Parlament je 20. februara, u susret kampanji za izbore u Nikšiću, donio odluku o otvaranju skupštinske istrage i formiranju Anketnog odbora, koja je stupila na snagu 11. marta, objavom u Službenom listu. Zakonodavni dom dao je odboru rok od 90 dana od objavljivanja u Službenom listu da obavi istragu i sastavi izvještaj (rok ističe 9. juna), uz mogućnost 15-dnevnog produženja rada. Međutim, zasad jedina sjednica tog tijela održana je 25. marta.

Za predsjednika odbora izabran je šef poslaničkog kluba opozicione Demokratske partije socijalista (DPS) Andrija Nikolić, a lider i poslanik vladajuće Demokratske narodne partije (DNP) Milan Knežević izglasan je za njegovog zamjenika. Parlamentarna većina tako je odustala od predloga da poziciju predsjednika odbora pokriva poslanik Ujedinjene Crne Gore Vladimir Dobričanin, nakon poruka iz opozicije da neće učestvovati u radu tog tijela ako ga taj skupštinar bude vodio, odnosno ako im bude nametan kandidat za predsjednika.

Nikolić je “Vijestima” juče kazao da će početkom naredne sedmice odbor održati “neformani sastanak” i dogovoriti se o daljoj dinamici rada.

On nije precizno odgovorio na pitanja lista – zašto od 25. marta nije bilo sjednica, kako odbor planira da završi istragu i izvještaj koji treba da preda zakonodavnom domu s obzirom na kratak period koji je preostao za to, da li je (ne)rad odbora pokazatelj da je on formiran za dnevnopolitičke svrhe, te da li se ovakvim “radom” odbora obesmišljava kontrolna uloga parlamenta. Knežević nije odgovorio na poruke novinara.

Prema Zakonu o parlamentarnoj istrazi, anketni odbori ovlašćeni su, između ostalog, da traže od svih državnih organa, organa lokalne samouprave, ustanova i pravnih lica da im dostave na uvid svu dokumentaciju koja bi mogla biti od značaja za istraživanje, i ti subjekti dužni su da postupe po tim zahtjevima daju istinite podatke.

Povezani članci

Politika

Nikolić: Da govorimo i o atentatu na Vuka Draškovića, i o grupi Ramba Kovačevića

Politika

Danas prva sjednica Anketnog odbora

Politika

Mandić: Niko ne može da zaustavi rad Anketnog odbora, narod je gladan pravde

Takođe, rukovodeća lica, službenici i namještenici u državnim organima, organima lokalne samouprave i ustanovama, pravna lica, bivši nosioci državnih funkcija u izvršnoj i zakonodavnoj vlasti, bivši i sadašnji funkcioneri lokalne samouprave, dužni su da se odazovu pozivu anketnog odbora i da daju istinite izjave.

U odluci o osnivanju odbora piše i da će to tijelo pozivati i sva druga lica za koja procijeni da su im poznate određene činjenice u vezi s predmetom parlamentarne istrage.

Iako je odboru rok rada oročen, on (rok) može biti produžen izmjenom odluke.

Neefikasnost

Saradnica na projektima u Institutu alternativa (IA) Bojana Pravilović, ocijenila je da bi, ako i ovaj odbor bude neefikasan u ispunjavanju svoje uloge, to bio samo još jedan u nizu primjera neuspjeha ustavnog instituta parlamentarne istrage i, tvrdi, novo svjedočanstvo o slaboj skupštinskoj kontroli.

Konstatovala je da javnost nema informaciju o razlozima nezakazivanja nove sjednice odbora, te da dinamika njegovog rada govori o neefikasnosti i “moguće ukazuje na potencijal da izostanu rezultati rada”.

“Neophodno je da predsjednik Anketnog odbora pruži odgovore na pitanja zašto se ovaj odbor ne sastaje češće i kako namjerava da rad odbora učini efikasnim i tako obezbijedi da se u navedenim rokovima ispune ciljevi i zadaci utvrđeni odlukom o njegovom osnivanju”, rekla je ona “Vijestima”.

Na jedinoj sjednici odbora, njegovi članovi jednoglasno su odlučili da će se baviti ubistvima Pavla Bulatovića, Duška Jovanovića, Slavoljuba Šćekića, Darka Belog Raspopovića, Gorana Žugića, Miloša Miška Krstovića, Mladena Klikovca, Blagote Baje Sekulića i Srđana Vojičića.

Usaglašeno je i da će se baviti slučajevima napada na veći broj novinara i intelektualaca – Duška Jovanovića, Gojka Mitrovića, Tufika Softića, Željka Ivanovića, Radovana Aleksića, Predraga Šukovića, Voja Lakovića, Mladena Stojovića, Jevrema Brkovića, Momira Vojvodića i Aleksandra Saše Pejanovića, a Milan Knežević predložio je da se ovom spisku doda i napad na Oliveru Lakić.

Podržan je i predlog DPS-a da se ispitaju atentat na Vuka Draškovića u Budvi i hapšenje grupe ljudi u nekadašnjem hotelu Crna Gora uoči predsjedničkih izbora 1997. godine, koji su navodno spremali napad na tadašnjeg kandidata Mila Đukanovića.

Andrija Nikolić kazao je tada da će, nakon što precizno definišu odluke, uputiti inicijativu Ministarstvu pravde i nakon dobijanja mišljenja sazvati novu sjednicu.

