Ona nije isključila mogućnost potpisivanja G2G sporazuma sa Amerikom.

,,Gdje god procijenimo da dodatni G2G ili bilateralni aranžman može da ubrza projekat, donese bolju tehnologiju ili povoljniji model finansiranja, razgovaraćemo o tome. Crna Gora u tim razgovorima mora jasno da prepozna i zaštiti svoj interes, ali i da bude dovoljno otvorena da iskoristi prilike koje ovakva partnerstva donose. Naš cilj je da kroz saradnju sa Sjedinjenim Američkim Državama stvaramo dugoročnu vrijednost – kvalitetniju infrastrukturu, nove investicije, transfer znanja i tehnologija i, na kraju, konkretne benefite za građane i privredu Crne Gore”, kazala je Adžović.

Sporazum sa SAD su podržale sve stranke u parlamentu.

POBJEDA: Istorijski međudržavni sporazum sa SAD o saradnji u implementaciji strateških projekata, kako ga je nazvala i Američka ambasada u Podgorici, potpisali ste u Vašingtonu. Šta je njegova najveća vrijednost za Crnu Goru i kada građani mogu očekivati prve konkretne rezultate?

ADŽOVIĆ: Najveća vrijednost Sporazuma je što jedno snažno savezništvo sa Sjedinjenim Američkim Državama sada dobija vrlo konkretnu ekonomsku i razvojnu dimenziju. Za mene je posebno važno što ovo nije sporazum o jednom projektu. Napravili smo okvir koji nam omogućava da sa američkim partnerima razvijamo strateške projekte u infrastrukturi, energetici, tehnologiji i bezbjednosti i da Crnoj Gori otvorimo pristup kompanijama, finansijskim institucijama, znanju i savremenim tehnologijama. To je pravac kojem smo kao Vlada snažno posvećeni. Mala država poput Crne Gore mora da bude aktivna, da traži partnerstva i otvara vrata svojim projektima. Potpisivanje ovakvih međudržavnih sporazuma daje dodatnu sigurnost i nama i potencijalnim investitorima i pokazuje da država zna šta želi da razvija.

POBJEDA: Sporazum predviđa mogućnost uključivanja novih strateških projekata. Postoje li već inicijative koje nijesu objavljene i koji bi mogli biti naredni projekti?

ADŽOVIĆ: Postoje razgovori i interesovanje za više oblasti, i to me posebno raduje. Ali moramo biti odgovorni i građanima prezentovati potencijalne razvojne prilike tek kada se iz faze razgovora preselimo na teren konkretnih projekata. Ono što je važno jeste da lista nije zatvorena. Upravo smo insistirali na okviru koji može da se širi i prati razvojne potrebe Crne Gore. Danas govorimo o infrastrukturi, energetici, digitalnoj infrastrukturi i bezbjednosti, a sjutra se mogu pojaviti nove oblasti u kojima postoji zajednički interes. Voljela bih da za nekoliko godina ne govorimo o jednom projektu koji je nastao iz ovog sporazuma, već o čitavom portfoliju ozbiljnih američko-crnogorskih projekata.

POBJEDA: Da li su u planu novi bilateralni ili G2G sporazumi sa Sjedinjenim Američkim Državama u oblastima infrastrukture, energetike, digitalizacije ili bezbjednosti?

ADŽOVIĆ: Ne bih isključila nijedan model koji može biti dobar za Crnu Goru. Mislim da smo Sporazumom pokazali jednu važnu stvar – da imamo političku volju da velike razvojne teme podignemo na nivo ozbiljnih međudržavnih partnerstava. Takvi sporazumi nijesu cilj sami po sebi. Oni su važni jer stvaraju institucionalnu sigurnost, jasno definišu pravila saradnje i olakšavaju da ozbiljni međunarodni partneri uđu u velike projekte. Gdje god procijenimo da dodatni G2G ili bilateralni aranžman može da ubrza projekat, donese bolju tehnologiju ili povoljniji model finansiranja, razgovaraćemo o tome. Crna Gora u tim razgovorima mora jasno da prepozna i zaštiti svoj interes, ali i da bude dovoljno otvorena da iskoristi prilike koje ovakva partnerstva donose. Naš cilj je da kroz saradnju sa Sjedinjenim Američkim Državama stvaramo dugoročnu vrijednost – kvalitetniju infrastrukturu, nove investicije, transfer znanja i tehnologija i, na kraju, konkretne benefite za građane i privredu Crne Gore.

