Peticija je pokrenuta 11. marta, a 19. marta je imala dovoljan broj potpisa

Rovčanin: Sekularizam ne podrazumijeva ateizam i antiteizam

Poslanik Demokrata i predsjednik Odbora Nikola Rovčanin obrazložio je zašto je Skupština ovoj inicijativi koja je pokrenuta 11.marta dala status prioriteta.

“Mi smo 25.marta obaviješteni da je elektronska peticija koja inače traje 60 dana već tada dosegla 6.000 potpisa, te smo kao odbor bili dužni da održimo sjednicu u roku od 20 dana, a to je danas. Inicijativa za uvođenje vjeronauke nije nespojiva sa sekularnom državom. Sekularizam ne podrazumijeva ateizam i antiteizam”, ističe Rovčanin.

Dodaje da sve evropske države, osim Francuske i Slovenije, imaju vjeronauku kao predmet u školama.

Poslanica Demokratske partije socijalista Aleksandra Vuković Kuč podsjetila je na dopis 90 nevladinih organizacija i civilnih aktivista, povodom najave da će Odbor za prosvjetu Skupštine Crne Gore razmatrati e-peticiju o uvođenju vjeronauke u škole koju je potpisalo preko šest hiljada građana.

“Ukoliko bismo to uveli kao izborni predmet mi bismo napravili najveću podjelu među učenicima”, istakla je Vuković Kuč.

Bojović: Sekularnost ne znači borbeno protivljenje vjeri i religiji

Poslanik Demokratske narodne partije Dragan Bojović kazao je da NVO treba da ovo pismo adresiraju na adrese EU i države zapadne demokratije.

“Činjenica je da u većini tih zemalja vjeronauka postoji u određenom obliku. Sekularnost ne znači borbeno protivljenje vjeri i religiji i niti znači suspendovanje religije i vjerskih zajednica, već znači obezbjeđvanje pune slpbode vjeroispovijesti ili nevjerovanje svima bez diskriminacije”, istakao je Bojović.

Podržaće inicijativu.

“Vjeronauka da bude jedan od izbornih predmeta koji može i ne mora da se izabere”, dodao je Bojović.

Obradović: Niko nema namjeru da uvodi vjerske običaje u škole, ne namećemo djeci, već dajemo mogućnost izbora

Poslanik NOVA-e Vaso Obradović ističe da se ovo pitanje suviše dramatizuje.

“Prvi argument je pravo na vjersko obrazovanje. Drugi je da naša djeca imaju pravo da se upoznaju sa kulturom i identitetom. Treći argument je razvijanje moralnih i etičkih vrijednosti. Pomaže međureligijskom dijalogu, toleranciji i razumijevanju naroda koji žive na ovom prostoru. Na kraju vaspitna i pedagoška komponentna koju bi taj izborni predmet imao. Mi to ne namećemo djeci, već dajemo mogućnost roditeljima i djeci da odaberu kao jedan od ponuđenih predmeta vjeronauku”, tvrdi Obradović.

Dodaje da niko nema namjeru da uvodi vjerske običaje u škole.

“Već da omogućimo djeci koja su zainteresovana da izučavaju vjeru”, istakao je Obradović.

Tvrdi da nema urušavanja obrazovnog sistema.

“Ovo je fino podešavanje obrazovnog sistema”, dodao je Obradović.

Bojanić Lalović: Šta vi želite – religijsku nastavu ili obrazovanje o religijama?

Zoja Bojanić Lalović iz DPS istakla je da ne prepoznaje dramatiku nego naslanjanje na Ustav i da su vjerske zajednice odvojene od države.

“Kršimo Ustav u kontinuitetu, a ovo je vrhunac kršenja Ustava. Šta vi želite – religijsku nastavu ili obrazovanje o religijama? Nemojte neznanje kao tezu da plasiramo građanima. Zanima me stav kolega iz PES obzirom da je ministarka Jakšić Stojanović rekla da vjeronauci nije mjesto u školama”, kazala je Bojanić Lalović.

“Zanima me stav kolega iz PES obzirom da je ministarka Jakšić Stojanović rekla da vjeronauci nije mjesto u školama. Moja inicijativa i inicijativa mojih kolega biće da ovo pitanje prosljedimo Ustavnom sudu”, istakla je Lalić Bojović.

