socijalnog dijaloga Naida Nišić odgovara na poslanička pitanja nakon ministra Ibrahimovića.

Miloš Konatar (GP URA) pitao je da li podržava donošenje zakona kojim će se finansijski obeštetiti svi bivši zaposleni državnih preduzeća koja su pošla u stečaj i da li je sada red da se poslije bivših zaposlenih u metalskoj, rudarskoj, drvoprađivačkoj i šumarskoj industriji ispravi nepravda i prema svim drugim bivšim radnicima bez izuzetka?

“Vi ste mi poslali odgovor u pisanoj formi i hvala vam na tome, ali mi niste odgovorili. Dakle, ja se nadam da ću dobiti odgovor ovako, u usmjenoj komunikaciji. Odmah da vam kažem, podržavam sve što ste u ovom odgovoru naveli, međutim, ja stalno govorim, selektivna pravda je ponekad i gora nego nepravda. Nema nikakvog razloga da postoji bilo kakav prioritet među bivšim zaposlenima. Ja odmah da vam najavim da sam pripremio predlog zakona, kojim će se predvidjeti finansijsko obeštećenje za sve bivše zaposlene radnike u državnim kompanijama, koje su pošle u stečaj.Naravno, vi ćete kazati, možda da i vi to podržavate, ali nema novca da se ispravi nepravda prema svima. Ja mislim ako postoji volja, nađe se i način”, istakao je Konatar.

Uslijedio je odgovor minisatrke.

“Što se tiče samog Ministarstva rada za pošljavanje i socijalnog dijaloga mi smo uvijek otvoreni za sve njihove zahtjeve i maksimalno se trudimo da nađemo pravni osnov. Posebno moram da naglasim da nekad te situacije nisu ni jednostavne, jer se radi o stečajima i dokumentaciji koja je stara preko 30 godina. Vi ste i sami rekli da ćete podnijeti određeni predlog zakona i da će se poslanici o tim stvarima izjašnjavati u parlamentu. Što se tiče Ministarstva, ono će nastaviti da radi kao što je radilo i do sad. Mi ćemo shodno svom budžetu i dalje raditi na ispravljanju svih ovih tranzicionih problema u skladu sa našim procedurama, pravilima i zakonom”, poručila je Nišić.

Bojana Pićan poslanica NSD-a postavila je pitanje o tržištu rada sa fokusom na sezonska zapošljavanja. 

“Kada posmatramo strukturu BDP-a Crne Gore, zaključujemo da dominiraju usluge, usluge čine preko 60%, zatim slijedi industrija sa nekih 12-13% procenata. Konkretno za 2024. godinu, kada posmatramo BDP u stalnim cijenama, zaključujemo da trgovina na veliko i malo čini 14,1% BDP-a, a zatim slijede usluge smještaja i isHrane 7,8%. Direktan doprinos turizma BDP-u je iznosio oko 11% u ranijim godinama, dok je ukupan doprinos, znači direktan i indirektan, se kretao od nekih 20% do 30%. Ovaj okvir direktno se odražava na tržište rada. U zapošljavanju sektor usluga obuhvatao je oko 76,6% radne snage u prvoj četvrtini 2024. godine, najviše zaposlenih u ovom sektoru radi u trgovini na veliko”, saopštila je poslanica.

Nišić ističe da je trend u Crnoj Gori istorijska stopa nezaposlenosti od 8,3%.

“I ono što ja moram da kažem, a dosta se u prethodnom periodu pominju migracije, mi moramo da budemo svjesni da se čitav svijet nalazi u jednom vidu migracija i Crna Gora mora ostati otvorena kada su u pitanju migracije i otvoreno tržište rada, posebno zbog pregovaračkog poglavlja 2 – Sloboda kretanja radnika. Strategija postoji, i kad pričamo o migracijama ne možemo se vezati za migracije samo kroz tržište rada. Migracije su mnogo širok pojam, kao i što je i samo tržište rada jako širok pojam i jako je kompleksna tema”, kazala je.

Kad su kvote za strance u pitanju, naglašava da je to jasno i precizno definisano.

“Kriterijumi za utvrđivanje godišnjih kvota su prije svega odnos ponude i tražnje na tržištu rada, mogućnost zadovoljenja tražnje na tržištu rada zapošljavanjem crnogorskih državljana, zapošljavanje stranaca u Crnoj Gori u prethodnom periodu, iskorišćenost godišnje kvote u prethodnoj godini i potrebe poslodavaca za zapošljavanjem u narednoj godini. Ono što moram da kažem, da je odlukom u utvrđivanju godišnjeg broja kvota za privremeni boravak i rad stranaca za 2025. godinu utvrđena godišnja kvota u iznosu do 28.988 dozvola. Iz navedenog broja izdvojeno je 5.000 dozvola za privremeni boravak i rad stranaca, koje Ministarstvo rade, zapošljavanje i socijalnog dijaloga može dodatno rasporediti za pojedine namjene u skladu sa potrebama tržišta rada, a na zahtjev Zavoda za zapošljavanje Crne Gore”, pojasnila je Nišić.

Utvrđeno je, dodaje, 21.617 dozvola, a za sezonsko zapošljavanje 2.371 dozvola.

“Vrlo brzo nadam se da će se u ovom parlamentu naći Zakon o stalnom sezoncu. On je na usaglašavanju sa zakonodavstvom možda nekih i više od pola godine. Mi smo svoje procedure završili. On targetira domaće radnike koji će imati produženo osiguranje i određeni dio naknade koja će se primati sa Zavoda za onaj period za koji neće raditi i svakako će omogućiti poslodavcu da unaprijed planira potrebnu radnu snagu, a i zaposlenom da zna da će narednu sezonu raditi kod određenog poslodavca”, zaključila je Nišić.