Današnji Premijerski sat obilježile su žustre rasprave, a u određenim trenucima i verbalne tenzije. Glavna tema, uglavnom, bile su informacije o dolasku novog investitora u Crnu Goru Mohameda Alabara iz Ujedinjenih Arapskih Emirata (UAE) i moguće ulaganje do 30 milijardi eura.
Spajić je više puta u izlaganjima isticao da u tom projektu nema riječi o korupciji i pranju novca, kazavši da je Vlada Crne Gore utvrdila međudržavni sporazum sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima.Podsjećamo, o nemogućnosti da postavljaju pitanja premijeru, opoziciju je obavijestio predsjednik Skupštine Andrija Mandić nepunih 48 sati prije početka premijerskog sata.
U nastavku teksta možete pogledati kako je tekla sjednica:
Opozicionim poslanicima kojima je bila izrečena mjera udaljenja nije dozvoljeno da postave pitanja premijeru.
Predsjednik Skupštine Andrija Mandić je odmah na početku premijerskog sata dao pazu i zakazao kolegijum koji će, kako je rekao, trajati petnaest minuta.
18.00- Knežević: Grliću Radmanu da se zabrani ulazak u Crnu Goru, ako vi nećete ja ću ga vratiti sa Debelog brijega
Poslanik Demokratske narodne partije Milan Knežević pitaće Spajića da li su po njegovom i mišljenju Vlade u hrvatskom logoru Lora počinjeni ratni zločini nad Crnogorcima i Srbima.
“Neka je vječna slava i hvala mučenicima u Lori, mučenicima za nas koji živimo u Crnoj Gori… To želim da čuje ministar Grlić Radman koji ih je uzeo u svoja pogana usta po stoti put ucjenjujući Crnu Goru. Da smo država kao što jesmo, trebalo bi ga proglasiti perosonom non grata i da mu se nikad više ne dozvoli ulazak u Crnu Goru. Ako imate problem sa evropskim šmekom, vezano za pregovore i sve ono što nas očekuje, evo ja ću to da mu kažem, ja ću prvi da ga sačekam kada dođe u Crnu Goru i da ga vratim sa Debelog brijega kada bude se izrugivao žrtavama”, kazao je Knežević.
U odgovoru Kneževiću, Spajić je kazao da da bi region napravio iskorak i ostvario najbolje dobrosusjedske odnose važno je staviti tačku na prošlost i do kraja istražiti sve navode ratnih zločina, u skladu sa međunarodnim pravom i principima vladavine prava, koji su okosnica naših evropskih vrijednosti.
“To je, cijenim, preduslov za napredak – moramo da poštujemo žrtve i dobijemo sudski epilog svih zločina. Crna Gora želi pravdu za sve i spremna je do kraja istrajati na procesuiranju zločina i obeštećenju žrtava. Ratni zločini ne zastarijevaju, a zločini u „Lori“ su potvrđeni kroz osuđujuće presude (pred hrvatskim sudovima) za šefa zatvora i čuvara. Nažalost, još nijesu sudski epilog dočekala svjedočenja o crnogorskim državljanima, koji su tamo zarobljeni i ubijeni – ti slučajevi nikada nijesu ni procesuirani”, kazao je Spajić.
U tom smislu, Državno tužilaštvo Crne Gore, u odnosu na krivična djela ratnih zločina, ima uspostavljenu kontinuiranu saradnju sa Državnim odvjetništvom Republike Hrvatske.
“Pripremljen je Sporazum o saradnji i gonjenju počinilaca krivičnih djela ratnih zločina, zločina protiv čovječnosti i genocida kao i Sporazum o razumijevanju i saradnji u oblasti podrške svjedocima, oštećenima i žrtvama radi njihovog učešća u krivičnom postupku za ratne zločine, koji je u cilju usaglašavanja teksta proslijeđen Državnom odvjetništvu Republike Hrvatske. Vjerujemo da će pomenuti sporazumi doprinijeti efikasnijem, djelotvornijem i proaktivnijem procesuiranju ratnih zločina. Dakle, u Lori su se desili ratni zločini, što su potvrdili i hrvatski sudovi”, kazao je Spajić.
17.45 Poslanica Radinka Ćinćur pitala je Spajića da li planira da Aerodrome Crne Gore da pod koncesiju na 30 godina ili Vlada ima neki alternativni plan.
