Video
Ponuđene izmjene i dopune Opšteg zakona o obrazovanju i vaspitanju dolaze od poslaničkog kluba Pokret Evropa sad. Akt je usvojen u Skupštini, uz saglasnost da je nužno to rješenje, jer su u praksi zabilježili razne probleme. Predlagači izmjena zakona govorili su da školski odbori ne funkcionišu kako treba, da štite direktore iako rade nezakonito i da ne postupaju po rješenjima inspekcije kojima se traži razrješenje čelnika ustanove. Predstavnici opozicije, međutim, smatraju da nije dobro da se centralizuje izbor direktora, te su predlagali da se unaprijedi zakon, ali da ostane model da čelnike obrazovnih ustanova bira školski odbor.
Centar za građansko obrazovanje pozvao je poslanike i poslanice Skupštine da prilikom novog glasanja o izmjenama Opšteg zakona o obrazovanju i vaspitanju, budu više privrženi javnom, a manje partijskom interesu i glasaju protiv takvog rješenja.
Predsjednik države Jakov Milatović zamjerio je što u ovom procesu nije bilo javne rasprave o tako važnom pitanju, te konstatovao da je loš prijedlog. Na ovaj način, kako je rekao, ponovo se uvodi loša praksa, tako što će se direktori škola birati po partijskoj liniji i biti predmet stranačkih kvota i trgovine.
” Oko ove odredbe je već negativan stav izrazila zainteresovana javnost, a predsjednik države je iz istog razloga odbio da potpiše ovakvo zakonsko rješenje i time dao novu šansu poslanicima/ca da pokažu više razboritosti u odlučivanju”, saopštili su iz Centra za građansko obrazovanje.
CGO podsjeća da se radi o štetnoj odredbi koja povlači za sobom niz drugih loših posljedica, kojima smo svjedočili godinama unazad, i koje su značajno uticale na urušavanje obrazovnog sistema.
” Partije koje su sada na vlasti su, dok su bili opozicija, glasno obećavale decentralizaciju ovog sistema, a sada glasaju za suprotna i usko-interesno zasnovana rješenja”, zaključuju iz ove NVO.
Grupa nevladinih organizacija podsjeća da su oni doprinijeli da se 2023. godine usvoje izmjene Opšteg zakona o obrazovanju i izmijeni ovlašćenje ministra da bira i razrješava direktore.
” Ukazujemo i da je u toku rad na izmjenama Opšteg zakona o obrazovanju i da se radna grupa, koju je oformilo Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija intenzivno od juna bavila pripremom nacrta izmjena. Postavlja se pitanje čemu onda služe stručne radne grupe i javne rasprave, kada se ovako ozbiljna zakonska rješenja mijenjaju naprečac u parlamentu, samo na osnovu političkih dogovora”, saopštili su oni.
Oni najavljuju da će insistirati da se vrati rješenje, koje je aktuelno, da direktore biraju školski odbori.
” Insistiraćemo da se dodatno unaprijede odredbe koje će spriječiti opstrukcije školskih odbora koji ne smjenjuju direktore za koje prosvjetna inspekcija utvrdi kršenje zakona. Svjesni smo da u radu školskih odbora postoje brojni propusti i zloupotrebe. Međutim, ti se problemi mogu i moraju riješiti adekvatnim unapređenjem i preciziranjem zakonskih odredbi, umjesto vraćanja točka istorije unazad i nametanja prosvjeti nove političke kontrole”, navode oni.
Opozicionari su nedavno u Skupštini tražili da se ponuđeno rješenje povuče, jer su i predlagači priznali da nije savršeno, ali se to nije desilo. Predlagači izmijenjenog zakona su uvjeravali da neće biti partijskog biranja direktora, da su izmjene nužne, jer školski odbori ne funkcionišu kako treba, niti postupaju po rješenjima inspekcije kada to zatraži od njih. Nijesu ubijedili opoziciju da će sve da bude u redu.
Preporučeno
Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija formiralo je radnu grupu koja radi na nacrtu istog zakona, te su iz nevladinih organizacija najavili da će se njihova predstavnica u tom tijelu boriti da se poništi rješenje, odnosno vrati odredba da direktore biraju školski odbori, ukoliko je u Skupštini ponovo usvoje poslanici.
