Vilson o crnogorskoj vladi: Brinu me glasovi u koaliciji više okrenuti Moskvi nego Briselu

Gotovo godinu dana nakon izbora nove crnogorske vlade, Vilson je naglasio da je zabrinut u pogledu stavova pojedinih članova vladajuće koalicije i ocijenio da crnogorski narod ne želi približavanje autoritarnom režimu Kremlja.

Nova crnogorska vlada preuzela je dužnost prije gotovo godinu dana, sa obećanjem da će sprovesti reforme neophodne za pridruživanje EU, da će se boriti protiv korupcije i organizovanog kriminala. Da li je održala to obećanje?

Vilson: Postoji izuzetna energija za sprovođenje reformi u pojedinim aspektima, ali i podjednako snažne snage na suprotnoj strani koje su veoma zabrinjavajuće. Zabrinuti smo zbog glasova u koaliciji koji su više okrenuti prema Moskvi nego prema Briselu, koji stvari posmatraju kroz perspektivu nacionalizma a ne reformi i demokratske slobodne volje. Imamo priliku da posmatramo kako Crna Gora napreduje sa civilnim društvom, ali je potebno da mediji urade više. Da parlament radi. Crna Gora je članica NATO i na putu ka Evropskoj uniji i treba da osigura da se te obaveze ispunjavaju. U Zadužbini, bili smo zabrinuti kada smo poslije izbora vidjeli nekoliko napada na Bošnjake, na pripadnike manjinske zajednice, grafite da će Pljevlja biti Srebrenica ispisane na zidovima islamskog centra. Te stvari imaju obeshrabrujući efekat širom zemlje. Mislim da je zaista neophodno da politički lideri prihvate multietničku, demokratsku Crnu Goru, posvećenu vladavini prava i odgovornosti, napretku ka Evropskoj uniji i obavezama NATO članstva.

Vladajuća koalicija je poslije izbora obećala da će zadržati Crnu Goru na prozapadnom i proevropskom putu. Da li ste, godinu dana poslije izbora nove vlade, uvjereni da je to slučaj? Da li bi taj evropski put bio u opasnosti sa većim učešćem proruskog Demokratskog fronta u vladi, što oni traže proteklih mjeseci?

Vilson: To ima veze sa tim gdje narod u Crnoj Gori želi da vidi svoju zemlju. Da li zaista žele da se njihova zemlja približi jednom autoritarnom režimu? Crnogorski narod je obilježio promjenu vlasti. Ova vlada je rezultat toga. Kakva bi bila ironija kada bi članovi vlade ili koalicije željeli da se ugledaju na ponašanje Kremlja koji je pod autoritarnom kontrolom? To nema nikakvog smisla. Na osnovu onoga što čujemo i vidimo, to nije nešto što narod želi. Prije svega, biti NATO saveznik je trajna obaveza, dio zaštite suvereniteta države Crne Gore. To je neraskidivo. I ovo je haotičan proces, kao što vidimo u bilo kojim demokratijama. Zato vam je potreban pritisak unutar vlade, pritisak civilnog društva, potrebni su vam parlament, opozicija. Potrebno je da ti faktori funkcionišu da bi se i dalje išlo naprijed. Želim da ostanemo angažovani u davanju podrške, da bude manje napada, manje razmišljanja o odnosima sa Kremljom. I konačno da imamo slobodnu i demokratsku Crnu Goru koja je našla svoje mjesto u Evropi.

A koliko crnogorska vlada može da bude uspješna u sprovođenju reformi, borbi protiv korupcije, ako postoje stalne tenzije u vladajućoj koaliciji, ako se u parlamentu ne usvajaju zakoni, posebno u oblasti pravosuđa?

Vilson: Vidimo polarizaciju u demokratijama širom svijeta, uključujući i u mojoj zemlji, ne samo na Balkanu. To nije neprirodno. Potrebne su različite snage. Zato nije samo riječ o vladi, već i o tome šta se događa sa opozicijom, medijima, civilnim društvom, odgovornošću, pravdom, svim tim. Te stvari su ključne da bi se crnogorskom narodu omogućilo da ostvari aspiracije, kako bi njihova djeca mogla da odrastu, da imaju pristojne karijere, da rade u meritokratiji, da imaju priliku da ostanu kući. Tako da je to haotično, teško. Mislim da su neki posvećeni tom putu reformi, dok bih se za neke zapitao.

Crna Gora je osim ruskog, podložna i na kineski uticaj kroz zajam za izgradnju autoputa. Da li vlada preduzima dovoljno napora da smanji tu zavisnost od kineskih investicija i privuče zapadne?

Vilson: Ne postoji čarobni štapić. Treba osigurati da je zemlja privlačna za investicije. Zato pitanja, kao što je vladavina prava, nisu samo važna da bi postojao osjećaj pravde već i da bi se pružila sigurnost zapadnim investitorima da će njihove investicije biti zaštićene. I zato bi ove zemlje, Crna Gora trebalo da da budu u mogućnosti da postanu atraktivan izvor investicija, da budu dio šireg regiona Jugoistočne Evrope, na putu ka Evropskoj uniji. To je zaista ključno, a počinje sa tim da ljudi razumiju da li će ugovori biti ispoštovani, da li će pravosuđe biti u mogućnosti da reaguje. I to je jedan od najvažnijih antidejstava kineskoj dužničkoj diplomatiji, koja koristi politički uticaj nad zaduženim zemljama i tako ih obavezuje odlukama u Pekingu. To crnogorski narod ne traži i ne očekuje.