Na dnevnom redu bilo je razmatranje metodologije rada Odbora sa Predlogom pravilnika o radu tog skupštinskog tijela.
Iz Skupštine su rekli da je na dnevnom redu i razmatranje inicijativa o konkretnim temama za saslušanje.Odluku o otvaranju parlamentarne istrage i formiranju anketnog odbora Skupština Crne Gore usvojila je 20. februara.
Za odluku o formiranju anketnog odbora koji će se baviti Crnim trojkama glasala su 44 poslanika.
Predsjednik Skupštine Andrija Mandić je, na zasijedanju na kojem je usvojena ta odluka, poručio da je to veoma važan trenutak za demokratizaciju Crne Gore i suočavanje sa prošlošću.
Predsjednik Odbora je poslanik DPS-a Andrija Nikolić koji kaže da do sada ne postoje političke presude pravosnažnog karaktera koji bi kvalifikovale bilo koje ubistvo kao ubistvo sa političkim rukopisom.
“U ovoj formulaciji bilo bi korisnije da stoji navodna ubistva sa političkom pozadinom. Jer, ovako koncipirana odluka usmjerava narativ u drugom pravcu, jasni su mi politički motivi”, rekao je Nikolić.
Predsjednik Skupštine Andrija Mandić poručuje kako je on inicijator ideje o formiranju odbora, te da to tijelo nije sud i da ova pitanja treba ponovo aktuelizovati.
“Tražio sam od Ministarstva pravde da protumače da li ovaj odbor može da se bavi ubistvima Pavla Bulatovića, Duška Jovanovića, Slavoljuba Šćekića, Darka – Belog Raspopovića, Gorana Žugića, Miloša Krstovića, Mladena Klikovca, Blagote Sekulića i Srđana Vojičića. Za ta ubistva u javnosti postoji narativ da imaju političku pozadinu. Predložio bih da tokom rada odbora budu saslušani ljudi iz sudstva i tužilaštva, policijski funkcioneri, ali i oni koji su pretrpjeli napade.”, kazao je Mandić.
Mandić je dodao da kroz rad anketnog odbora građani treba da čuju šta se sve dešavalo u tom vremenu.
Poslanik DPS-a Oskar Huter kaže da nije ljudski sipati so na rane zarad jeftinih političkih poena.
“Šta je to što anketni odbor može saznati, doprinijeti ili istražiti, a što ne mogu uraditi one institucije kojima je to osnovni posao?”. pitao je Huter.
Nikolić je podsjetio da se čeka dozvola Ministarstva pravde o kojim slučajevima smiju da se bave.
Poslanik DNP-a Milan Knežević ističe da se u dokumentaciji koja je stigla iz Ministarstva pravde navodi da se eventualno se za tri slučaja ne može izvršiti parlamentarna istraga dok su ostali dostupni za razmatranje.
Poslanik PES-a Miodrag Laković je pitao Mandića, kako će se odbor baviti ubistvom bivšeg ministra unutrašnjih poslova Pavla Bulatovića s obzirom na to da se desilo na teritoriji Srbije?
“U članu 2 zakona o parlamentarnoj istrazi kaže se da se Anketni odbor prikuplja informacije i podatke vezano za rad državnih organa. Kad je u pitanju rad državnih organa i nadležnost za istraživanje ovog ubistva, kad je u pitanju nadležnost, ona pripada organima Srbije, bez obzira što je tada bila zajednička država. “Nijesam za to da se podaci anketnog odbora iz Srbije, kojim je rukovodio Šešelj, kasnije presuđeni ratni zločinac, koriste u ovom parlamentu”, kazao je Laković.
Mandić je kazao da je taj odbor uradio dobar posao i da rad Anketnog odbora nije samo predsjednik, nego je učestvovalo mnogo časnih i čestitih ljudi.
Knežević je kazao da bez obzira na to ko je bio na čelu tog odbora treba se tražiti sva potrebna dokumentacija od nadležnih službi Srbije u slučaju ubistva Bulatovića.
Predsjednik Odbora Andrija Nikolić iz DPS-a kazao je će ta partija dati doprinos jer kako kaže nema tema na koje nijesu spremni da razgovaraju.
“Ja se nadam da ovi ljudi koji su nam najavili da su spremni da svjedoče na Anketnom odboru i koji imaju određena saznanja jer su pokrivali ozbiljne odgovorne funkcije, da će pred čitavom javnošću saopštiti svoja saznanja, aa o tim saznanjima mi ne možemo donositi sud. Možemo politički, a to može da uradi samo tužilaštvo ili u konačnom sud”, kazao je on.
Dodao je da će i oni imati predloge o čemu treba raspravljati.
“I mi ćemo skladno tome predložiti, neku od sljedećih tema. Mislim da bi bilo poželjno da ovaj odbor takođe porazgovara i o pokušaju atentata na Vuka Draškovića u Budvi, i o ulozi obavještajnih službi nama susjedne Republike Srbije u tom trećem i četvrtom pokušaju ubistva gospodina Draškovića.
Takođe, imalo bi smisla porazgovarati, sjetiće se oni vremešniji poslanici, i o tome pod kojim okolnostima i kako je došla jedna grupa ljudi koju je predvodio Rambo Kovačević u susred predsjdničkim izborima 97. godine, a pohapšena je u hotelu Crna Gora zbog indicija da se možda sprema neki jad na tadašnjeg predsjdničkog kandidata Mila Đukanovića”, kazao je Nikolić.
Andrija Mandić kazao je da misli da se Anketni odbor treba da bavi i atentatom na Draškovića.
“Imamo različite stavove, ali uloga i smisao Anketnog odbora je da dođu neki drugi ljudi da sjede ovdje i da je mi kao poslanici postavljamo pitanja, a javnost će suditi o svima”, naveo je.
Andrija Mandić kazao je da misli da se Anketni odbor treba da bavi i atentatom na Draškovića.
“Što se tiče onih ljudi koji su došli na predsjedničke izbore i ovdje bili teško prebijeni u stanice policije, gotovo masakrirani, mislim da i tim treba da se bavite i imate podršku za jedan i za drugi slučaj.
Imamo različite stavove, ali uloga i smisao Anketnog odbora je da dođu neki drugi ljudi da sjede ovdje i da je mi kao poslanici postavljamo pitanja, a javnost će suditi o svima”, naveo je.
Miodrag Laković iz PES-a kazao je da takođe podržava inicijativu DPS-a.
“Slažem se sa kolegom Mandićem da ova inicijativa kad je u pitanju ta grupa koja je bila u hotelu Ljubović, da ima dva aspekta, a to je jedna brutalna primjena sile prema tim licima. Prema toj grupi gdje su neki ljudi, koliko sam u saznanju imali čak i neke trajne fizićke i psihičke posljedice. I ima, naravno, dva aspekta koji, vjerujem, vas više zanima, a to je šta je ta grupa ovdje radila, koji su bili ciljevi zadaci i aktivnosti”, kazao je Laković.
Preporučeno
Sjednicu pratite uživo na linku ispod:
Video