Video
Na pitanja su odgovarali Damir Gutić, ministar socijalnog staranja, brige o porodici i demografije, Bojan Božović, ministar pravde, Anđela Jakšić Stojanović, ministarka prosvjete, nauke i inovacija, Admir Šahmanović, ministar energetike i rudarstva i Danilo Šaranović, ministar unutrašnjih poslova.
Poslanik BS-a Jasmin Ćorović pitao je ministra pravde Bojana Božovića da li planira da nešto učini po pitanju sprječavanja stvaranja, atmosferu linca” (kakvu smo npr. imali nedavno imali u Podgorici), čiji motiv su vjerska i nacionalna netrpeljivost, u ksenofobija, politički motivi i sl?
Ćorović podsjeća na incident u Podgorici, tokom kojeg je jedan mladić sa Zabjela povrijeđen nožem u sukobu sa stranim državljanima porijeklom iz Turske i Azerbejdžana koji je izazvao je burne reakcije građana.
“Mnogi građani smatraju da bi situacija bila drugačija da su počinioci bili domaći, a ne strani državljani, kao i da bi ovaj događaj prošao bez ozbiljnijih reakcija javnosti. Ipak, dok se čeka zvaničan izvještaj nadležnih institucija, postavlja se pitanje na koji način se ovakve situacije mogu spriječiti, te kako spriječiti da pojedinačni incidenti prerastu u opasne oblike kolektivne netrpeljivosti i nasilja”, kazao je Ćorović.
Božović je odgovorio da je činjenica da smo u prethodnom periodu vidjeli nemile scene na ulicama Podgorice, te da brzina kojom je eskalirala reakcija dijela građana govori o ozbiljnim problemima unutar našeg društva koje moramo rješavati zajednički.
Božović je takođe saopštio da je, u dogovoru sa predsjednikom Vlade i potpredsjednikom Ervinom Ibrahimovićem, inicirao zvaničnu posjetu Ankari.
„Uputio sam dopis kolegi ministru pravde Turske i očekujem odgovor u narednim danima. Biću spreman da posjetim Ankaru kada god kolega predloži, kako bismo poslali jasnu poruku da Crna Gora ne podržava nasilje, napade i atmosferu linča, i da ćemo dati institucionalni odgovor.“
On je kazao da je jutros razgovarao i sa ambasadorom Turske, te da će predstavnik Ministarstva pravde u Tužilačkom savjetu insistirati na bržem postupanju državnog tužilaštva, dok će i on lično, u okviru dozvoljenih nadležnosti, komunicirati sa sudskim organima.
On je podsjetio i na dobre odnose sa Turskom:
„Preko 250.000 naših građana porijeklom živi u Turskoj. Moramo nastaviti saradnju koja je u prethodnom periodu bila izuzetno kvalitetna, posebno u oblasti ekstradicija. Naši ljudi u Turskoj, kao i turski državljani koji poštuju zakone i propise Crne Gore, moraju se osjećati dobrodošlo i bezbjedno”, kazao je Božović.
Na pitanja sada odgovara ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović.
On je na pitanje poslanice Demokrata Anđele Vojinović, koliko stranih državljana boravi u Crnoj Gori, odgovorio:
“Prema evidencijama Ministarstva unutrasnjih poslova, u Crnoj Gori 97.995 stranaca ima odobren privremeni i stalni boravak u skladu sa Zakonom o strancima. Ukupan broj stranaca koji u Crnoj Gori borave po osnovu dozvole za privremeni boravak je 26.539. – Ukupan broj stranaca koji u Crnoj Gori borave po osnovu dozvole za privremeni boravak i rad je 41.792. – Ukupan broj stranaca koji u Crnoj Gori imaju odobren stalni boravak je 29.664”, ističe Šaranović.
Ministar dodaje da zemlje porijekla stranaca koji u Crnoj Gori borave po osnovu odobrenog privremenog boravka a koji su najzastupljeniji u Crnoj Gori su: Ruska Federacija, Republika Srbija, Turska, Bosna i Hercegovina, Republika Kosovo. Takode, po osnovu privremenog boravka u Crnoj Gori borave i državljani drugih država ali u znatno manjem broju.
“Kada je u pitanju stalini boravak koji stranci imaju u Crnoj Gori najzastupljeniji su državljani Republike Srbije, Bosne i Hercegovine, Republike Kosova, Hrvatske i Ruske Federacije.
Ministar je podsjetio da se u Skupštini Crne Gore već nalazi Predlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o strancima, koji, kako je naveo, predstavlja važan iskorak u modernizaciji sistema.
„Predlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o strancima koji je trenutno u Skupštini Crne Gore pruža pravni okvir za modernizaciju i unapređenje procedura – uvođenje elektronskog sistema za podnošenje zahtjeva, pojačane bezbjednosne mjere, bolju kontrolu nacionalnog interesa i kvalitetniju koordinaciju sa međunarodnim partnerima.“
On je dodao da će ovo rješenje dodatno osnažiti rad Ministarstva:
„Ovaj zakon će omogućiti da Ministarstvo nastavi da sprovodi efikasne, transparentne i zakonite procedure, balansirajući potrebe migracione politike, prava stranaca i standarde Evropske unije, sa ciljem postizanja najboljih mogućih rješenja u ovoj oblasti.“, kazao je Šaranović.
Šaranović je kazao i kako MUP bilježi incidente i povrede granice, koji potiču sa teritorije Kosova.
“U julu i avgustu evidentirano je sedam slučajeva šenlučenja na teritoriji Kosova u pograničnom području. U julu je pucano u objekat zadnje stanice ski centra “Hajla Štedim”, pri čemu je krov pogođen sa 20 projektila. U avgustu je registrovana povreda granice, a sa tri projektila pogođena je limena konstrukcija zadnje stanice ski centra. U momentu incidenta, patrola granične policije bila je neposredno ispod samog objekta”, naglasio je on.
Graničari dvije države održali su sastanke u Prizrenu i Rožajama, ističe Šaranović, pri čemu je postignut dogovor o konkretnim aktivnostima.
“Naš ambasador se sastao sa direktorom kosovske policije, a tom prilikom je saopšteno kako do sada nijesu našli dokaze koji bi potvrdili sumnju da su pucnji potekli sa njihove teritorije”, naveo je Šaranović.
Na pitanja sada odgovara Admir Šahmanović, ministar energetike i rudarstva.
Preporučeno
Sjednicu možete pratiti na linku ispod:
