Poslanica DPS-a Suzana Pribilović pitala je Spajića koliki je broj državnih službenika i namještenika trenutno zaposlenih u Ministarstvu finansija i socijalnog staranja, kao i koliko je lica, u periodu od 7. decembra 2020. do 6. oktobra 2021. angažovano u tom resoru po osnovu neke vrste ugovora (ugovora o privremenim i povremenim poslovima, ugovora o dijelu, ugovora o pružanju usluga, konsultantskim, ekspertskim, rada na projektu), kao i dugim oblicima angažovanja.

Spajić je odgovorio da u ministarstvu radi 293 državna službenika – po ugovoru o djelu je angažovano njih 15.

”Nema angažovanih po osnovu drugih ugovora. Ova Vlada je uspjela da smanji troškove za 10 posto ukupnog budžeta iako nismo smanjivali plate, penzije, agrobudžet i kapitalne investicije. Nismo ni otpuštali ljude. Obećanje premijera Krivokapića je u potpunosti održano”, rekao je Spajić.

Pribilović je kazala da sistematizacija predviđa zapošljavanje još 200 osoba te da je suludo govoriti o optimizaciji.

”Po osnovu ugovora koje ste mi dostavili, njih 15, vi isplaćujete nešto više od devet hiljada eura za ove osobe. Iz izvještaja za oktobar vaše ministarstvo na ugovore o djelu troši 24 hiljade eura. O smanjenju troškova u oblasti javne potrošnje, vidimo iz priloženog”, kazala je Pribilović i istakla da je interesantno da su za odnose sa javnošću pored već zapošljenih angažovane dvije osobe.

”Ako se odlučite da drugoj osobi raskinete ugovor građani su dužni da joj isplate sve naknade sa porezima do isteka ugovorenog roka – navela je Pribilović i ukazala da postoji jedan ugovor sa osobom koja ima srednju stručnu spremu koja se bavi evidencijom zahtjeva za jednokratnom novčanom pomoću i koja “se zove kao jedna politička aktivistkinja iz Budve koja pripada vladajućoj većini”.

Poslanik Liberalne partije Andrija Popović pitao je što će Vlada učiniti kako bi sanirala tešku socio-ekonomsku situaciju u zemlji.

”Uz to, ima oko 60.000 zaposlenih manje nego prije dvije godine, sada oko 145.000, a nezaposlenih oko 55.000, što je čak 20.000 više nego prije dvije godine. Kako je za dvije godine izgubljeno 60.000 radnih mjesta, samo u Podgorici 27.000, može li se sve pripisati pandemiji? Može li se u ovakvoj strukturi privrede realizovati marketinški slogan “Evropa sad” ,pitao je Popović.

On je kazao da će podržati sve što Spajić predloži, iako se sve kosi sa ekonomskim pravilima.

”Ali možda ima taj način, možda ste vi uspjeli nešto što niko nikad u istoriji nije”, rekao je Popović uz ocjenu “što će se dalje dešavati, vidjećemo”.

Spajić je kazao da je stanje u ekonomiji naročito prošle godine bilo alarmantno, što je, kako je ponovio, posljedica naslijeđenog stanja.

”Smatram da su neophodne radikalne promjene u kreiranju i vođenju ekonomske politike, kako bi svi građani kroz povećanje standarda to osjetili. Evropa sad nije marketinčki trik i on će mjerama direktno uticati na ostvarenje ciljeva”, rekao je Spajić.

Popović je kazao da je Spajićev marketing vrlo uspješan. 

”Žao mi je što vjerovatno nećete moći da branite taj slogan u parlamentu kod Budžeta. Pretpostavljam da ta Vlada neće ni postojati u tom momentu, ali možda kod neke buduće Vlade, vidim da dobro lobirate”, odgovorio je Popović u komentaru na izlaganje ministra.

Poslanik Demokrata Dragan Krapović pitao je ministra Spajića zbog čega nije produžena mjera primjene niže stope PDV-a od 7% koja je istekla 31. avgusta 2021. godine a odnosila se na pripremanje i služenje hrane, pića u objektima za pružanje ugostiteljskih usluga.

Poslanik DPS Jevto Eraković pitao je Spajića koliko će prema procjeni Ministarstva finansija iznositi tekuća potrošnja zdravstvenog sistema u 2021. godini.

Takođe, koliko će iznositi neizmirene obaveze u 2021., odnosno koliko novca nedostaje za potrebe zdravstvenog sistema u 2021.godini, i kako je planirano da se obezbijede nedostajuća sredstva u 2022.godini da bi zdravstveni sistem funkcionisao bez problema.

“Da li će zaposleni u zdravstvu primiti decembarske zarade, jer fali devet miliona eura”, pitao je Eraković.

Spajić je kazao da ono što je u budžetu nijesu zarade koje će ljudi da primaju. 

”Povećanje će da bude 12,5 posto u bruto iznosu. U neto iznosu sa smanjenjem opterećenosti na rad u prosjeku 17,5 odsto. Neki ljudi će primiti mnogo više od toga, neki će primiti između 30 i 40 odsto, neto povećanja”, navodi Spajić.

Vlada je prema prijedlogu zakona o budžetu za 2022. godinu za Fond za zdravstveno osiguranje planirala 3o3 miliona eura.

“Mi smo iz rezerve isplatili sve vakcine. Mi ćemo do kraja godine imati značajne uštede”, rekao je Spajić.

FZO duguje 23,35 miliona eura.

Eraković je ponovio da za decembarske zarade nedostaje devet miliona eura.

”Montefarmu država duguje već 45 miliona eura, to važi i za privatne apoteke kojima država ne plaća od septembra”, rekao je Eraković.