Ipak, Vajc naglašava da na tom putu postoji mnogo izazova sa kojima se država suočava, a kao neke od njih ističe vladavinu prava, kao i Poglavlje 27, sa posebnim osvrtom na izgradnju postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda.

,,Izgradnja ovog postrojenja i ono što se dešava u vezi sa tim pokazuje gdje bi potencijalni problemi mogli da se pojave i dovedu u pitanje sposobnost za zatvaranje pregovora u predviđenom roku. Prepreku na putu ka EU može da predstavlja i nedostatak pravosnažnih presuda u slučajevima visoke korupcije i teškog kriminala”, ističe Vajc.

Znamo da su identitetska pitanja trovala ovaj region već više od 30 godina. Crna Gora je uspjela da sve to preživi sve te ratnohuškačke retorike i identitetske politike i da zadrži građansku državu, državu koja je tu za sve svoje građane, bez obzira na njihovu etničku pripadnost. To je veliko bogatstvo koje Crna Gora ima. Nadam se da su građani, kao i velika većina u Vladi i Skupštini, spremni da to bogatstvo odbrane, da brane građansku državu zasnovanu na volji njenih građana, a ne pod uticajem spoljnih faktora

Sagovornik Pobjede ističe i da ne može zaviriti u glave svakog člana Vlade ili parlamenta, ali može, navodi, da primijeti da ponekad dolazi do provokacija koje se odnose na događaje iz prošlosti, kao i da postoje intervencije vezane za identitetska pitanja.

Govoreći o postupanju Srpske pravoslavne crkve, Vajc kaže da SPC „mora držati ruke podalje od politike“.

– Postoji jasna podjela između crkve i države i ta granica se ne smije narušavati. Žalim što se Srpska pravoslavna crkva miješa u političke procese odlučivanja. To iskreno i otvoreno kažem, i smatram da bi i crnogorska vlada i Skupština morali da reaguju jasno i principijelno na takvo ponašanje, naveo je evropski poslanik.

POBJEDA: Upravo je završeno dvodnevno zasijedanje POSP-a. Kakvi su vaši utisci o političkoj situaciji u zemlji?

VAJC: Prije svega, iz moje perspektive najvažnije je to što zemlja – dakle i parlamentarna većina i opozicija – pokazuju spremnost da ulože sve napore i osiguraju svu potrebnu legislativu u vezi sa EU integracijama. I to je zaista izuzetno važno. Kada je u pitanju parlament, to je mjesto gdje izražavamo različita mišljenja, parlament je često mjesto gdje saradnje i nema previše, imate većinu, imate opoziciju. Ali ovdje članovi Skupštine pokazuju da mogu da nastupe jedinstveno kada je riječ o zakonodavstvu vezanom za EU, i to je zaista dobra stvar. Što se tiče vlade i njenog sastava, nije na meni da to previše komentarišem. To je izbor crnogorskih građana, građana koji glasaju, i većina je formirana uz veliku podršku. Vidim da Vlada ostvaruje rezultate kada je riječ o EU integracijama, a ostala pitanja treba da riješe sami crnogorski građani.

POBJEDA: Uvjerili ste se u izazove sa kojima se Crna Gora suočava u ovom trenutku. Neki su produkt političkih nestabilnosti, poput nepotpunog Ustavnog suda?

 VAJC: Nažalost, moram reći da i ovdje u Crnoj Gori, ali i u širem regionu – a da budem iskren, to se dešava i u nekim evropskim državamaponekad svjedočimo tendenciji političkih partija ili vlada da određene pozicije popunjavaju osobama bliskim ili više-manje povezanim sa određenim političkim opcijama. Međutim, kada je riječ o vladavini prava, pravosuđu, ustavnim sudovima ili višim sudskim instancama, te oblasti moraju biti depolitizovane. Potrebni su nam ljudi koji su nezavisni od političkog uticaja i koji svoj rad zasnivaju isključivo na Ustavu a ne na političkom stavu bilo većine ili manjine u tom trenutku.

