Video
Mandatar za sastav vlade Zdravko Krivokapić predstaviće danas poslanicima crnogorskog parlamenta program rada vlade. Sjednica Skupštine Crne Gore na kojoj će se raspravljati i glasati o novoj vladi može trajati najduže tri dana. Krivokapić je program rada vlade dostavio Skupštini u ponedjeljak.
Vjerovatno u namjeri da se svidi administraciji Evropske unije, mandatar se, radeći na ekspozeu, čvrsto držao Izvještaja EU o Crnoj Gori, preskačući, naravno, sve pozitivne stvari i stavljajući akcenat na ono što treba uraditi u ukupnom javnom životu Crne Gore. Tako mu se dogodilo da u mnogim pitanjima koja je podvukao kao krucijalna izađe iz nadležnosti vlade i pokaže želju da upravlja onim o čemu odlučuje Skupština, ali i neki nezavisni organi.
Očigledno se Krivokapić “preigrao” i pisao ekspoze kao da je lider najjače partije u Skupštini, kao budući premijer iza kojeg stoji čvrsta i stabilna većina u parlamentu, a ne kao “sirak tužni bez iđe ikoga”, odnosno nezavisni intelektualac kojeg, stvarno, podržavaju četiri poslanika od 81, koliko broji crnogorski parlament.
ZADIRANJE U TUĐE NADLEŽNOSTI
On u ekspozeu posebno naglašava da će raditi na temeljnoj reformi izbornog zakonodavstva i stvaranju uslova za održavanje prvih fer i slobodnih izbora, što je u apsolutnoj nadležnosti Skupštine. Pored toga on naglašava da će donijeti jedan od temeljnih zakona o Skupštini, kao da je on birao Skupštinu, a ne da ona bira njega.
On nastavlja da se miješa u nadležnosti Skupštine najavljujući i donošenje deklaracije o trajnoj zabrani izgradnje malih hidroelektrana na crnogorskim vodotocima, kao i set mjera iz oblasti zaštite životne sredine sa ciljem brendiranja Crne Gore kao istinske ekološke države. Krivokapić je zaboravio, a niko ga nije na to podsjetio, da je i to u potpunoj nadležnosti Skupštine, koja je u avgustu 2004. donijela Deklaraciju o zaštiti rijeke Tare na inicijativu NVO i na osnovu 11.000 potpisa građana. Pored nekih grešaka, koje su očigledne, i ne treba ih uzimati ozbiljno, kao ona da će zaduženja za sljedeću godinu biti veća od pola miliona eura, što svjedoči, kako kaže, da nova vlast mora da se suoči sa obavezom pronalaska nedostajućih sredstava, a u stvari, nedostajuća sredstva su veća od 500 miliona eura, on u ekspozeu pravi i greške koje zbunjuju. Teško je reći da li se radi o nemarnosti ili neznanju, ali u svakom slučaju za njih nema mjesta u ovako ozbiljnom dokumentu. Takva greška je njegovo uporno ponavljanje termina državna preduzeća. Takva preduzeća odavno ne postoje, već su to privredna društva sa većinskim državnim kapitalom. I tu je jasno da se u ekspozeu ne govori jezikom izvršne vlasti, već je to rječnik političkih partija. Kako drugačije protumačiti Krivokapićevo naglašavanje revizije privrednih društava, što opet nije u njegovoj nadležnosti, valjda, te revizije treba da dovedu do smjene Upravnih odbora ili najave pooštravanja kaznene politike, što treba da inicira sudska vlast…
U svom timu ima ljude koji su bili u Skupštini i trebalo je da mu kažu da je on samo izvršna vlast koja odgovara parlamentu, a ne on njemu. Kada smo kod grešaka, kako tumačiti činjenicu da budući premijer u svom ekspozeu nije pomenuo poreski dug, državne garancije, Zakon o organizovanju igara na sreću, upravljanje šumama, fiskalizaciju, ogromne sudske troškove koje Vlada plaća, auto-put Bar – Boljare, Termoelektranu Pljevlja, podmorski energetski kabl, vjetroelektrane… I još mnogo toga.