“Još 2017. godine, tadašnja Vlada, donijela je odluku o pokretanju postupka o davanju aerodroma Crne Gore pod koncesiju sve u cilju unapređenja postojećeg stanja i značajnog proširenja kapaciteta. 1.avgusta 2019.godine usvojen je Koncesioni akt za dodjelu koncesije za aerodrome. U koncesionom aktu su kao uslovi navedeni: 100 miliona avansne uplate, minimalno 10% naknada godišnje od ukupnih prihoda. Očekivani obim investicije je najmanje 80 mil EUR tokom prve investicione faze (prve 3 godine), a najmanje 200 mil EUR tokom ukupnog trajanja koncesije. Period trajanja koncesije je 30 godina”, odgovorio je Spajić.
Do dan danas, taj postupak nije okončan.
“Mi smo kao 44. Vlada odlučni da ovaj tenderski postupak završimo, dobijemo ponude od ponuđača i da na bazi optimalnosti ponuda izaberemo dva puta: 1) davanje Aerodroma Crne Gore pod koncesiju ili 2) samostalno razvijamo aerodrome od strane države”, kazao je Spajić.
Da bi ovaj postupak bio sproveden po najvećim profesionalnim standardima, kao konsultant u postupku angažovana je Mežunarodna finansijska korporacija (IFC), koja je dio grupe Svjetske banke a koja ima ogromno iskustvo na istim ili sličnim projektima.
“Urgentna potreba za unapređenjem aerodromske infrastrukture potvrđuje se svakog dana, a posebno tokom trajanja turističke sezone, budući da je Crna Gora prevashodno destinacija koju turisti posjećuju avio putem. Upravo zbog nedovoljne konkurentnosti kada su u pitanju aerodromi Podgorica i Tivat i neadekvatnog broja avio letova, trpi naša turistička privreda i cijela ekonomija. Koliko koncesija aerodroma može biti uspješna priča potvrđuje nam i neposredno susjedstvo – Albanija”, naveo je Spajić.
Dosadašnje aktivnosti tenderskih komisija u više saziva, rezultiralo je okončanjem pretkvalifikacionog ciklusa po kojoj su se za drugu fazu tenderskog postupka kvalifikovali ponuđači: INCHEON INTERNATIONAL AIRPORT CORPORATION, GMR AIRPORTS LIMITED, GROUPE ADP CONSORCIUM – TAV HAVANLIMANLARI HOLDING A.S. i AEROPORTS DE PARIS INTERNATIONAL, CORPORACION AMERICA AIRPORTS A.S.
“06.marta 2020. godine dopisom GMR AIRPORTS LIMITED obavještava tendersku komisiju da odustaje od daljeg procesa za koncesiju crnogorskih vazdušnih luka”, ističe Spajić.
Trenutno je u toku II faza postupka po kojoj su ponuđači pozvani da do 7. maja dostave svoje ponude.
“Nakon dostavljanja ponuda, tenderska komisija će pristupiti ocjenjivanju dostavljenih ponuda na bazi utvrđenih kriterijuma nakon čega će Vlada donijeti konačnu odluku o eventualnoj dodjeli koncesije. Ukoliko najbolja ponuda, sa aspekta očekivanja Vlade, ne bude garantovala najbolji mogući razvoj aerodroma u Podgorici i Tivtu, Vlada će svakako imati zakonsku mogućnost da i u toj fazi odustane od dodjele koncesije. U tom slučaju, Vlada bi kao vlasnik Aerodroma Crne Gore, u saradnji sa organima upravljanja ove nacionalne kompanije, radila na obezbjeđivanju najefikasnijeg i najkvalitetnijeg plana razvoja aerodroma, koji bi omogućio da i bez Koncesionara razvijamo našu aerodromsku infrastrukturu, omogućimo uvećanje prihoda od obavljanja djelatnosti i poboljšamo avio-dostupnost Crne Gore”, kazao je Spajić.
17.30 Poslanik Demokrata Boris Bogdanović pitao je Spajića da li je voljan i spreman, kao predsjednik izvršne vlasti, da pruži punu institucionalnu i obavještajnu podršku Anketnom odboru za istragu o švercu cigareta kako bi se, po prvi put u savremenoj crnogorskoj istoriji , nedvosmisleno utvrdilo ko su bili nalogodavci i izvršioci tog višedecenijskog državnog projekta koji je , više od bilo koje krize ili sankcije, unizio i osiromašio Crnu Goru.
“Da li ste spremni da budete prvi predsjednik Vlade koji će priznati da je Crne Gore godinama bila vođena ne iz institucija, nego iz magacina? Da je bezbjednost ove države bila manje u rukama agenata i policajaca, a više u rukama distributera? Da su najjači lanci bili oni švercerski, a ne zakonski”, pitao je Bogdanović.
