“U osvit osamdesetih je izašla statistika u Americi prema kojoj je po broju televizora Jugoslavija bila svrstana u korpus zapadnih zemalja, vrlo bi bilo interesantno gdje bi se sada nalazila Crna Gora, poručila je poslanica Građanskog pokreta URA Božena Jelušić.
Ona je poručila da nam je popis nesumnjivo potreban jer moramo znati gdje smo.
– Popis je uslov da počnemo da donosimo razvojnu strategiju Crne Gore. Ne bi trebalo zaboraviti da su migracije trenutno sudbina svijeta. Njemci migriraju u Švajčarsku, Švajcarci u Ameriku, iz Azije migrijraju u Evropu, svako negdje.. Sigurno ćemo se suočiti sa promjenom naših kulturoloških i svih drugih normi, jer ćemo vjerovatno radnu snagu dobijati sa udaljenih destinacija – kazala je Jelušić.
Ona je kazala da je činjenica da je etnoidentifikacija bila jednaka političkoj identifikaciji.
– Polemike oko toga da li nacija, jezik i vjera trebaju da budu dio popisa, ja bih najviše voljela da ih nema, ali činjenica je da ova zemlja od toga odstupiti neće jer je kod nas etnoidentifikacija jednaka političkoj identifikaciji – poručila je Jelušić.
Ona je kazala da je savršeno moguće da će doći do politizacije rezultata.
– Ja se pitam šta će biti, i šta će se epohalno dogoditi ako se ispostavi da se više ljudi izjašnjava da govori srpskim jezikom, ili da su etnički Crnogorci.. Šta će se to fundamentalno u ovoj zemlji promijeniti? To znači da je cilj popisa politizacija i destabilizacija i ovo što čujemo u parlamentu definitivno jeste politizacija – kazala je poslanica GP URA.
Ona je kazala da je pitanje kakvi će biti rezultati i šta će to promijeniti u načinima našeg života.
– Oće li ovo sve više postajati zemlja mrtvih predaka, dok živi potomci idu da žive na zapad u zemlju koje garantuju bolje perspektive. Ne mislim da bi se trebalo boriti za zemlju mrtvih predaka nego za zemlju živih potomaka – poručila je ona.
Aleksić: Ovo će biti prvi slobodan popis nakon Drugog svjetskog rata
Nema nikakve sumnje da će popis biti izuzetno važan događaj, to će biti prvi slobodan popis nakon Drugog svjetskog rata, poručio je poslanik Demokratskog fronta (DF) Budimir Aleksić.
On je kazao da je popis trebalo da sprovede Vlada Zdravka Krivokapića, te da je i ova Vlada mogla da predloži Skupštini usvajanje ovog zakona.
– Popis je neophodan da bi imali temelj za razvoj zemlje, strategija razvoja zemlje gradi se na osnovu rezultata popisa, međutim, u Crnoj Gori popis je bio sredstvo za etnički inžinjering i za kreiranje etinčke strukture stanovništva – ocijenio je Aleksić.
On je poručio da je jedan od prioritetnih zadataka svake demokratske vlasti da na popisu obezbijedi slobodno izjašnjavanje svakog pojedinca.
– A ko neće da se izjasni, ne mora – dodao je on.
Poslanik Demokrata Momo Koprivica govoreći o Predlogu zakona o popisu rekao je “da su prilike u demokratskom smislu zrele, to bi zaista bio jedan statistički postupak”.
“Pravo na lično samoodređenje svakog čovjeka je neprikosnoveno. U demokratskom i građanskom društvu niko ne smije biti nagrađen a ni kažnjen zbog svoje etničke, vjerske ili bilo koje druge pripadnosti”, ocijenio je Koprivica.
Koprivica vjeruje da je crnogorsko društvo dovoljno zrelo da sačuva temeljne vrijednostzi
Poslanik SD-a Boris Mugoša je ocijenio da je termin popisa važan, iako je saglasan da nema uslova da se popis održi.
“Nije ni normalno da u zakonu stoji da vlada određuje kad će da se održi popis, tako da moramo dati neki termin i zbog toga smo predložili da to ne bude prije novembra sljedeće godine. Taj datum se može mijenjati. Nijesam optimista da će se i do novembra stvoriti uslovi”, rekao je on.