On je juče “Vijestima” rekao da su nedavno dobili odgovor od Ministarstva na upit koji se odnosio na predmete koje su članovi odbora usaglasili da istražuju, tj. u kojim od tih predmeta se vode sudski postupci.

“Odgovor je dosta opširan, i tek smo počeli da čitamo…”, naveo je Nikolić.

Urušavaju kontrolnu funkciju parlamenta

Pravilović je kazala da otvaranje parlamentarnih istraga i formiranje anketnog odbora jeste mehanizam koji poslanicima stoji na raspolaganju, te da ga treba koristiti kad je to moguće, “odnosno kad se za određeni slučaj ne vodi sudski postupak”. Navela je da, prema Zakonu o parlamentarnoj istrazi, anketni odbor treba da prikuplja informacije, utvrđuje okolnosti i činjenice “koje će pomoći objektivnom sagledavanju istine i sačinjavanu objektivnog izvještaja o radu odbora”.

Ističe da je, ipak, govoriti o efektima tog mehanizma – “sasvim druga stvar”.

“Da bi se unaprijedio rad ovog mehanizma, potrebne su izmjena zakona. To bi podrazumijevalo regulisanje načina funkcionisanja anketnog odbora, način sprovođenja istrage, izvještavanje Skupštine, posebni budžet koji bi osigurao samostalnost i nezavisnost u radu. Potrebno je uvesti i kaznene odredbe za nedostavljanje informacija, neodazivanje na poziv za svedočenje i neistinito svjedočenje”, navela je.

Sagovornica ukazuje da bi se na na taj način omogućilo efikasnije djelovanje odbora čiji rad bi onda, tvrdi ona, zaista doveo i do prikupljanja informacija i činjenica o događajima i do sačinjavanje objektivnog izvještaja. Dodale je da se sprovođenjem parlamentarnih istraga “kakve smo imali u proteklim godinama” i usvajanjem tehničkih izvještaja, urušava kontrolna funkcija najvišeg zakonodavnog doma.

“To nije i jedini način urušavanja – neusvajanjem manjinskih inicijativa, održavanje kontrolnih saslušanja mjesecima nakon što su inicijative usvojene, izvještaji bez zaključaka… sve ovo je dio kontrolne funkcije Skupštine koja kontinuirano slabi”, poručuje Pravilović.

Pripremaju materijal za šverc cigareta

Sredinom marta u skupštinsku proceduru predat je i predlog o formiranju anketnog odbora koji bi se bavio postupanjem državnih organa i drugih subjekata u vezi sa švercom cigareta u Crnoj Gori. Ipak, taj predlog se još nije našao na dnevnom redu parlamenta.

Predsjednik kluba poslanika Demokrata Boris Bogdanović, saopštio je “Vijestima” da “svjesni složenosti teme i obimnosti i brojnosti slučajeva i materijala koji bi potencijalno bio razmatran i od nadležnih institucija zatražen”, rade na “preciznom definisanju metodologije i selekciji prioritetnih slučajeva”, kako bi odbor, odmah po konstituisanju, “započeo ozbiljan, sadržinski temeljan i pravno utemeljen proces”.

Kazao je da je šverc cigareta problem koji traje gotovo tri decenije, “s ogromnim brojem učesnika i slučajeva koji se međusobno prepliću”, te da se upravo zbog te složenosti nijedan od slučajeva u kojim se vode krivični postupci ne mogu biti predmet istrage.

“Zato je od ključne važnosti da prije početka rada odbora, Ministarstvu pravde dostavimo tačno precizirane slučajeve, kako bi se moglo izjasniti da li se u njima vodi krivični postupak. Uz to, želimo da izbjegnemo i slučajeve u kojima se eventualno vode tužilačke istrage. U suprotnom, odbor bi nakon formiranja morao naknadno da dostavlja upite za svaki pojedinačni slučaj i da čeka po 30 dana za odgovor Ministarstva, što bi značajno ugrozilo efikasnost njegovog rada”, naveo je on.

Bogdanović je poručio da, u tom kontekstu, “s timom i u koordinaciji s organizacijama koje imaju iskustvo u borbi protiv šverca”, trenutno vrše pripremu materijala koji će biti dostavljen Skupštini i Ministarstvu pravde.

“Posebno naglašavam da anketni odbor ima ograničen rok rada, i da svaki dan mora biti iskorišćen za konkretan institucionalni doprinos”, rekao je.

Bezuspješno istraživali i afere „Snimak“ i „Telekom“

Bojana Pravilović kaže da su 2012. i 2013. postojala dva anketna odbora, koja su istraživala afere „Snimak“ i „Telekom“, ali da tada nije postignuta saglasnost, već da su usvojeni tehnički izvještaji.

Navela je da su 2021. bile dvije inicijative za otvaranje istrage i formiranje odbora, u vezi s postupanjem službi bezbjednosti (Ministarstvo unutrašnjih poslova, Agencija za nacionalnu bezbjednost i Uprava policije) povodom ustoličenja mitropolita crnogorsko-primorskog Joanikija u Cetinju 4. i 5. septembra te godine, kao i u vezi s projektom vjetroelektrane Možura.

„Inicijativa za formiranje anketnog odbora za događaje u Cetinju je usvojena iz drugog puta, ali ipak anketni odbor nije formiran, a u međuvremenu je došlo do formiranja novog saziva Skupštine. Administrativni odbor nije formirao ni anketni odbor u februaru 2023. povodom slučaja Možura, jer predstavnici nisu mogli da se dogovore ko je vlast, a ko opozicija“, podsjeća sagovornica.