Spajić ističe da danas po prvi put možemo konstatovati da ne postoji ijedna ozbiljna švercerska struktura u Crnoj Gori koja nije obuhvaćena radom nadležnih organa.
“Stoga, želim jasno da poručim da je ova Vlada posvećena politici nulte tolerancije prema svim oblicima kriminala, uključujući i naslijeđene obrasce koji su decenijama podrivali vladavinu prava i ugrožavali institucionalni poredak. U tom smislu, vrlo precizno kao odgovor na Vaše pitanje – potvrđujem potpunu spremnost izvršne vlasti da pruži svu neophodnu institucionalnu i logističku podršku radu Anketnog odbora, kako bi se rasvijetlili svi aspekti šverca duvanskih proizvoda – uključujući pitanje odgovornosti za donošenje i sprovođenje odluka koje su omogućile ovakve pojave”, kazao je Spajić.
Uvjeren je da saradnja sa Anketnim odborom ne treba da bude ni formalna ni politički uslovljena, već izraz odgovornosti i institucionalne kulture.
“Na osnovu brojnih domaćih i međunarodnih izvještaja, nesporno je da je Crna Gora u određenom periodu bila prepoznata kao tranzitna tačka u lancu nelegalne trgovine duvanskim proizvodima. Takva praksa imala je dalekosežne posljedice – kako po državni budžet i ekonomski sistem, tako i po povjerenje građana u institucije. Otežala je i pozicioniranje Crne Gore kao pouzdanog partnera u međunarodnim odnosima”,kazao je Spajić.
Zato su u martu 2024. godine, svjesni kompleksnosti problema, obrazovali Koordinaciono tijelo za popis i uništenje zaplijenjenog duvana u Slobodnoj zoni Luke Bar.
“Na osnovu pravno zasnovanog i detaljno planiranog postupka, sproveden je popis zaplijenjenih duvanskih proizvoda u Luci Bar, čiji su nalazi uredno dokumentovani i dostavljeni Specijalnom državnom tužilaštvu. Time je ispunjen zahtjev iz člana 283 Zakonika o krivičnom postupku, koji je prethodno bio zanemarivan duži vremenski period”, naveo je Spajić.
Uporedo sa tim, Uprava carina je, uz institucionalnu podršku, spriječila više pokušaja krijumčarenja, uključujući zaplijenu robe procijenjenu na više od 1,6 miliona eura.
“Najjasniji indikator pozitivnih pomaka jeste i porast prihoda od akciza na duvan koji su u 2014. godini iznosili 41,76 miliona eura, a u 2024. godini 119,15 miliona eura. To je pouzdan pokazatelj da institucije funkcionišu i da država vraća kontrolu nad strateškim tokovima robe i prihoda”, kazao je Spajić.
Podsjeatio je da uokviru šire institucionalne reforme, Ministarstvo ekonomije koordinira izradu novog Zakona o slobodnim zonama, kojim će se implementirati međunarodne preporuke, uključujući one OECD-a i Svjetske carinske organizacije.
“Na kraju,da zaključim i u ovoj ali i u svim drugim oblastima – naša obaveza nije da štitimo ono što je bilo, već da gradimo sistem u kojem se ono što je bilo ne može ponoviti. To dugujemo građanima, evropskoj budućnosti i svim institucijama koje danas rade u znatno zahtjevnijem, ali konačno slobodnijem i odgovornijem ambijentu”, poručio je Spajić.
17.00 Poslanik Socijaldemokrata Crne Gore Boris Mugoša pitao je Spajića kako komentariše činjenicu da je prošlogodišnji rast crnogorske ekonomije najmanji u poslednjih osam godina (izuzimajući naravno korona godinu – 2020) i da li stope rasta naše ekonomije oko tri odsto godišnje garantuju dugoročnu održivost i stabilnost ekonomskog, odnosno finansijskog sistema i poboljšanje standarda građana.
Spajić je u odgovoru naveo da proteklu 2024. godinu karakterišu izrazito povoljni ekonomski indikatori, kako u pogledu ostvarenja privrednog rasta, tako i u domenu upravljanja javnim finansijama, u dijelu snažne naplate budžetskih prihoda.
“Što se tiče konkretno Vašeg pitanja u odnosu na preliminarno ostvarenje rasta ekonomije u 2024, ono je u skladu sa očekivanjima Vlade, imajući u vidu primarno da je rast BDP-a tokom protekle tri godine bio najsnažniji u regionu Zapadnog Balkana i istovremeno jedan od najviših u Evropi”, naveo je Spajić.