Poslanica DPS-a je poručila Vasu Obradoviću da nema nijednog stručnog opravdanja za uvođenje predmeta vjeronauka

“Postoji isključivo političko opravdanje koji Vi danas iznosite. Obrazovanje o religijama već imamo u okviru izbornog predmeta. Postoji isključivo Vaša politička težnja da uvedete vjeronauku”, kazala je Lalić Bojanić, pitajući Obradovića ko bi u sklopu ovog izbornog predmeta bili predavači.

Obradović je na to kazao da niko ne želi da od obrazovnih ustanova pravi religijske.

“Ja sam jasno za to i svi mi da odvajamo sekularno i vjeru. Neće se pojaviti tamo sad ljudi u mantijama i raznim odorama i promijeniti školu… pružamo mogućnopst djeci da se dodatno edukuju kroz izborni predmet., istakao je Obradović.

Organizacije civilnog društva u Crnoj Gori protive se uvođenju vjerske nastave u obrazovni sistem jer smatraju da je to suprotno Ustavu, principu sekularizma i interesima djece i mladih.

“Za razmatranje ove inicijative ne postoji ni stručna ni društvena opravdanost. U državnim školama izučavaju se predmeti koji su utemeljeni u naučnim disciplinama. Suprotno tome vjerska učenja se zasnivaju se na dogmi, nepobitna su, ne dozvoljavaju sumnju i insistiraju na vjeri”, navode nevladine organizacije.

Ranije je iz Zavoda za školstvo saopšteno da se ove teme obrađuju kroz izborni predmet istorija religije, koji je dostupan u devetom razredu osnovne i u srednjim školama.

Srpska pravoslavna crkva u Crnoj Gori godinama traži uvođenje vjeronauke u državne škole. O tome je u više navrata govorio mitropolit Srpske pravoslavne crkve Joanikije navodeći da pravo na vjeronauku “spada u osnovna ljudska prava i prava djeteta na takvu vrstu obrazovanja”.

Nevladin sektor podsjeća da je prema Ustavu i važećim zakonima o obrazovanju, Crna Gora sekularna država u kojoj su vjerske zajednice odvojene od države.

Nenezić: Tema današnjeg odbora prosto rečeno trgovina, tgovina unutar aktuelne većine sklopljena na trulom kompromisu

Poslanik Socijaldemokrata Branislav Nenezić kazao je danas nešto više od tri mjeseca od stravične tragedije na Cetinju i pola godine od napada na srednjoškolca u barskoj Gimnaziji.

“Šta smo kao odbor uradili, šta su država i Vlada uradili? Ništa. Svakog dana u svakoj školi imamo vršnjačko nasilje u manjoj ili većoj mjeri. Šta smo tek uardili od tragediji na Cetinju. Ništa. Pitanje je trenutka kada će se u Crnoj Gori nažalost desiti slična situacija. Ovo što je tema današnjeg odbora je prosto rečeno trgovina. Trgovina unutar aktuelne većine sklopljena na trulom kompromisu”, naveo je Nenezić.

Danas će, dodaje, Odbor da donese zaključak da Vlada u roku od 45 dana donese odluku po ovom pitanju.

“Šta još u ovih 45 dana očekuje Crnu Goru? Očekuje izglasavanje sporazuma sa UAE, imenovanje predsjednika opštine Nikšić, ovo će biti još jedna trgovina. S tim što imamo dva dijela aktuelne većine-PES koji svoje djelovanje vidi kratkoročno, po sistemu “paf-paf”, i imamo koaliciju Za budućnost Crne Gore koja svoje djelovanje vidi dugoročnije i zbog malih interesa određene grupacije mi danas pravimo veliku štetu crnogorskom društvu. Ne može niko reći ovdje sad je li vjernik ili nevjrenik. Na kraju krajeva vjera je osjećaj, koji svi gradimo u sebi upražnjavamo je kako smatramo i kako smo učeni u svom domu, od svojih baba, đedova, roditelja, a ne nikako da moju ili bilo čiju djecu sjutra treba da uči ko zna koje nastavno lice. I ko zna ko može da predaje vjeronauku. Imamo li mi katedru na UCG za vjeronauku? Ne!  Gdje će se obavljati nastava? U školama. Ko će je obavljati, na koji način? Sa kojim skupocjenim vozilima će ta lica dolaziti”, pitao je Nenezić.

Marković: Vjeronauka i nauka ne mogu da se izučavaju pod istim krovom

Poslanik Pokreta Evropa sad Dane Marković mišljenja je da je riječ o najobičnijem primjeru dramatizacije.