POBJEDA: Koliko očekujete da će američke razvojne finansijske institucije, poput DFC-a i EXIM banke, biti spremne da finansijski podrže projekte u Crnoj Gori?

ADŽOVIĆ: Nakon razgovora u Vašingtonu svakako sam optimista, ali želim da budem realna. Ni DFC ni EXIM banka ne finansiraju projekat samo zato što ga neka država želi. Moramo da imamo kvalitetno pripremljen, održiv i ozbiljan projekat. Ono što je velika razlika jeste što danas imamo otvorena vrata i direktan dijalog. Na nama je da tu priliku iskoristimo. Država mora da pripremi projekte, završi svoj dio posla i pokaže da je pouzdan partner. Kada imate dobar projekat, političku stabilnost, međunarodni sporazum i jasnu razvojnu viziju, onda je mnogo lakše razgovarati i o finansiranju.

POBJEDA: Sporazum predviđa da do 50 odsto robe, dobavljača i podizvođača može biti iz Crne Gore. Koliki je to izazov za domaće kompanije u smislu tehničke osposobljenosti imajući u vidu ovolike benefite?

ADŽOVIĆ: To je možda jedan od djelova Sporazuma koji mi je lično najvažniji, jer pokazuje da ne razmišljamo samo o tome ko će raditi projekat, već koliko će od tog projekta ostati Crnoj Gori.To je velika prilika za naše građevinske kompanije, projektante, inženjere, IT sektor, dobavljače i mala i srednja preduzeća. Naravno da je i izazov. Ako želimo da naše kompanije rade rame uz rame sa velikim američkim kompanijama, moraćemo da podižemo standarde i kapacitete, a smatram da smo kao država spremni. Ali to i jeste razvoj. Nije poenta samo da dobijemo novu infrastrukturu. Želimo da nakon realizacije tih projekata imamo i snažnije crnogorske kompanije, više znanja u zemlji i ljude koji su radili po najvišim međunarodnim standardima.

POBJEDA: Jadransko-jonski koridor označen je kao jedan od prioriteta. Kada očekujete početak konkretnih radova na dionicama kroz Crnu Goru?

ADŽOVIĆ: Jadransko-jonski koridor je mnogo više od puta. To je projekat koji može promijeniti ekonomsku geografiju Crne Gore i našu povezanost sa regionom i Evropom. Zato nam je važno što smo ga stavili među strateške prioritete i što sada za njega tražimo ozbiljna međunarodna partnerstva. Neću licitirati datumima samo da bih imala atraktivan naslov. Građani su se naslušali rokova. Želim da govorimo o datumu kada iza njega stoje završena dokumentacija, finansiranje i realan plan izvođenja. Svakako da ono što je važno jeste da danas postoji jasan pravac i konkretan okvir da Jadransko-jonski koridor iz višedecenijske ideje postepeno pređe u fazu realizacije.

POBJEDA: Sporazum pominje i gasovod uz Jadransko-jonski koridor. Da li to znači da Crna Gora konačno ulazi u projekat gasifikacije i šta bi to donijelo privredi i građanima?

ADŽOVIĆ: To pokazuje da Crna Gora ozbiljno razmatra sve opcije koje mogu povećati njenu energetsku sigurnost i smanjiti zavisnost od jednog izvora ili jednog pravca snabdijevanja. Gasifikacija može imati značaj za privredu i energetsku stabilnost, ali moramo je posmatrati u kontekstu evropske energetske tranzicije i dugoročnih potreba Crne Gore. Dakle, ne želim unaprijed da proglašavam odluke koje još nijesu donesene. Već da Crna Gora bude za stolom kada se planiraju veliki regionalni energetski pravci.

POBJEDA: Modernizacija Luke Bar prepoznata je kao strateški projekat. Šta konkretno podrazumijeva modernizacija i koliko bi ona mogla povećati konkurentnost luke?

ADŽOVIĆ: Luka Bar je jedan od naših najvećih razvojnih potencijala i mislim da je dugo nijesmo posmatrali dovoljno ambiciozno. Modernizacija znači savremeniju infrastrukturu i opremu, efikasnije pretovarne kapacitete, digitalizaciju, veću bezbjednost, ali prije svega mnogo bolju povezanost luke sa željeznicom i putnom infrastrukturom. Luka sama za sebe nije dovoljna. Ali moderna Luka Bar, povezana kvalitetnom željeznicom i putnim koridorima sa regionom i centralnom Evropom, predstavlja potpuno drugačiju ekonomsku priču. Upravo tu vidim veliki razvojni potencijal, da Crna Gora svoj geografski položaj konačno valorizuje na način koji će donijeti veću ekonomsku aktivnost, nove investicije i dugoročnu korist za državu.