Isto važi i za Centralnu banku. Smatram da je njena nezavisnost od ključnog značaja za ekonomski razvoj zemlje, za investicionu klimu i za stabilnost finansijskog sektora. Dakle, imenovanje nezavisnih članova u upravljačka tijela Centralne banke ima presudnu važnost za dalji ekonomski napredak.

Isto se odnosi i na članove Državne revizorske institucije ili nacionalnog javnog servisa. Taj proces mora biti zasnovan na zaslugama i stručnosti, i moraju se birati nezavisne ličnosti koje imaju profesionalne kapacitete da obavljaju te odgovorne poslove.

Vidim da se u Crnoj Gori sve više pažnje posvećuje upravo stručnosti kandidata, a sve manje partijskim afinitetima prilikom popunjavanja ovakvih tijela. Još nijesmo u potpunosti stigli tamo gdje bi trebalo da budemo, ali primijetan je pozitivan pomak.

 POBJEDA: Bliži se usvajanje paketa proširenja od strane Evropske komisije. U sklopu toga biće objavljen izvještaj o napretku Crne Gore. Da li će, po vašem mišljenju, on odraziti stav pojedinih zvaničnika u Briselu koji šalju optimistične poruke o članstvu Crne Gore u EU 2028. godine?

VAJC: Apsolutno, mogu da podijelim sa vama da su svi moji sagovornici sa kojima sam se pripremao za ovu misiju, dakle iz Evropske komisije, Službe za spoljne poslove, kao i iz ambasada država članica izrazili jedinstveno mišljenje koje do sada nijesam imao prilike da vidim. Praktično svi relevantni akteri iz institucija Evropske unije – Savjet, Komisija i Evropski parlament dijele uvjerenje da Crna Gora ima realnu šansu da završi pregovore do kraja sljedeće godine, i realnu šansu da postane članica Evropske unije 2028. godine.

Čak i kolege koje se zalažu za unutrašnje reforme unutar same Evropske unije prije proširenja, kada je riječ o Crnoj Gori, priznaju da u ovom slučaju nema potrebe za dodatnim prelaznim koracima. Kažu mi da Crna Gora može biti primljena i u okviru postojećih ugovornih okvira Unije. Dakle, s naše strane ne vidim nikakve prepreke. Jedina potencijalna prepreka koju bih mogao da prepoznam jeste moguća destabilizacija političke scene u Crnoj Gori, ali ni to ne vidim kao ozbiljan rizik, jer je jasno da postoji saradnja između većine i opozicije.

Mislim da je ovo možda jedina oblast u kojoj zaista postoji konstruktivna saradnja među političkim akterima kada je riječ o finalizaciji pregovaračkog procesa. Zbog svega toga sam umjereno optimističan, a taj optimizam dijele i relevantni akteri iz Komisije, Savjeta i Parlamenta.

POBJEDA: Uprkos opštem optimizmu, novija istorija nas je naučila da Crna Gora na putu ka EU zakoči onda kada najviše treba da ide naprijed. Što su danas najveći izazovi na putu ka glavnom nacionalnom interesu – članstvu u EU?

VAJC: Ono što je od izuzetno velike važnosti, posebno za države kandidate, jeste sve što se tiče vladavine prava. Moram jasno istaći važan rad koji obavlja državno tužilaštvo, kao i sve institucije koje s njim sarađuju. Hapšenja lica optuženih za visoku korupciju, pa čak i za organizovani kriminal, predstavljaju važan signal i prema državama članicama.

Policijska saradnja funkcioniše veoma dobro. Ipak, ono što bi moglo da predstavlja prepreku na evropskom putu jeste to ukoliko ne vidimo pravosnažne presude. Potrebno je da vidimo okončane sudske postupke. Naravno, to je isključivo u nadležnosti pravosuđa, i dobro je da je tako pravosuđu ne trebaju moje preporuke. Ali sa stanovišta država članica, mogu reći da je ovo tema od izuzetnog značaja.