“Niti je bilo potrebe da se raspravlja o ovome, niti mi imamo potrebu da mi iznosimo svoje ideje, stavove i osjećanja. Odgovor je krajnje jednostavan- vjeronauka ima svoju metodologiju, nauka svoju, mogu da žive pod istim krovom, ali pod istim krovom ne mogu da se praktikuju i izučavaju. Nećete u crkvi, džamiji ili bilo gdje vijdeti sveštenika koji praktikuje i prikazuje neki hemijski eksperiment. Tako mislim da u prosvjetnim ustanovima nema potrebe da postoji predavanja o nastanku zemlje onako kako ga vide različite religije”, ističe Marković.

Misli, kaže da su promašili temu.

– Shvatam objašnjenje Rovčanina da je to bila naša obaveza. Nikakve trgovine nema, nikakav sporazum sa UAE se neće potpisati u zamjenu za ovo. Ovo je stav koji svi treba da zauzmemo, naša ministarka je iznijela svoj stav i to je to – rekao je Marković.

Srećan je, kaže, što su njegovi prijatelji svih religija.

“I što je svi doživljavaju na svoj način. Apsolutno se slažem da je religija imala pozitivne efekte i na razvoj društva, nauke, kulture. Po svemu sudeći živimo u društvu koje je nastalo na osnovima, prije svega, hrišćanske tradicije. Ovo je najobičniji primjer dramatizacije isključivo stručnog pitanja”, rekao je on.

Obradović: Vjeronauka bi bila prirodna u školama jer se bavi onim na što smo zaboravili u trci za slobodama i ljudskim pravima – osnovnim stvarima koje su nas krasile kao tradicionalno društvo

Poslanik Nove srpske demokratije (NSD) Vaso Obradović ocijenio je, tokom rasprave o elektronskoj inicijativi za uvođenje vjeronauke u škole, da suviše dramatizujemo stvari koje su normalne.

“Da su normalne pokazuje da se kao izborni ili obavezni predemet u većini zemalja EU izučava vjeronauka. Moje mišljenje je da bi savremeni obrazovni sistem kao izborni školski predmet trebalo da sadrži vjeronauku i da bi ona kao takva bila prirodna jer se bavi onim što nam poprilično nedostaje jer u svoj toj trci za slobodama i ljudskim pravima zaboravljamo te osnovne stvari koje smo kao tradicionalno društvo posjedovali, koje su nas krasile, pod znacima navoda odvajale od drugih naroda, a to su ta duhovna, morala crta i kulturni aspekt. Sve te naše osobine su građene i proistekle iz vjerskih pitanja”, rekao je Obradović.

On je rekao da su u suštini sve ljudske slobode i prava proistekle iz tih zbivanja.

“A kao korijen im se može posmatrati osnovna ljudska sloboda se bavi slobodom, tj. da upražnjava vjeru”, rekao je Obradović.

Despotović: Dogma i vjeronauka razvijaju nekritičko mišljenje

Aleksandra Despotović iz DPS-a je ukazala da dogma i vjeronauka razvijaju nekritičko mišljenje.

“Vjeronauka jeste ograničenje kritičkog mišljenja. Takvo mišljenje se zasniva na autoritetu, a ako oćemo autoritarne režime: onda izvolite vjeronauku. Nauka i vjeronauka pod isti krov ne mogu. Škole su javni prostor đe se izučavaju predmeti koji su zasnovani na naučnim istraživanjima. Neko je cijeli život posvetio nauci da bi dokazao jednu hipotezu. Zahvaljujući nauci životni vijek nam danas nije 30 godina neko 70  i 80. Niko nikom ne spori lični osjećaj vjere jer ona može da se upražnjava u vjerskim ustanovama i zajednicama koje ova država itekako dobro finansira. Nikome prava nijesu uskraćena. Svako ima pravo da vjeruje i da ide u objekte koje smatra da treba. To je lični osjećaj. Nemojmo pod isti krov (javni i državni prostor) unijeti razdor među đecom. Ko će da mi objasni ako đeca idu na vjeronauku i čuju da nema Darvinove teroije, a druga dođu i kažu da je ima: između njih oko toga nastaje razdor. Nastaje razdor da li je zemlja okrugla ili nije – ovo su naučne stvar”, istakla je Despotović.

Pitala je imaju li pravo u ime đece odlučuju.

“Puštimo đeci da se razvijaju, pa neka oni budu ti koji će odlučivati đe da idu”, poručila je Despotović. 