POBJEDA: Jedna od novina je izgradnja velikih data centara što je svjetski trend, ali i tehnološki izazov. Da li već postoje zainteresovani investitori i može li Crna Gora postati regionalni digitalni centar?

ADŽOVIĆ: Mislim da imamo šansu i da treba da budemo ambiciozni. Ne treba da razmišljamo o Crnoj Gori samo kroz tradicionalne sektore. Svjetska ekonomija se mijenja nevjerovatnom brzinom, a data centri, vještačka inteligencija i digitalna infrastruktura postaju jednako važni kao putevi i energetika. Razgovori i interesovanje postoje, a naš zadatak je da dodatno unaprijedimo uslove koji su ključni za ovakve investicije – od stabilnog energetskog sistema i kvalitetne telekomunikacione infrastrukture, do sajber bezbjednosti i pouzdanog poslovnog ambijenta. Crna Gora, upravo zbog svoje veličine, povezanosti i strateškog položaja, ima priliku da se pozicionira kao konkurentna i atraktivna destinacija za razvoj digitalne infrastrukture.

POBJEDA: U planu je i skeniranje tereta na svim graničnim prelazima i u Luci Bar. Koliko će to unaprijediti borbu protiv krijumčarenja i ubrzati promet robe?

ADŽOVIĆ: To je dobar primjer projekta od kojeg građani možda ne vide odmah veliki značaj, ali država postaje mnogo efikasnija. Savremeno skeniranje znači bolju kontrolu robe, snažniju borbu protiv krijumčarenja i organizovanog kriminala, ali istovremeno i brži prolazak legalne robe. Ako želimo da Luka Bar i Crna Gora budu ozbiljan regionalni logistički pravac, moramo imati i bezbjednosne standarde koji odgovaraju našim partnerima u EU, NATO-u i Sjedinjenim Američkim Državama. Dakle, cilj nije da granice učinimo sporijim, nego pametnijim, strožim prema kriminalu, a efikasnijim prema građanima i privredi.

POBJEDA: Energetika je među ključnim oblastima sporazuma. Koje projekte izdvajate kao prioritetne: skladištenje energije, modernizaciju mreže ili razvoj novih izvora energije?

ADŽOVIĆ: Sve navedeno je povezano i mislim da je greška energetiku posmatrati parcijalno. Možemo izgraditi mnogo novih izvora energije, ali ako mreža ne može da ih prihvati, nijesmo završili posao. Isto tako, sa sve većim udjelom obnovljivih izvora potrebni su nam sistemi skladištenja koji daju stabilnost sistemu. Zato želimo da razmišljamo nekoliko koraka unaprijed: nova proizvodnja, moderna mreža, skladištenje energije i regionalno povezivanje. Crna Gora ima resurse da energetika bude mnogo više od pitanja sopstvenog snabdijevanja. Ona može postati ozbiljna razvojna i izvozna prednost naše države.

POBJEDA: Dokument pominje kritične minerale. Da li to znači da Crna Gora planira istraživanja ili eksploataciju određenih mineralnih resursa i pod kojim uslovima?

ADŽOVIĆ: Samo pominjanje kritičnih minerala ne znači da je donesena odluka o bilo kakvoj eksploataciji. Prvo moramo znati čime Crna Gora raspolaže, a onda, ako se ikada otvori pitanje valorizacije određenog resursa, odluke moraju biti zasnovane na struci, ekonomskom interesu države i najvišim standardima zaštite životne sredine. Tu želim da budem jasna – razvoj jeste naš prioritet, ali on mora biti odgovoran, održiv i prije svega u interesu Crne Gore i njenih građana. Svaka valorizacija državnih resursa mora imati jasnu ekonomsku opravdanost, poštovati najviše standarde zaštite životne sredine i stvarati dugoročnu vrijednost za državu i buduće generacije.

POBJEDA: Koji su danas najveći infrastrukturni projekti koje vodi Ministarstvo javnih radova i u kojoj je fazi njihova realizacija?