“U ASK se jedino vodi postupak kako je Abazović platio put u Dubai”
16.35 Premijer Milojko Spajić rekao je da ranija, 43. Vlada, koju je vodio Dritan Abazović, nije ni razmišljala o okvirnom sporazumu sa investitorima, nego je razmišljala o ‘investitorima’ kao što je Naser Ramaj.
“Mi ovdje u proces uključujemo lokalnu zajednicu, da saslušamo sve njihove sugestije jer to zaista radi odgovorna centralna vlast. Ja vas savjetujem, gospodine Abazoviću, da se relaksirate”, rekao je Spajić.
Kada je u pitanju pominjanje ASK-a, on je kazao da se jedino vodi postupak kako je Abazović platio put u Dubai. Pozvao je institucije da rade svoj posao i utvrde sve činjenice.
16.25 Poslanik URA-e Dritan Abazović ističe da se radi o “epskim obmanama” Spajića.
“Da se nismo pobunili niti bi on došao u opštinu, niti fermao bilo koga vezano za ovaj pr.ojekat. Prvi prekršaj -čovjek je došao da predstavi projekat investitora. ASK i SDT da reaguju”, pozvao je Spajić.
Abazović pita ko je zvao iz PU da se za jedan dan napravi registracija.
“Ko je 6.3. zvao iz Poreske da se za jedan dan završe registracije? Tražim da se uzmu listinzi jer se radi o imovini države Crne Gore. Prvo ste trebali da uradite sporazum, pa na osnovu ratifikovanog, da možemo da krenemo u razgovore sa potencijalnim investitorima. Vi to nijeste uradili”, istakao je Abazović.
Zenka: Dabogda nas ne bilo ako dozvolimo da nas ostavite bez hljeba
16.20 Zenka je odgovorio Spajiću: “Vi mislite da mi pasemo travu, pa da nam vi kažete što je bolje za Ulcinj. Dosta ste nas učili sa Morskim dobrom..Imaćete odgovor Ulcinja. Srećan vam put, no dobro razmislite što nudite tamo, ako dajte planski kroz dogovor- dobrodošli. Dabogda nas ne bilo ako dozvolimo da nas ostavite bez hljeba. Ovo je nešto o čemu treba dobro razmisliti”.
16.07 Spajić je odgovarajući Zenki na pitanje kazap da je prethodnih dana dobio stotine poruka od građana Ulcinja da “ne odustaju od investicija”.
“Vi iz lokalnih zajednica pazite šta radite i šta izjavljujete. Ovo nije mala politika ovo su velike priče, moramo da smo odgovorni prema generacijama Ulcinjana. Ko je pitao Tivat za Porto Montenegro. Budvu za projekte Marovića? Niko lokalne zajednice nije pitao, ovo je prvi put da pitamo. Ovo nije mala politika, ovo su velike priče. Moramo da budemo odgovorni prema generacijama koje dolaze”, rekao je Spajić.
On je naglasio da Ulcinj, po ovom projektu, dobija najmoderniju marinu na Jadranu, aerodrom, dva fakulteta od kojih jedan sa licencom Njujorškog univerziteta, restauraciju Starog grada.
Spajić je dalje poručio “Dabogda vam taj sa 99 godina zakupa bio najveći neprijatelj. U finansijama je nepisano pravilo da što je dužu zakup to je bolje”.
16.02 Mehmet Zenka iz Kluba poslanika Demokratske unije Albanaca i Hrvatske građanske inicijative pitao je Spajića kakvi su njegovi planovi vezani za mega investiciju arapske firme koja obuhvata Veliku plažu u Ulcinju.
On je rekao da nije zadovoljan najavama. “Krenulo se nakaradno, nije se krenulo domaćinski”, rekao je Zenka.
Zenka je dalje naglasio da su ljudi koji su brendirali turizam u Crnoj Gori bili suočeni sa mogućnošću da sve izgube, i to na vrlo “enigmatičan način”.
Zenka je rekao da Ulcinj ne bježi od investicija, nego je otvoren za njih.
“Ulcinj nudi, ali ne nudi budućnost svojih potomaka”, rekao je Zenka. On je posebno zamjerio što je iz svih dogovora bila isključena lokalna uprava.