Tu je i Poglavlje 27, koje se odnosi na zaštitu životne sredine, biće posebno teško za zatvaranje. Mnoge mjere i aktivnosti koje su potrebne za zatvaranje ovog poglavlja zahtijevaju ne samo mjesece, već i godine da se sprovedu. Trenutna dešavanja u vezi sa postrojenjem za preradu otpadnih voda u Glavnom gradu pokazuju gdje bi potencijalni problemi mogli da se pojave i dovedu u pitanje sposobnost za zatvaranje pregovora.

Nadam se da naši crnogorski sagovornici, kao i predstavnici Vlade, razumiju da oko Poglavlja 27 još ima mnogo posla. Mi smo spremni da pružimo podršku, ali ovo bi mogao biti jedan od „kamena spoticanja“, pored pitanja vladavine prava.

Da budem potpuno iskren – bez funkcionalnog Ustavnog suda neće biti moguće zatvoriti poglavlja 23 i 24. Ustavni sud je ključni stub demokratije i demokratskih procedura, i to je pitanje koje i dalje ostaje otvoreno. Dobili smo potvrde da se njegovo rješavanje planira za oktobar.

I ovdje smatram da Vlada i Skupština moraju da sarađuju i međusobno, i sa Predsjednikom, koji takođe ima važnu ulogu u ovom procesu. Ovo pitanje ne bi smjelo da se koristi za svakodnevne političke igre. Riječ je o pitanju od suštinskog značaja za cijelu državu, ali i za proces pristupanja EU. I to bi moglo biti potencijalno usko grlo. Ipak, uvjeren sam da su rješenja na pomolu.

POBJEDA: Osim izazova unutar same zemlje, tu su i izazovi oličeni u činjenici da mnogi ne žele da vide Crnu Goru u EU, o čemu je govorio izvjestilac EP za Crnu Goru, Marjan Šarec. Što mislite, ko ne želi Crnu Goru u EU, da li takvih ljudi ima i u parlamentarnoj većini?

VAJC: Ovo su stvari o kojima ne bih volio da spekulišem. Prije svega, nijesam ovdje u ulozi da komentarišem političke preference, jer je to isključivo izbor građana Crne Gore. Da li se meni ti izbori dopadaju ili ne to uopšte nije važno. Činjenica je da postoje ljudi koji ne žele da ova zemlja postane članica Evropske unije. I to je legitimna pozicija. To je slobodna volja i pravo nezavisne države i njenih građana da na kraju odluče da li žele članstvo ili ne. Takođe je legitimno ne željeti u Evropsku uniju. Ono što mi je žao jeste to što se te pozicije ne iznose otvoreno i argumentovano, već se guraju kroz širenje dezinformacija, kroz laži o namjerama Evropske unije, kroz neistine da će se EU svakako ubrzo raspasti što jednostavno nije tačno. Mogu vam reći da je, naročito nakon ove nesrećne i nelegalne agresije ruske vojske na Ukrajinu, jedinstvo unutar Evropske unije veće nego što je bilo u posljednjih deset godina, rekao bih. Krećemo se ka još većoj saradnji i još većem međusobnom povezivanju.

Dakle, riječ je o dezinformacijama koje se svjesno šire, nažalost i putem portala koji su očigledno usmjereni ka tome da ospore evropski put Crne Gore. Svjestan sam da postoje sumnje u skrivene agende. Ne mogu da zavirim u glavu svakog člana Vlade ili parlamenta, ali mogu da primijetim da ponekad dolazi do provokacija koje se odnose na događaje iz prošlosti, kao i da postoje intervencije vezane za identitetska pitanja.

A znamo da su upravo identitetska pitanja trovala ovaj region već više od 30 godina. Crna Gora je uspjela da sve to preživi sve te ratnohuškačke retorike i identitetske politike i da zadrži građansku državu, državu koja je tu za sve svoje građane, bez obzira na njihovu etničku pripadnost. To je veliko bogatstvo koje Crna Gora ima. Nadam se da su građani, kao i velika većina u Vladi i Skupštini, spremni da to bogatstvo odbrane, da brane građansku državu zasnovanu na volji njenih građana, a ne pod uticajem spoljnih faktora.

