Video
Potpredsjednik Skupštine Branimir Gvozdenović uputio je Venecijanskoj komisiji zahtjev za mišljenje na Prijedlog zakona, koji su poslanici vladajuće koalicije ponovo procesuirali u Skupštini, nakon što je u decembru – kada su usvojeni drugi izborni zakon – povučen iz procedure.
Za usvajanje ovog krovnog zakona potrebna je dvotrećinska većina glasova, koja, u uslovima kada većina opozicije ne želi da glasa, ne može biti dosegnuta u parlamentu.
POZITIVNI POMACI
U mišljenju koje su priredili predstavnici ODIHR-a i Venecijanske komisije iz Austrije, Estonije i Njemačke, navodi se da se poboljšanja, između ostalog, odnose na – smanjenje broja potpisa potrebnih za podršku listama kandidata, rodnu zastupljenost, kao i informacije koje trebaju biti dostupne osobama sa invaliditetom.
Pozitivnim ocjenjuju i to što je nacrtom zakona, predviđeno da osobe sa političkom odgovornošću, ne mogu da se prijavljuju za članstvo u Državnoj izbornoj komisiji.
– Uspješnu izbornu reformu treba graditi na najmanje sledeća tri elementa: jasno i sveobuhvatno zakonodavstvo koje ispunjava međunarodne obaveze i standarde i adresira prethodne preporuke, usvajanje zakonodavstva širokim konsenzusom nakon opsežnih javnih konsultacija sa svim relevantnim zainteresovanim stranama i politička posvećenost punoj primjeni izbornog zakonodavstva – navodi se u mišljenju.
ODIHR i Venecijanska komisija su pohvalili “otvoren i transparentan proces savjetovanja i pripreme nacrta kojima se povećava povjerenje u usvojeno zakonodavstvo i u državne institucije uopšte”.
PREPORUKE
Da bi dodatno poboljšali usklađenost nacrta zakona sa međunarodnim standardima o ljudskim pravima i obavezama OEBS-a, ODIHR i Venecijanska komisija preporučuju, između ostalog, da slučajevi i procedure za razrješenje ili zamjenu članova izbornih komisija – uključujući biračke odbore – treba da budu preciznije i otvorene za sudsku reviziju.
– Potrebno je razmotriti nalaženje rješenja kojim bi se spriječila zloupotreba ovlašćenja parlamenta da raspusti Državnu izbornu komisiji – navodi se u preporukama.
Dodaju i da je potrebno osigurati adekvatnu zastupljenost nacionalnih manjina u članstvu u izbornim komisijama.
– Nacrt zakona treba da utvrdi detaljna pravila za prikupljanje i verifikaciju potpisa. Treba utvrditi jasna pravila odgovornosti i sankcije za kršenja zakona, uključujući falsifikovanje registracione dokumentacije i kršenje integriteta ličnih podataka birača, u skladu sa prethodnim preporukama ODIHR-a – navodi se u mišljenju.
Preporučuju i da ponavljanje izbora treba da se desi samo u slučaju grubog kršenja zakona, gdje je nesklad mogao uticati na rezultate izbora i nakon toga na raspodjelu mandata.
Nadalje, ODIHR i Venecijanska komisija preporučuju usklađivanje različitih zakona koji se tiču izbora kako bi se izbjegli pravni sukobi i otklonili preostali nedostaci.
Prema mišljenju VK, potrebno je osigurati ravnopravne uslove za sve učesnike na izborima, uvodeći ograničenje na iznos plaćenog političkog oglašavanja.
Smatraju i da dužina rezidencionalnog boravka od dvije godine, kao uslov za glasanje, nije u skladu sa dobrom praksom, već je predviđena Ustavom.
POTREBA USKLAĐIVANJA
Kada je u pitanju nacionalni pravni okvir, navodi se da on ostaje nekodifikovan i sastoji se od Ustava, Zakona o izborima odbornika i poslanika, Zakona o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja, drugog relevantnog zakonodavstva i uputstava i propisa Državne izborne komisije.
– Potrebno je sprovesti dalje usklađivanje različitih zakona koji se tiču izbora, izbjeći zakonske kolizije, poboljšati transparentnost i dostupnost i otkloniti preostale praznine – piše u mišljenju, uz napomenu da “uspješna izborna reforma treba da se temelji na, između ostalog, usvajanju zakona širokim konsenzusom nakon opsežnih javnih konsultacija sa svim relevantnim zainteresovanim stranama”.
Takva uključenost, tvrde, doprinosi ukupnom povjerenju u usvojeno zakonodavstvo i u odgovarajuće državne institucije.
PRAVO NA GLASANJE
Prema nacrtu zakona, crnogorski državljanin mora imati stalno prebivalište u Crnoj Gori najmanje dvije godine prije dana biranja kako bi imao pravo da bira i bude izabran za poslanika. Za izbore odbornika, ispunjen je dodatni uslov za šest meseci boravka u opštini da bi mogli da glasaju i da se kandiduju.
Izvjestioci smatraju da za izbor na nacionalnom nivou, takva odluka nije razumna.
– Iako se zahtjev za prebivalište od šest meseci smatra prihvatljivim za lokalne izbore, izgleda da je trajanje od dvije godine za nacionalne izbore nerazumno ograničenje i u suprotnosti je sa Kodeksom dobre prakse u izbornim pitanjima i dugogodišnjim preporukama ODIHR-a i PACE. Preporučuje se da se odredbe o dužini boravka na nacionalnim izborima izbace i iz Ustava i nacrta zakona – navodi se u mišljenju.
Smatraju kontradiktornim to što je za pravo glasa i kandidovanje potrebno stalno prebivalište u Crnoj Gori, dok nacrt zakona reguliše nadležno biračko mjesto u državi za birače koji žive u inostranstvu.