15.55 Spajić je kazao da je ključna stvar da lokalne samouprave i Vlada djeluju “ruku pod ruku” u ovakvim projektima.
“Za uspjeh projekta “Sunčani grad” jako je bitno osigurati dolazak kompanija koje će generisati nova radna mjesta, učiniti ovaj dio grada atraktivnijim za život i posjetioce. U tom kontekstu Vlada Crne Gore i nadležne institucije su, kroz usvajanje izmjena i dopuna Prostornog urbanističkog plana (PUP) Opštine Nikšić, omogućili razvoj ideje u vezi sa pomenutim projektom.
Ovo je u konačnom, uz intenzivnu komunikaciju, dovelo do Ugovora imeđu opštine i kompanije BIG FASHION, koja će na lokaciji, predviđenoj za “Sunčani grad” graditi veliki tržni centar. To nije sve jer su u toku razgovori sa još nekoliko velikih kompanija, poput LIDL-a, čiji bi dolazak u Nikšić mogao da ima multiplikativni efekat na razvoj ove lokacije”, rekao je Spajić.
15.48 Riječ je dobio poslanik Nove srpske demokratije Marko Kovačević.
Kovačević je upitao da li je Vlada spremna da se, na inicijativu Opštine Nikšić i Elektroprivrede, uključi intenzivnije u realizaciju projekta izgradnje novih hiljadu stanova u Nikšiću pod nazivom “Sunčani grad”.
15.40 Spajić je kazao da je Crna Gora infrastrukturno potpuno nerazvijena, a zahtjevi su daleko veći od onoga što mogu da istrpe naši putevi i aerodromi.
“Kada na to dodamo zapuštenu željeznicu, koju sada počinjemo da rekonstruišemo, i neiskorišćene potencijale Luke Bar, onda je jasno da je naša ekonomija dostigla u neku ruku limit. U takvoj situaciji, a sa motivom da u što skorijem roku dođemo do prosjeka Evropske unije, kada govorimo o ekonomiji, nemamo nikakvog izbora – ključnu infrastrukturu moramo da gradimo”, kazao je Spajić.
Istina, dodaje, radimo to konzervativno, pažljivo vodeći računa o zaduženju, kako bi maksimalno amortizovali uvećanje javnog duga, koji je dostigao aktuelni nivo zahvaljujući dominantno lošoj ekonomskoj politici Vlada prije 2020. koje su se zaduživale kako bi isplaćivale plate i socijalna davanja.
“Trenutna zaduženja su isključivo sa ciljem vraćanja dugova, koji nijesu nastali tokom mandata ove Vlade, i izgradnju infrastrukture neophodne za rast ekonomije. Na toj liniji je pomjeren početak radova na drugoj dionici auto-puta, da bi iskoristili grant Evropske unije i izuzetno povoljne kredite EBRD-ija, sa najmanjim uticajem na povećanje javnog duga. U sličnom aranžmanu ćemo nastaviti da unapređujemo puteve, kroz partnerstva sa kredibilnim organizacijama iz prijateljskih zemalja”, kazao je Spajić.
Ističe da će određena sredstva za izgradnju infrastrukture biti dostupna kroz Plan rast, a želja im je da dobar dio potrebnog novca nastavljamo da osiguravamo kroz grantove Evropske komisije.
15.30 Mirsad Nurković (BS) naveo je da se Vlada užurbano sprema za realizaciju jednog broja velikih infrastrukturnih projekata i da se ista ne mogu finansirati bez novih zaduženja.
“Kakvu će refleksiju imati ta nova zaduženja na ukupni javni dug države, uzimajući u obzir da bi ta nova zaduženja značila i nova velika investiciona ulaganja, a ista bi trebalo da odbace i nove prihode i da budu generator ekonomskog razvoja u srednjem roku”, pitao je Nurković.
15.20 Milović je na to odgovorio Spajiću da je sve rečeno u teoriji dobro, ali u praksi ne funkcioniše najbolje.
“Ako zaiste vjerujete da će ovaj model dovesti nove investirore, neće, jer vas demantuje zvanična statistika”, istakao je poslanik DPS i dodao da bi volio da vidi investitore u Crnoj Gori, ali ih “Vašim činjenjem tjerate iz Crne Gore”.
15.13 Spajić je odgovarajući na pitanje poslaniku Miloviću kazao da se nijedan sistem ne gradi i ne ruši za godinu.
“Ne sumnjam da ćete ga potkrijepiti kreativnim podacima, ali i sami dobro znate da se nijedan sistem ne gradi i ne ruši za godinu. A za trideset se, istini za volju, dalo štošta napraviti. Volio bih da ste se i upola ovako prilježno bavili efektima ekonomske politike vašeg političkog subjekta i njenim epilogom”, rekao je Spajić.