Poslanik DF-a Slaven Radunović je kazao da su trebali da se primijeni međunarodni statistički standardi da bi se objasnilo da Birački spisak nije uredu.
”Nije pitanje Srba i Crnogoraca glavni, nego što će se vidjeti nakon popisa da Crna Gora nema ni 600.000 stanovnika uz sve koji su se u međuvremenu doselili. Pitanje je hoće li imati i 550.000 stanovnika. Ovdje se ubjeđujemo godinama, da ljudi koji ne žive u Crnoj Gori nemaju prebivalište u Crnoj Gori, nego tamo gdje rade, gdje šalju djecu u školu i gdje se liječe. Samim tim nemaju pravo glasa. E, sad ćemo na popisu da vidimo ko živi a ko ne živi u Crnoj Gori”, rekao je on.
Prema njegovim riječima, svaki građanin Crne Gore koji se ponovo doselio, dobrodošao je da glasa.
“Sada je naša država jedan veliki Šavnik. Dolazi da glasa ko god hoće i odlučuje kako će kod nas da bude i onda se vrati na plate i na školstvo u inostranstvo. E ne može”, naveo je Radunović.
Kenana Strujić Harbić iz BS-a je kazala da smo u posljednje dvije godine osjetili kao da nam je već bio popis.
”Zbog folklora, gdje se svaka prilika iskoriušćena da se istakne nacionalna pripadnost nama susjedne države”, kazala je Strujić-Harbić.
”Ne postoji nijedan razlog da se sada donosi zakon o popisu za koji ne znamo da li će biti uslova da se održi. Prije ga vidim kao neko dokazivanje partija na vlasti”, ocijenila je poslanica BS-a.
”Jesmo za popis, ali u fer atmosferi. Bošnjaci u CG treba budu svjesni da će ovaj popis odrediti ubuduće naš položaj. Zato molim sve ripasnike islamske vjere da se izjasne kao Bšnjaci koji govore bosanskim jeszikom”, dodala je Strujić Harbić.
Poslanik PZP Branko Radulović čestitao je na početku rukometašicama na hrabrosti.
“Po projekcijama UN 2050. će biti stanovnika u CG 500.000. Biće nas sve manje.”, kazao je on.
On je poručio da je popis jedna “normalna stvar” koji se radi svakih 10 godina.
“Popis treba da da tri slike, etnos i kulturošlo stanje, socio-ekonomsko i treće stanje nekretnina itd. Građani CG krajnje je vrijeme da kažemo ko smo i što smo.”
Damjanović: Popis da bude rasterećen politike
Ministar finansija Aleksandar Damjanović je poručio da popis mora biti rasterećen dnevne politike.
“Smatram da ga treba održati i da je zadnji voz da se održi naredne godine. 1. oktobar, 1. novembar naredne godine. Maj je rezervisan za predsjedničke izbore a tokom jeseni naredne godine ne bi trebalo da bude ništa što bi omelo sprovođenje ove aktivnost”, kazao je Damjanović.
Popis u Crnoj Gori služi isključivo da bi se prebrojavali, ocijenio je poslanik Srđan Pavićević, ističući da je to crnogorski “El klasiko”.
“Prebrojavamo se, to je najomiljenija disciplina u Crnoj Gori, blago onima što ih ima malo više i teško onima što ih ima imalo manje. Popis u normlanom svijetu služi kao vodič državnih politika, daje statističke podatke koji opredjeljuju državne politike iz domena ekonomije, socijalne politike, zdravstva, obrazovanja, privrede, turizma. Tome služi popis, a nama da se prebrojimo”, poručio je Pavićević.
On je rekao da moramo znati koliko nas ima, i da nam popis determiniše koliko je ljudi napustilo ovu državu i zbog čega.
“Ajde da vidimo zbog čega ljudi napuštaju sjever, zbog čega nam idu mladi ljudi. Da vidimo zbog čega su ljudi iz Petnjice i Rožaja otišli u konvojima”, rekao je Pavićević.
On je poručio da nam nije potreban popis pun strasti “u kojoj je neko na pobjedničkoj, a ne ko na suprotnoj strani”.
“Šta će se desiti ako bude više Crnogoraca ili Srba, hoće li ovo da postane nacionalna država?”, upitao je Pavićević.
On je poručio da “postojanje nacionalne dominacije” podrazumijeva nacionalnu hegemoniju, što je opasnost.