Ćinćur: Ne treba nam segregacija

Nezavisna poslanica Radinka Ćinćur je rekla da je dovoljan alarm za ovu inicijativu peticija civilnog sektora.

“Da li su nam potrebni zdravomisleći pojedinci ili vjerujući poslušnici? Mislim da ćete se složiti da nam u školama treba više empatije, treba nam i više časova književnosti i drugih oblasti koje otvaraju nove vidike”, poručila je ona.

Upitala je zašto u najuspješnijim obrazovnim sistemima, poput baltičkih država, a u našoj regiji Slovenije, nema vjeronauke u školama.

“Mislim da nam ne treba segregacija u školama, na one koji idu na vjeronauku i na one neposlušne koji idu na građansko obrazovanje, pa i one koje se odnose na vjeroispovijest”, dodala je ona.

Reforma obrazovanja u Hrvatskoj, kako je podvukla, upravo nije u potpunosti uspjela zbog uticaja crkve.

Marković: Vjeronauka pomaže mladima da izgrade zdrav sistem vrijednosti

Branka Marković iz Demokrata je rekla da vjeronauka ima cilj da pomogne mladima da izgrade zdrav sistem vrijednosti, razviju osjećaj odgovornosti, poštovanja i ljubavi prema bližnjima.

“U vremenu kada su djeca izložena različitim izazovima modernog društva poput površnih sadržaja, nedostatka empatije, vjeronauka nudi stabilnost, pomaže izgradnji ličnog identiteta, djeca uče važnosti oproštaja, zajedništva i saosjećanja. To može biti oslonac u periodima ličnih dilema i preispitivanja – nudeći duhovnu perspektivu i snagu da se lakše nose sa problemima, ona ih ohrabruje da razmišljaju kritički, ali i srcem”, rekla je ona.

Milica Rondović iz NSD-a je rekla da vjeronauka može pomoći učenicima da postanu bolji ljudi koji razumiju važnost poštenja i brige za zajednicu.

“Pošto je bilo dosta priče o sekularnosti države, ovdje se radi isključivo pravu na slobodan izbor”, rekla je ona.

Zato, kaže, smatra da vjeronauka nije prijetnja zajedništvu, nego njegova dopuna.

Adžić: Istorija religije sasvim dobro pruža edukaciju o religiji

Poslanik Građanskog pokreta URA Filip Adžić je poručio da ne treba među građanima, naročito među djecom, uvoditi bilo kakve podjele.

“Samim tim bi što bi biranjem izbornog predmeta na neki način se predstavili drugačije od svojih školskih drugova i drugarica. Da bi u situacijama, kada bi samo jedan iz odjeljenja upražnjavao drugu vjeru, on bio odvojen od većine ili se osjećao neprijatno ili manje vrijednim”, dodao je on.

Zato, kaže, treba reći da u našim školama imamo Istoriju religije kao izborni predmet.

“Ako je vjeronauka samo edukacija o religiji, mislim da se to sasvim dobro i na odgovarajući način pruža u okviru Istorije religije. Nijesmo dobili odgovore ni ko bi pisao nastavni plan, ni ko bi bili predavači, ni ko bi garantovao djeci da neće biti stigmatizovana ili odbačena od strane svojih vršnjaka. Ne bih da preko najmlađih ubiramo političke poene i pokušavamo politički profitirati. Vidimo da određene partije dobro igraju na podjelama i da im se to isplatilo. Ipak će pobijediti razum i osjećaj odgovornosti u ovom društvu da ne smije da se kreće putem podjela”, naveo je Adžić.

Rekao je da cijeni stav Markovića iz PES-a da ovo nije nešto što bi oni podržali.

“Siguran sam, bez obzira na peticiju koja se potpisuje, neće biti dovoljne većine da u ovom momentu bez bilo kakve naučne razrade, pitanja ili istraživanja da ovo doprinosi razvoju društva ili umanjivanju podjela, mi uđemo u ovakav projekat”, dodao je on.

Obradović: Vjeronauka bi bila prirodna u školama jer se bavi onim na što smo zaboravili u trci za slobodama i ljudskim pravima – osnovnim stvarima koje su nas krasile kao tradicionalno društvo

Poslanik Nove srpske demokratije (NSD) Vaso Obradović ocijenio je, tokom rasprave o elektronskoj inicijativi za uvođenje vjeronauke u škole, da suviše dramatizujemo stvari koje su normalne.