Spajić dalje navodi da ovi „impresivni“ rezultati ekonomskog tigra Balkana, ostvareni su na način što su zarade i penzije finansirali iz zaduženja sve do 2017. godine kada ste povećali opštu stopu PDV-a na 21%, smanjili zarade u javnoj upravi i zamrzli zapošljavanje u javnom sektoru.
“Javni dug u tom periodu je samo rastao, pa je 2011. javni dug iznosio 1,5 milijardi eura ili 45% BDP-a, a na kraju 2020. bio tri puta veći nego 2011. i iznosio 4,4 milijarde ili preko 105% BDP-a. U tom periodu prodata ili privatizovana javna preduzeća i građani oštećeni za stotine miliona kroz sumnjive privatizacije, dok su usljed „sive“ ekonomije na tražištu rada mnogi ostali bez zarađene penzije. Na kraju, našu ekonomsku politiku građani su dobro upoznali kroz programe Evropa sad 1 i 2 jer smo ih predložili i sproveli u korist svih građana nasuprot DPS modelu koji je rasprodajom državne imovine i favorizovanjem privilegovanih grupa stvorio građane prvog i drugog reda”, objašnjava Spajić.
15.10 Priliku da postavi pitanje premijeru iz redova DPS-a dobio je Nikola Milović.
“Ovo nije dom parlamentarizma, izvinjavam se građanima Crne Gore što ovo slušaju tri sata“, kazao je on na počektu.
Milović je upitao Spajića da li se podaci o ekonomskoj aktivnosti na kraju 2024. prva dva mjeseca 2025. godine mogu shvatiti kao javno priznanje Valde, da je vaš populističko-potrošački model doživio sunovrat?
“Da li ovaj ekonomski model koji vodi Crnu Goru u stanje finansijske nejednakosti, daljeg zaduživanja građana, povećanja akciza…?”, upitao je Milović.
15.00 Javio se nakon toga, proceduralno, Dritan Abazović.
“Ovo što piše u sporazumu sa Emiratima je skandal svih skandala“, rekao je Abazović i rekao da se “ođe rasprodaje država Crna Gora, na najbahatiji način, bez prethodnog plana”.
Spajić: Emirati garantuju za sporazum
14.54 Spajić je zatražio od Mandića da mu dozvoli da odgovori na pitanje Filipa Adžića.
“Govorili ste da li ili ne Emirati garantuju za projekat, pročitaću sporazum u kom se eksplicitno kaže da garantuje. To ide u našu korist jer je mnogo bolje ako imate potrebe da se sudite sa nekim, da se sudite sa privatnikom, a ne državom čovječe božiji”, objašnjavao je Spajić Adžiću sa podsmijehom.
Hahahaha…
— Ðetić (@KonteZanovic) March 26, 2025
Spajić je najjači lik😂 pic.twitter.com/ztZi8Myoey
14.51 Nakon što su poslanici zatražili pauzu zbog izgubljenog reda u toku sjednice, vratio se Andrija Mandić da ponovo predsjedava.
14.44 Poslanik DPS Andrija Nikolić kazao je da je predsjedavajuća Zdenka Popović izgubila kontrolu nad sjednicom.
“Ovako se nešto još nije desilo- da poslanika niko ne sluša dok govori, vrijeđaju se polsanici..moja molba je da sjednicu vratimo regularnom toku, da se premijer ne podsmijava i ne smijulji za govornicom, ako se ovako nastavi ni za koga nije dobro”, rekao je Nikolić.
Prethodno je bila polemika između poslanika URA Filipa Adžića i predsjedavajuće Zdenke Popović.
Adžić je više puta naglasio da rukovodstvo parlamenta nije reagovalo na Spajićeve uvrede na račun Abazovića i tog političkog subjekta.
14.25 Poslanik Urošević je na izlaganje Spajića kazao da su ulaganja Alabara “zdrava investicija”.
14.11 Premijer Milojko Spajić kazao je da mu je uvijek zadovoljstvo da dođe u parlament.
“Obično vidimo velike tenzije, čim se ugase kamere tenzije nestaju i svi se ljubimo, grlimo. Građani uživajte ispred kamera imate dovoljno teatralnih ljudi”.
Spajić je naglasio da je Vlada utvrdila međudržavni sporazum sa Ujedinjenim arapskim emiratima.