“Crna Gora je sastavljena od suprotnosti koje su izutetno komplementarne i čine jedno jedinstvo”, poručio je Pavićević, ističući da Crna Gora u sebi ima “crnogorsku i srpsku nacionalnu bit”.
“Kao osnove pravoslavno-hrišćanske biti, koje su toliko vezane da čine jedno jedinstvo”, dodao je Pavićević.
Poslanik Socijaldemokrata (SD) Boris Mugoša je poručio da je popis neophodan i da su benefiti višestruki, ali moramo učiniti sve kako bi se dobili kvalitetne podatke koji će uticati na niz javnih politika.
“To treba da nam je fokus u popisu jer on za to služi. Ne bi trebalo da dozvolimo da prikupljanje bilo kojih drugih podataka utiče na kvalitet ovih, a bojim se da stvaramo atmosferu oko popisa gdje će fokus biti na onim podacima koji nijesu važni za kreiranje ovih razvojnih politika i da će upravo insistiranje na tim podacima uticati na kvalitet onih koji su važni i koji bi trebalo da nam pomognu da donosimo adekvatne dugoročne politike u Crnoj Gori. Zbog toga jesam za to da se prikupljaju podaci koji treba da se prikupljaju, koji su vezani za obrazovnu, zdravstvenu, regionalnu, socijalnu i politiku demografskog razvoja – kazao je Mugoša dodajući da “tu dolazimo do izazova pred kojim se nalazimo – izazov činjenice da će zbog instistiranja na prikupljanju podataka o nacionalnoj pripadnosti, vjeri i jeziku doći do stvaranja amosfere da će se napraviti predizborna kampanja na bazi popisa”rekao je Mugoša.
On je kazao da će se fokus u zemlji, ali i van nje, ugroziti kvalitet drugih važnih podataka.
Pogledajmo i uredbu Evropskog parlamenta i Savjeta evrope koji su obavezni podaci, a koji opcioni podaci. Nije slučajno da su opcioni podaci o nacionalnoj i etničkoj pripadnosti, vjeri i jeziku. Vidimo i stav Eurostata i ekonomskog komiteta UN koji takođe kažu da su ovo opcioni podaci. I kad pogledate strukturu popisa u Evropi, samo u jednoj trećini se prikupljaju ovi podaci, to se ne dešava ni u Austriji, ni u Belgiji, Italiji, Španiji…
On je poručio da bi Crna Gora trebalo da ide ka modernim statističkim praksama najvećeg dijela razvijenih društava.
“To nema veze sa dnevnom politikom jer ti podaci na kojima se insistira, statistički ne služe za bilo što”, kazao je Mugoša.
On je kazao da će SD podnijeti amandman da se iz popisa predviđenog izostave pitanja koja se tiču nacionalne, etičke pripadnosti, vjere i nacije.
“Moramo da radimo na afirmaciji koncepta građanske države. Građanin je nosilac suvereniteta u Crnoj Gori”, poručio je Mugoša.
Poslanik SD-a je dodao da se moraju jačati i afirmisati manjinska prava.
“Ali nije popis jedini način za to”, dodao je Mugoša.
Izvjestiteljka Zakonodavnog odbora Maja Vukićević je kazala da je odbor sa četiri glasa za i tri uzdržana ocijenio da je predlog zakona u skladu sa pravnim sistemom. Ona je kazala da je odbor odlučio da podnese više amandama koji su tehničke prirode.
“Tokom rasprave na odboru nijesmo čuli nijedan valjani pravni argument zbog čega popis ne bi trebalo da bude sproveden, čili smo samo da ako se na popisu utvrdi da ima više Srba da će Crna Gora nestati, što je neozbiljna i neprihvatljiva argumentacija”, poručila je Vukićević.
Ona je istakla da je popis statistička kategorija, te poručila da nema potrebe da se od toga pravi nacionalno pitanje.
“Nikako ne smijemo da zaboravimo da smo živjeli u ambijentu koji je kreirao režim Demokratske partije socijalista (DPS) gdje se ljudi nijesu mogli slobodno izjasniti”, kazala je Vukićević.