“Da su normalne pokazuje da se kao izborni ili obavezni predemet u većini zemalja EU izučava vjeronauka. Moje mišljenje je da bi savremeni obrazovni sistem kao izborni školski predmet trebalo da sadrži vjeronauku i da bi ona kao takva bila prirodna jer se bavi onim što nam poprilično nedostaje jer u svoj toj trci za slobodama i ljudskim pravima zaboravljamo te osnovne stvari koje smo kao tradicionalno društvo posjedovali, koje su nas krasile, pod znacima navoda odvajale od drugih naroda, a to su ta duhovna, morala crta i kulturni aspekt. Sve te naše osobine su građene i proistekle iz vjerskih pitanja”, rekao je Obradović.

On je rekao da su u suštini sve ljudske slobode i prava proistekle iz tih zbivanja.

“A kao korijen im se može posmatrati osnovna ljudska sloboda se bavi slobodom, tj. da upražnjava vjeru”, rekao je Obradović.

Bojović: NVO da pošalju pismo zemljama EU i zapadne demokratije

Poslanik Demokratske narodne partije (DNP) Dragan Bojović poručio je da podržava elektronsku inicijativu o uvođenju vjeronauke u škole koju danas razmatra Odbor za prosvjetu, nauku, kulturu i sport.

Ukupno 114 nevladinih organizacija i devet građanskih aktivista stalo je u odbranu sekularnog javnog obrazovanja u Crnoj Gori i uputili su Odboru za prosvjetu, nauku, kulturu i sport spisak peticije kojom se protive uvođenju vjeronauke u škole.

Bojović ih je zamolio da ovo pismo adresiraju na države Evropske unije (EU) i zapadne demokratije.

“I neka njima objasne što je sekularna država. Činjenica je da u većini tih zemalja vjeronauka postoji u određenom obliku. U Njemačkoj je redovni dio nastave i garantovana je Ustavom, i u Austriji.. U Švajcarskoj u kantonima postoji takođe – može da se bira alternativa etika.. U Belgiji i Grčkoj. Čak i u određenim regijama u Francuskoj postoji mogućnost izbora. Sekularnost ne znači borbeno protivljene vjeri i religiji, niti suspendovanje religije i vjerskih zajednica. Podrazumijeva obezbjeđivanje pune slobode vjeroispovijesti ili nevjerovanja svima. to je anglosaksonski model”, naveo je Bojović.

Vaspitanje je, kaže on, u borbi za ljudska prava zaboravljeno.

“Počeli smo da nekako gubimo i na nivou znanja kvalitet. Sve ovo može da pomogne”, rekao je on.

Vaso Obradović je rekao da je saglasan sa Bojovićem.

Rovčaninu uvođenje vjeronauke nije nespojivo sa sekularizmom

Predsjednik Odbora za prosvjetu, nauku, kulturu i sport Nikola Rovčanin poručio je, nakon što je na dnevni red usvojena inicijativa za uvođenje vjeronauke u škole, poručio da smatra da ova inicijativa nije nespojiva sa sekularnom državom.

“Jer sekularizam ne nalaže ateizam nego neutralnost – jer država u njemu ne brani određena uvjerenja”, rekao je Rovčanin na početku sjednice.

Ova peticija pokrenuta je 11. marta, a Rovčanin kaže da se ovom odboru generalni sekretar Skupštine već 25. marta obratio sa dopisom u kojem ih je obavijestio da je elektronska peticija dosegla neophodnih šest hiljada potpisnika.

“Mi kao Odbor smo dužni da od obavještenja i dobijanja dopisa zakažemo i održimo sjednicu u roku od 20 dana. Danas je taj dan. Vodio sam račuina da se ova sjednica održi nakon realizovanih izbora u Nikšiću i Herceg Novom. Otvoreno je bilo pitanje da li ovaj odbor može da preuzme ovakvu aktivnost, ali smatram da ovaj Odbor treba da poštuje neposredne inicijative. Ovo je jedina peticija koja je dosegla šest hiljada potpisa”, rekao je Rovčanin.

Ova sjednica je, kaže, zakazana da bi se Odbor upoznao sa samom incijativom.

“Sljedeća procedura koja je propisana jeste da Odbor treba nakon upoznavanja sa inicijativom, treba da je uputi Vladi na mišljenje, a Vlada je dužna da da mišljenje u roku od 45 dana”, rekao je on.