“Ovim smo omogućili najmoćnijim investitorima svijeta da dođu u Crnu Goru. Sličan sporazum razmatraju UAE i SAD, u koje će Emirati uložiti hiljadu i sto milijardi eura, a sličan sporazum poput našeg potpisala je i EU sa UAE”, naglasio je Spajić.
Spajić je dalje objasnio: “Emirati prvi put u istoriji direktno garantuju i stoje iza nekog projekta.. Razumijem da su ljudi zabrinuti, ali nema sa ovakvim nivoom ‘trange-frange'”, poručio je Spajić.
Spajić je potom kazao da se investicije tiču potencijalno i Budve, Bara, Nikšića…
Za odabir zemlje u koju ulažu, veliki i reputabilni investitori traže stabilan politički i ekonomski ambijent, kvalifikovanu radnu snagu i, što je najvažnije, sigurnost svoje investicije, garantovanu stepenom vladavine prava.
“Stoga smo, kao 44. Vlada, od prvog dana posvećeno radili na svim ovim oblastima, s ciljem da Crnu Goru učinimo atraktivnijom za strane investicije i omogućimo punu iskorišćenost njenog ekonomskog potencijala”, dodo je Spajić.
Crna Gora je, ističe, u junu prošle godine dobila pozitivan IBAR i zatvorila tri poglavlja, čime je konačno ostvaren napredak na polju vladavine prava.
“Takođe, predvidiv, podsticajan i transparentan poreski sistem predstavlja konkurentsku prednost u privlačenju stranih investicija. Usvojili smo Fiskalnu strategiju i sproveli program Evropa sad 2, koji je, uz Evropu sad 1, omogućio da Crna Gora postane država s najnižim i najkonkurentnijim poreskim opterećenjem rada u Evropi, što je ključno za poslovanje.
Na osnovu ove reforme očekujemo nastavak pozitivnih trendova ulaganja stranih investitora i intenziviranje investicionog ciklusa”, kazao je Spajić.
“Ovo nema nigdje na Balkanu, predsjednik Tramp se bori za ovakve investicije, to u vaše vrijeme nije moglo da se zamisli, 35 milijardi investicija. Ja vas molim da se manemo populizma i loših praksi koje tjeraju investitore”, poručio je Spajić.
Nećemo dozvoliti, kako je rekao Spajić, da “prljavi likovi” poput Ramaja dolaze u Crnu Goru.
“Nikad više to nećemo dozvoliti, samo ćemo dovoditi najjače investitore”.
13.56 Poslanik DPS Andrija Nikolić obavijestio je javnost da su jučerašnje kritike utemeljene i da se urušava duh parlamentarizma.
“Postigli smo dogovor na kolegijumu da svi poslanici opozicije koji su postavili pitanja ministrima iz Spajićeve Vlade dobiju priliku da ta pitanja obrazlože u parlamentu”.
Nedović: Abazović pojeo ‘hrđav ekser’; Abazović: Ne čudi ova izjava od nekog ko nosi isti broj cipela sa 10 i 30 godina
13.43 Poslanik Dritan Abazović kazao je Mandiću da su “ovo dječija posla”. On je dodao da u tome vidi “lošu namjeru Mandića”.
“Po kojim procedurama se došlo do toga projekta i ko je sa kim pregovarao“, upitao je Abazović, u vezi sa investicija Alabara u Ulcinj.
Abazović je dalje obraćajući se Čarapiću kazao: “A ti kad budeš krčio svoju imovinu možeš da se javiš, do tada da ćutiš, kao kad si ćutao kad sam iznosio argumente”.
Čarapić je na to odgovorio: “Ja ne ćutim. Meni ne možete da prebacujete da ćutim na zloupotrebe”.
13.39 Vasilije Čarapić (PES) reagovao je na izlaganje Konatara istakavši da je neprimjereno da Konatar iskazuje očekivanja da li je Uglješa Urošević (PES) upoznat sa temom u vezi koje postavlja pitanja, a tema se tiče investicija Mohameda Alabara u Crnu Goru.
“Ovo je elementarna nekultura. Mogao je da zastupa svoje stavove, a da ne unižava kolegu Uroševića”, rekao je Čarapić.
13.34 Miloš Konatar (URA) kazao je da ozirom na to da je URA na vrijeme poslala pitanje koje je trebalo da postave premijeru, nema prepreke da Spajić ne odgovori na njega.
“Pitanje je vezano za projekat UAE u Ulcinju. On je pametan čovjek, informisan i može da odgovori. U suprotnom baca sumnju da postoji spremnost da odgovori na druga pitanja i godpodina Uroševića upozna sa svime što se dešava u Ulcinju, a ne Abazovića koji je rođeni Ulcinjanin”, rekao je Konatar.