I da, svjestan sam da postoji aktivan uticaj Vlade Srbije, ne građana Srbije, već konkretno Vučićeve vlade na dešavanja i retoriku u Crnoj Gori, i to, po mom mišljenju, na način koji nije zdrav. Znamo da postoje i određeni uticaji Rusije, Turske, pa čak i Kine, Saudijske Arabije i Ujedinjenih Arapskih Emirata. Imali smo velike rasprave i o uticaju Emirata.

Ali, da budem iskren, to je i naš propust u Evropskoj uniji. Nijesmo bili dovoljno angažovani da podržimo ovaj region na njegovom putu ka članstvu. Predugo smo zadržavali zemlje u svojevrsnoj zoni čekanja. A kada jedan cio region ostavite u tom stanju, ne treba da nas čudi što se pojavljuju drugi, globalni akteri koji žele da ostvare svoj uticaj. Ipak, mišljenje građana Crne Gore je, po meni, veoma jasno: postoji jasna želja za evropskom orijentacijom. I svakom političkom subjektu koji djeluje protiv te orijentacije – želim im puno sreće na narednim izborima.

POBJEDA: Kada govorimo o uticaju, da li zaista vjerujete da vlast, tj. pojedini njeni djelovi nijesu ranjivi?

VAJC: Ne mogu da znam što je u čijoj glavi, ali ono što mogu da vidim jeste da ova vlada, u svom trenutnom sastavu na iznenađenje mnogih isporučuje rezultate kada je riječ o usklađivanju sa zakonodavstvom Evropske unije. Takođe, i Vlada i skupštinska većina u Crnoj Gori pokazuju spremnost i sposobnost da sarađuju sa opozicijom, do te mjere da opozicija u mnogim slučajevima, pa čak i jednoglasno, podržava zakone koji vode zemlju ka članstvu u Evropskoj uniji.

To su činjenice koje su mjerljive i koje su očigledne. Da li postoje skrivene agende? Možda i postoje. Ali ja mogu da govorim samo o onome što vidim kao konkretne rezultate. A ti rezultati, kao što sam već rekao, ukoliko se ovakav rad Vlade i Skupštine nastavi, ukazuju da su ispunjeni svi preduslovi da Crna Gora postane članica EU 2028. godine.

A da li neki članovi Vlade imaju skrivene namjere ili ne – moguće je, ne znam. To će na kraju biti na građanima Crne Gore da procijene i donesu odluku o tome.

POBJEDA: Utisak je da ste zadovoljni državnom politikom u kontekstu posvećenosti EU agendi, ali što je sa drugim akterima i koliko je ozbiljna kočnica na crnogorskom putu činjenje Srpske pravoslavne crkve i nemoć države da adekvatno odgovori na pojedine akcije poput veličanja ratnih zločinaca i istorijskog revizionizma?

VAJC: Temelji na kojima je izgrađena Evropska unija počivaju na priznavanju zločina koji su se desili tokom ratova na našem kontinentu, na pružanju ruke susjedima, na izvinjenju, pomirenju i onda ostavljanju prošlosti iza nas, kako bismo zajedno radili za našu zajedničku budućnost. Upravo to je model uspjeha Evropske unije.

Pogledajte samo primjer Njemačke i Francuske nakon stotina godina sukoba, uspjele su da izgrade srž prijateljstva i saradnje koja danas pokreće čitavu Uniju. I to je bilo moguće samo zahvaljujući ovakvom pristupu.

Prizivanje duhova prošlosti i provociranje takvih tema, ne samo da truje evropski put Crne Gore i drugih zemalja regiona, već truje i samo društvo. I žao mi je što neki činioci i politički akteri ulažu napore upravo u podjele i u širenje mržnje među građanima.