CENTRALNA IZBORNA KOMISIJA
U izvještaju se podsjeća da nacrt zakona mijenja naziv Državne izborne komisije u Centralnu izbornu komisiju (CIK) i uvodi novu proceduru za izbor članova koja se u mišljenju ocjenjuje kao “poboljšanje nezavisnosti članova izbornih komisija”.
– Mandat i DIK i opštinskih izbornih komisija (“OIK-a”) produžen je sa četiri na pet godina. Ovaj mandat je, dakle, duži od mandata poslanika što može poboljšati nezavisnost članova DIK – piše u dokumentu.
Nacrt zakona predviđa da Komisija koju je osnovao parlamentarni odbor zadužen za izbore i imenovanja upravlja izborima članova DIK. Ovu komisiju čini pet članova, koji predstavljaju: vladajuću većinu, opoziciju koja je osvojila najviše mjesta, Udruženje pravnika, instituciju Zaštitnika ljudskih prava i sloboda Crne Gore i kvalifikovane nevladine organizacije.
– Predloženi sastav Komisije pruža prima facie sveukupni adekvatan balans i zastupljenost relevantnih institucija, ključnih političkih snaga i civilnog društva – primjećuju izvjestioci.
U isto vrijeme, dodaju oni, čini se da je postupak nominacije težak i komplikovan.
Izvjestioci navode i da nacrt zakona ne dopušta žalbe u vezi sa radom komisije koja provjerava ispunjenost uslova kandidata DIK, što je, smatraju, u suprotnosti sa međunarodnim standardima i dobrom praksom.
Venecijanska komisija ne smatra pravilnim to što, prema nacrtu zakona, odluku o izboru članova Centralne izborne komisije donosi Skupština.
– Ovaj se postupak ne može smatrati pravilnim izborima jer parlament može prihvatiti ili odbiti čitavu listu kandidata – prostom većinom. Neki sagovornici ODIHR-a i Venecijanske komisije izrazili su zabrinutost da će odluku donijeti politička većina…Stoga je potrebna dobra vjera u postupku imenovanja kako bi se izbjegao politički pristrasan sastav DIK-a – zaključuju izvjestioci.
Nacrt zakona predviđa da organi za upravljanje izborima donose odluke većinom glasova svojih članova, što, prema mišljenju izvjestioca, predstavlja rizik za integritet izbornog procesa manipulacijom procesom donošenja odluka.
MEDIJI I OGLAŠAVANJE
Nacrt zakona omogućava političkim subjektima da medijske kampanje započnu danom registracije kandidata, a u mišljenu se navodi da ,,ovakav pristup ne osigurava jednaku dužinu kampanje i ne obuhvata aktivnosti kampanje vezane za nominaciju“.
– Da bi se osigurali jednaki uslovi za sve učesnike i jasni uslovi za političko izvještavanje od strane medija, preporučuje se da se medijska kampanja dozvoli od istog trenutka u odnosu na sve učesnike na izborima – sugerišu izvjestioci.
Prema njihovom mišljenju, nepostojanje jasnih pravila o političkom oglašavanju u privatnim medijima može potkopati sigurnost, predvidivost i integritet kampanje.
– Zbog toga se preporučuje da se u zakonu definišu jasna i predvidljiva pravila o političkom oglašavanju. Razlika između kampanje i dijeljenja informacija o državnim aktivnostima treba da se reguliše na jasan način. Da bi se riješili ovi nedostaci i osigurali jednaki uslovi za sve učesnike, ponavlja se prethodna preporuka ODIHR-a za uvođenje ograničenja na iznos plaćenog političkog oglašavanja – zaključeno je u mišljenju VK.
Šćepanović: Prijedlog zakona kvalitetna osnova za dalji dijalog
Poslanica Demokratske partije socijalista i član Odbora za izbornu reformu Marta Šćepanović ističe zadovoljstvo što je zajednički stav Venecijanske komisije, OEBS-a i ODIHR-a pokazao da je sačinjen kvalitetan Prijedlog novog zakona o izboru poslanika i odbornika i da je šestomjsečni intezivni rad u parlamentu dao dobar rezultat.
– Zadovoljni smo što je Venecijanska komisija prepoznala u Prijedlogu zakona brojna unapređenja u različitim segmentima navedenog krovnog izbornog akta, posebno u dijelu prava OSI, političkog pluralizma, profesionalizacije i transparentnosti DIK-a, rodne zastupljenosti i dr.. Vjerujemo da će i njihove konkretne sugestije doprinijeti dodatnom unapredjenju predloženih normi. Uvijek smo isticali da Prijedlog zakona nije idealan, već da predstavlja više nego kvalitetnu osnovu za dalji dijalog sa opozicijom i međunarodnim institucijama, kazala je Šćepanović za Pobjedu.
Ističe da činjenica što su sa kolegama iz NVO sektora i akademske zajednice intenzivno radili više od pola godine na pripremi Prijedloga zakona govori o našoj istinskoj posvećenosti suštinskom unapređenju krovnog izbornog zakona.
Ukazuje i na neprincipijelno ponašanje predstavnika opozicije koji su, zbog dnevnopolitičkih kalkulacija, odustali od zajedničkog rada i tako onemogućili usvajanje Prijedloga zakona u Skupštini Crne Gore.
Preporučeno
– Nažalost, iako smo u cijelom ovom procesu očekivali i iskrenu participaciju predstavnika opozicije jasno im saopštavajući da ćemo prihvatiti sve njihove sugestije koje imaju za cilj sistemski održivo poboljšanje normativnog okvira utemeljeno u navedenim standardima i dobrom praksom, ona je iz poznatih dnevnopolitičkih razloga izostala, zaključila je poslanica DPS-a.