ADŽOVIĆ: Ministarstvo danas realizuje veliki broj projekata širom Crne Gore – u obrazovanju, zdravstvu, kulturi, sportu, putnoj infrastrukturi i drugim oblastima koje direktno utiču na svakodnevni život građana. Ali meni broj projekata nije najvažniji podatak. Mnogo mi je važnije koliko smo objekata završili, koliko smo gradili kvalitetno i koliko brzo građani mogu da ih koriste. Želim da uvedemo drugačiji odnos prema kapitalnim projektima. Ne da se hvalimo time što smo nešto stavili u budžet, već da se pohvalimo kada otvorimo školu, vrtić, bolnicu, napravimo puteve koji građani nijesu imali prethodnih nekoliko decenija. To je jedini rezultat koji građani zaista osjećaju.

POBJEDA: Da li ste zadovoljni dinamikom realizacije kapitalnih projekata ili i dalje postoje administrativne prepreke koje usporavaju investicije?

ADŽOVIĆ: Uvijek ima prostora da budemo mnogo brži i ne treba od toga bježati. Godinama se ponavljaju isti problemi: planska dokumentacija, imovinsko-pravni odnosi, projektovanje, revizije, javne nabavke, koordinacija institucija. Kada se sve to sabere, izgube se mjeseci, nekada i godine. Ne mislim da građane više zanimaju naša administrativna opravdanja. Ako smo preuzeli odgovornost da nešto izgradimo, onda moramo da tražimo način da to i završimo. Zato insistiram na većoj odgovornosti svih učesnika i boljoj pripremi projekata. Kapitalni budžet, koji je postao transparentan građanima, mora da bude jedan od glavnih razvojnih instrumenata države, a naš posao je da ga učinimo efikasnijim.

Velje brdo, nastavak auto-puta i Univerzitetsko-klinički centar su tri ključna projekta

POBJEDA: Ako biste morali da izdvojite tri projekta koji će u narednih pet godina najviše promijeniti Crnu Goru, koji bi to bili i zbog čega?

ADŽOVIĆ: Ako bih morala da izdvojim tri projekta koja će, po mom mišljenju, najviše promijeniti Crnu Goru u narednih pet godina, to bi bili Velje brdo, nastavak izgradnje auto-puta Bar–Boljare i Univerzitetsko-klinički centar u Podgorici. Zašto baš ta tri? Zato što svaki od njih odgovara na nešto što građani vrlo konkretno osjećaju u svakodnevnom životu. Velje brdo, prije svega, vidim kao veliku razvojnu šansu i kao odgovor na jedno od najvažnijih pitanja za veliki broj naših građana, a to je kako doći do svog doma. Posebno za mlade ljude i mlade porodice, kojima je danas teško da riješe stambeno pitanje. Ali Velje brdo ne treba posmatrati samo kao izgradnju stanova. Jer zajedno sa školama, vrtićima, zelenim površinama, sadržajima i dobrom saobraćajnom povezanošću, dobićemo potpuno novi dio Podgorice i drugačiji standard urbanog života.

Auto-put Bar–Boljare je projekat koji će suštinski promijeniti saobraćajnu povezanost Crne Gore. Njegov nastavak ne znači samo kraće i sigurnije putovanje, već prije svega da će ljudi biti bliži jedni drugima, a naši gradovi i krajevi bolje povezani. Sjever će biti dostupniji centralnom dijelu i primorju, a građanima će biti lakše da putuju zbog posla, porodice, obrazovanja ili jednostavno svakodnevnih potreba. Istovremeno, bolja povezanost otvara prostor za nove investicije, turizam i nova radna mjesta. Na taj način približavamo različite djelove zemlje i stvaramo Crnu Goru u kojoj udaljenost više nije prepreka ni za ljude, ni za razvoj.

I treći projekat koji bih izdvojila je Univerzitetsko-klinički centar u Podgorici. Mislim da nema mnogo projekata koji mogu neposrednije uticati na život svakog čovjeka od ulaganja u zdravstvo. Građani treba da imaju povjerenje da će, kada im je pomoć najpotrebnija, u svojoj zemlji dobiti kvalitetnu dijagnostiku, liječenje i uslove kakve očekujemo od savremenog evropskog zdravstvenog sistema. Istovremeno, želimo mjesto koje će našim ljekarima i medicinskom osoblju omogućiti bolje uslove za rad, a mladim ljekarima dati razlog da svoju profesionalnu budućnost grade u Crnoj Gori. Mislim da je to ono što građani od nas očekuju – manje velikih riječi, a više vidljivog napretka.