Ja sam odlučan zagovornik odvojenosti crkve i države. To je nešto što smo kao kontinent gradili posljednjih 200-300 godina, i smatram da taj princip ne smijemo napustiti. Građani imaju pravo da izaberu svoju vjeru, da vjeruju, da biraju svoju crkvu i to pravo mora biti poštovano. Ako, recimo, 70 odsto građana u jednoj zemlji svoju vjersku pripadnost vezuje za Srpsku pravoslavnu crkvu, to je nešto što se mora poštovati. I meni, kao političaru, nije ni mjesto da to komentarišem.

Ali, ma koja crkva bila u pitanju ona mora držati ruke podalje od politike. Postoji jasna podjela između crkve i države i ta granica se ne smije narušavati. Žalim što se Srpska pravoslavna crkva miješa u političke procese odlučivanja. To iskreno i otvoreno kažem, i smatram da bi i crnogorska vlada i Skupština morali da reaguju jasno i principijelno na takvo ponašanje.

Provokacije koje prizivaju duhove prošlosti ne koriste nikome. One samo produbljuju stare rane, otvaraju stare ožiljke i podsjećaju na stare boli. I to je direktno protiv evropske perspektive, bilo da govorimo o zemljama unutar ili izvan Evropske unije. Takve pojave treba jasno i glasno odbaciti.

Da, državne institucije su reagovale. Da li je ta reakcija bila adekvatna ili ne to je nešto što moraju procijeniti sami građani Crne Gore. Ali žalim što se takve aktivnosti uopšte dešavaju konkretno, što je podignut spomenik jednoj takvoj ličnosti kao što je Pavle Đurišić.

Govori se, dakle, o četničkom vojvodi koji je od Adolfa Hitlera dobio odlikovanje. Hajde da stvari nazovemo pravim imenom, u redu? Ovo je apsolutno neprihvatljivo. I onda kad se takav čin dodatno povezuje sa prostorima ili institucijama pravoslavne crkve to baca vrlo loše svjetlo i na samu crkvu. Nažalost, to je moje lično mišljenje.

Ali, još jednom podvlačim kada je u pitanju vjera, potpuno je legitimno i potrebno poštovati što građani žele da vjeruju i kako to izražavaju.

Moramo razgovarati jedni sa drugima

POBJEDA: Da li vjerujete da je premijer Spajić sposoban da ovu vlast disciplinuje do te mjere da spriječi poteze koji provociraju dodatne sukobe kako u zemlji tako i sa susjedima, što, po oprobanom metodu, vraća Crnu Goru korak unazad kao u slučaju narušenih odnosa sa Hrvatskom?

VAJC: Svjedočim da poslanici iz Hrvatske u Evropskom parlamentu, ali i sama hrvatska vlada, pružaju snažnu podršku pristupanju Crne Gore Evropskoj uniji. Istovremeno, kao i svi narodi na Balkanu, i oni su veoma osjetljivi na istorijske rane iz prošlosti. Iskreno govoreći, vrlo ih je lako isprovocirati kao što je, uostalom, prilično lako izazvati reakcije bilo kojeg naroda na Balkanu kada se pokreću teme iz prošlosti.

U tom kontekstu, mislim da je bilo važno ono što je premijer Spajić uradio – stupio je u kontakt sa premijerom Plenkovićem kako bi zajednički tražili rješenja za otvorena pitanja. Prema informacijama koje imam, dvije strane rade na rješenjima spornih pitanja, kao i na temama koje se tiču reparacija za zločine počinjene tokom ratova. Nadam se da će doći do zajedničkog dogovora, a prema svemu što mi je poznato, dijalog ide u dobrom pravcu i smatram da je to ispravan pristup.

Moramo sjesti i razgovarati jedni sa drugima. Moramo saslušati jedni druge i pronaći kompromise, kako bismo mogli ići dalje. Prilično sam uvjeren da će Hrvatska u bliskoj budućnosti podržati zatvaranje Poglavlja 31.

Što se tiče toga kako će premijer Spajić upravljati svojom vladom u nastavku o tome ne mogu da spekulišem. Nažalost, neke provokacije su se dogodile, ali vidim da on preduzima potrebne korake kako bi smirio tenzije. U tom smislu, igra konstruktivnu ulogu, i to je nešto što pozdravljam.