Poslanik DF, Dejan Đurović kazao je da popis u Crnoj Gori predstavlja političko pitanje,
“U procesu razbijanja srpskog naroda u bivšoj Jugoslaviji, kreatorima projekta glavno oružje postaje popis stanovništva. Dominantna srpska svijest u Crnoj Gori na kraju i posle II Svjetskog rata je mijenjana kako bi se Srbi preveli u Crnogorce i da se novostvorena nacija odvoji od srpske. Ovo je rađeno u početku tako, da kreatori projekta iz KP govore da su Crnogorci i Srbi isto te da je to zbog federelizacije Jugoslavije. Ovo je onda razrađivano kroz partijske instrukcije, kvaziobrazovanje, radio i TV sadržaj”, rekao je Đurović.
Ministar finansija, Aleksandar Damjanović kazao je da je Vlada utvrdila zaključke koje je dostavila parlamentu, a da četvrti predviđa usaglašavanje sa Skupštinom.
“Ovo je vid uvažavanja i potrebe da vlada ne prejudicira datum održavanja popisa. On ne može biti održan kad su izborne kampanje. Ne može biti održan ni u ljetnjim ni zimskim mjesecima. Bilo bi poželjno da bude održan u situaciji elementarne političke stabilnosti. Mi je trenutno nemamo. Objektivno iz ove vizure stvaramo uslove da se on sprovede nakon nekog vremena”, rekao je Damjanović.
On je kazao da je realno, da bi popis morao da bude održan u oktobru ili novembru naredne godine.
“Pola godine je neophodan period za pripremu državnih organa i lokalnih samouprava i da se kroz stabilnost i političko okruženje, dobro je da imamo period da se spremimo”, rekao je Damjanović i najavio da će sprovođenje popisa koštati pet miliona eura.
Riječ je prema njegovoj ocjeni ključna aktivnost za Monstat.
Zakonodavni odbor je 26. oktobra, sa četiri glasa za i tri protiv, ocijenio da je predloženi zakon u skladu sa Ustavom.
Božović: Sazreli uslovi da građani izraze svoje mišljenje
Poslanik Bogdan Božović je kazao da je popis veoma važan alat u rukama države preko kojeg se mogu definisati politike.
”Takođe, popis nam prikazuje kakva su demografska kretanja bila u prethodnom periodu. Svjedoci smo da se značajan dio stanovništva iz sjevernih regija iselio u druge regije ili u inostrastnvo. Sve je to dokaz katastrofalne politike koju je vodila prethodna vlast”, kazao je Božović.
SNP je kako dodaje insistirala da se u što kraćem roku nađen ovaj predlog zakona.
”Ne da bi se prebrojavali nego jer su u crnogorskom drštvu konačno sazreli uslovi da građani izraze svoje mišljenje. SNP se uvijek borila za jednaku i nedovsmislenu pravdu i prava”, kazao je on.
Poslanik Dragan Bojović kazao je da pitanja o vjeroispovijesti i nacionalnom opredjeljenju ne dovode do usijanja atmosfere.
”Ako čovjek ne zna ko je, ako se odrekne sebe, svojih predaka i sistema vrijednosti, on postaje čovjek bez svojstava, podložan svakoj manipulaciji pa i svakoj konfrontaciji i podjeli”, kazao je on.
Kako je dodao, da bi čovjek bio čovjek, on mora imati ”svoje ja i svoj identitet”.
”Ta se identifikacija između ostalog se vrši krozt očuvanje svojstava i vrijednosti koje smo naslijedili od naših predaka. Odricanje toga vodi nas ka totalnoj depersonalizaciji i dehumanizaciji gdje se gube ljudski odnosi”, kazao je on.
Božović: Sazreli uslovi da građani izraze svoje mišljenje
Poslanik Bogdan Božović je kazao da je popis veoma važan alat u rukama države preko kojeg se mogu definisati politike.
”Takođe, popis nam prikazuje kakva su demografska kretanja bila u prethodnom periodu. Svjedoci smo da se značajan dio stanovništva iz sjevernih regija iselio u druge regije ili u inostrastnvo. Sve je to dokaz katastrofalne politike koju je vodila prethodna vlast”, kazao je Božović.
SNP je kako dodaje insistirala da se u što kraćem roku nađen ovaj predlog zakona.
Preporučeno
”Ne da bi se prebrojavali nego jer su u crnogorskom drštvu konačno sazreli uslovi da građani izraze svoje mišljenje. SNP se uvijek borila za jednaku i nedovsmislenu pravdu i prava”, kazao je on.