TURIZAM, POMORSTVO, SOCIJALA!?
Iako je pretrpio brojne kritike zbog ukidanja Ministarstva turizma, Krivokapić se nije udostojio da u svom ekspozeu pomene mjere za oporavak turističke privrede. Nije pomenuo eventualne mjere za očuvanje pomorske privrede, iako je svojim miksovanjem ministarstava negdje zagubio pomorstvo, koje je, do sada, imalo svoje mjesto u Ministarstvu saobraćaja i pomorstva. Toga u ekspozeu nema, ali ima obećanja da za četiri godine možemo biti kao Luksemburg.
Ovoga puta nije pominjao neke skandinavske zemlje iako ima običaj. Zašto to radi nije poznato, ali je jasno da i mandatar zna da sve skandinavske zemlje, ali i Luksemburg imaju odvojeno ministarstvo finansija i jedno, a neki i više, ministarstva koja su zadužena za socijalnu politiku i porodicu.
Sasvim je očigledno da će 42. vlada Crne Gore premijera Zdravka Krivokapića, iako je nazivaju ekspertskom, u stvari biti desničarska, koja nema kapitalnih resora za socijalnu zaštitu građana, već je socijala smještena u Ministarstvo finansija, što je presedan. Svaka desničarska vlada, pa tako i ova Krivokapićeva, kada ukine Ministarstvo rada i socijalnog staranja, pokazuje namjeru da steže državni kaiš, štedi i racionalizuje, ali na račun najugroženijih građana, na račun socijalnih davanja. Tako je razorio takozvano “narodno ministarstvo”, a smjestio ga sa finansijama, pokazujući stvarne namjere. Da nije tako, Krivokapić bi, najvjerovatnije, ako je već spajanje ministarstava u pitanju, ujedinio zdravlje i socijalu u jedno ministarstvo, što bi bilo i logičnije. Čak je, sada već legendarna ekspertska vlada italijanskog premijera Marija Montija iz 2011. imala Ministarsvo socijalnog staranja.
Sada je jasno da 42. vlada Crne Gore velikim koracima ide u desničarske vode, a Crna Gora u neizvjesnost. Svako će, međutim, za to snositi dio odgovornosti, a najveću oni koji će je danas podržati Krivokapića, iako su nezadovoljni.
Privremeno finansiranje
Mandatar je najavio da će do 20. decembra donijeti predlog budžeta. Ako se uzme u obzir da je smanjenjem broja ministarstava i neobičnim miksovanjem resora, predlog budžeta koji je pripemila dosadašnja vlast neupotrebljiv, teško je vjerovati da će za 18 dana nova vlada pripremiti kvalitetan budžet. Sve ukazuje da će se ići na privremeno finansiranje, koje je, takođe, problematično u ovim, novim, uslovima. Privremeno finansiranje će onda morati da imaju i Skupština i sudovi, koji iz, istina, razumljivih razloga, još nijesu kontaktirani zbog rada na novom budžetu.
Politizacija policije?
Mandatar Krivokapić je planirao i da Upravu policije vrati u nadležnost Ministarstva unutrašnjih poslova, iako je to ranije postojalo, pa promijenjeno po preporukama Evropske unije. Podsjetimo, Crna Gora je prije nekoliko godina uz sugestiju EU donijela dva zakona o ANB i Upravi policije. UP je izdvojena kao poseban organ. Krivokapić sada to želi da vrati, što iziskuje donošenje novog zakona koji opet mora da usvoji Skupština. Povratak na staro stanje malo čudi, s obzirom da je depolitizacija policije jedan od imperativa kada je članstvo naše zemlje u EU u pitanju.
Preporučeno
Mili Prelević