Prethodno je Mandić kazao da je Spajić kasno upoznat sa pitanjem Dritana Abazovića i da neće moži da odgovori na njega, te da za to sam snosi odgovornost.
Poslanik Demokratske narodne partije Milan Knežević pitaće Spajića da li su po njegovom i mišljenju Vlade u hrvatskom logoru Lora počinjeni ratni zločini nad Crnogorcima i Srbima.
Poslanica Radinka Ćinćur iz Posebnog kluba poslanika pitaće Spajića da li planira da Aerodrome Crne Gore da pod koneesiju na 30 godina, ill Vlada ima neki alternativni plan.
Poslanik Pokreta Evropa sad Uglješa Urošević naveo je da je u posljednje vrijeme bilo više informacija o dolasku novog investitora u Crnu Goru Mohameda Alabara i, očekivano, još više dezinformacija o samom investitoru, načinu realizacije, pa i samom projektu. On će pitati Spajića o kakvoj investiciji je riječ, šta preduzima na planu privlačenja investicija i kako uopšte ocjenjuje efekte ekonomske politike na trenutnu situaciju u zemlji.
Poslanik Socijaldemokrata Boris Mugoša pitaće Spajića kako komentariše činjenicu da je prošlogodišnji rast crnogorske ekonomije najmanji u posljednjih osam godina, izuzimajući korona godinu – 2020. Mugošu interesuje i da li stope rasta crnogorske ekonomije oko tri odsto godišnje garantuju dugoročnu održivost i stabilnost ekonomskog, odnosno finansijskog sistema i poboljšanje standarda građana.
Poslanik Demokratske partije socijalista Nikola Milović pitaće premijera da li se podaci o ekonomskoj aktivnosti na kraju prošle i prva dva mjeseca ove godine mogu shvatiti kao javno priznanje Vlade da je “populističko-potrošački ekonomski model doživio sunovrat”.
Poslanika Nove srpske demokratije Marka Kovačevića interesuje da li je Vlada spremna da se, na inicijativu Opštine Nikšić i Elektroprivrede, uključi intenzivnije u realizaciju projekta izgradnje novih hiljadu stanova u Nikšiću pod nazivom “Sunčani grad”.
Predstavnik Kluba poslanika Bošnjačke stranke Mirsad Nurković naveo je da se Vlada užurbano sprema za realizaciju jednog broja velikih infrastrukturnih projekata i da se ista ne mogu finansirati bez novih zaduženja.
“Kakvu će refleksiju imati ta nova zaduženja na ukupni javni dug države, uzimajući u obzir da bi ta nova zaduženja značila i nova velika investiciona ulaganja, a ista bi trebalo da odbace i nove prihode i da budu generator ekonomskog razvoja u srednjem roku”, pitao je Nurković.
Poslanica Socijalističke narodne partije Slađana Kaluđerović pitaće Spajića koji iznos dugova nastalih za vrijeme vlasti Demokratske partije socijalista do 2020. godine je vratila 44. Vlada, kao i prethodne dvije vlade.
“I koliko je još njihovih dugova ostalo da vraćamo i kada dospijevaju? U tom kontekstu, interesuje me na koji način planirate servisiranje dospjelog duga i koja je politika upravljanja javnim dugom”, navela je Kaluđerović.
Mehmet Zenka iz Kluba poslanika Demokratske unije Albanaca i Hrvatske građanske inicijative pitaće Spajića kakvi su njegovi planovi vezani za mega investiciju arapske firme Allmar koja obuhvata Veliku plažu u Ulcinju.
Šefa poslaničkog kluba Albanskog foruma Artana Čobija interesuje kakav je sadašnji Spajićev i Vladin stav kada je u pitanju decentralizacija. On je rekao da je Spajić prije više puta izjavio da opštinama treba vratiti neke nadležnosti koje su im oduzete.
“Da li podržavate da im se vrate nadležnosti nad obalom i izradom strategijskih planskih dokiinienata koji su neophodni za daiji razvoj i privlačenje investicija”, pitao je Čobi.
Preporučeno
Poslanik koalicije Albanska alijansa, Ilir Čapuni, zatražio je da mu se dostavi tabela na kojoj je prikazan iznos poreza na dodatu vrijednost koji je realizovan u svakoj opštini u Crnoj Gori 2020, 2021, 2022, 2023, prošle i tokom ove godine, kao i iznose realizovane naplate zakupa morskog dobra u svakoj primorskoj opštini.
Video