Video
Izmjenama Zakona o javnim nabavkama, koje je Skupština usvojila u julu ove godine, promijenjen je način izbora predsjednika i članova Komisije koja odlučuje o žalbama u postupcima javnih nabavki.
Ključna promjena odnosi se na član 200 Zakona o javnim nabavkama, kojim je uređen način imenovanja predsjednika i članova Komisije za zaštitu prava u postupcima javnih nabavki. Ranije je predsjednika i članove ovog tijela imenovala Skupština Crne Gore na predlog nadležnog skupštinskog radnog tijela, nakon javnog poziva. Izmjenama usvojenim u julu 2026. godine propisano je da Skupština i dalje formalno imenuje članove Komisije, ali na predlog Vlade, na osnovu javnog poziva. Istovremeno je izbrisana ranija uloga skupštinskog radnog tijela u pokretanju postupka utvrđivanja predloga kandidata.
To znači da Skupština nije potpuno izgubila ovlašćenje imenovanja, ali je promijenjen mehanizam kroz koji se kandidati biraju i predlažu. Umjesto da se predlog utvrđuje kroz nadležno skupštinsko radno tijelo, tu ulogu sada ima Vlada, odnosno postupak se sprovodi preko Ministarstva finansija. Upravo ta promjena otvara pitanje koliko parlament može samostalno da utiče na izbor članova tijela koje odlučuje o žalbama u postupcima javnih nabavki..
Ministarstvo finansija raspisalo je 29. septembra javni poziv za utvrđivanje predloga za izbor predsjednika i članova Komisije, na osnovu izmijenjenog zakona i zaključka Vlade od 24. septembra. Time je započela primjena novog modela izbora.
Ovim izmjenama, prema ocjeni opozicije, parlamentarna uloga u kontroli ovog važnog mehanizma zaštite prava ponuđača svodi na minimum, dok se težište odlučivanja pomjera prema izvršnoj vlasti. Posebno je osjetljivo pitanje nezavisnosti tijela koje odlučuje o žalbama na tendere državnih institucija, uključujući one koje su pod neposrednom kontrolom Vlade.
Upravo na taj aspekt ukazuje poslanik DPS-a Mihailo Anđušić, ocjenjujući da se izmjenama dodatno slabi nadzorna uloga parlamenta i povećava uticaj izvršne vlasti na proces izbora članova Komisije.
NASTAVAK PRAKSE KOJA VIŠE NIKOGA NE IZNENAĐUJE
Anđušić za Standard kaže da ga izmjene zakona ne iznenađuju, već ih vidi kao nastavak odnosa Vlade Milojka Spajića prema javnim nabavkama i kontroli kapitalnih projekata.
„Kada su u pitanju predmetne izmjene, one mi ne predstavljaju nikakvo iznenađenje. One zapravo predstavljaju nastavak jedne prakse koja se potpuno odomaćila i koja više nikoga ne iznenađuje kada je u pitanju Vlada Milojka Spajića, odnosno pristup premijera javnim tenderima i javnim nabavkama“, kazao je Anđušić za Standard.
On smatra da se o promjenama zakonskih rješenja ne može govoriti odvojeno od pitanja poštovanja postojećih zakona i Ustava, ali i ranijih slučajeva u kojima su javni poslovi i veliki državni projekti izazivali političke i institucionalne sporove.
Kao primjere je naveo sporazume sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima i postupke u vezi sa koncesijama za crnogorske aerodrome, tvrdeći da su u tim slučajevima postojala ozbiljna pitanja o poštovanju procedura i ulozi tijela koja su trebalo da kontrolišu postupke.
„Podsjetiću vas na sporazume sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima, na koncesione akte za aerodrome i na to kako je izgledalo kada je trebalo poštovati zakon i kakva je bila uloga tenderskih komisija i drugih timova. Imali smo situacije u kojima su ministri i potpredsjednici Vlade javno ukazivali na moguće koruptivne radnje, kao i poslanike parlamentarne većine koji su direktno iznosili optužbe na račun premijera“, rekao je Anđušić.
Riječ je o njegovoj ocjeni ranijih slučajeva i političkih sporova, a ne o pravosnažno utvrđenoj odgovornosti za korupciju.
SPORNE NABAVKE I PITANJE NEZAVISNE KONTROLE
Anđušić je kritikovao i postupanje Ministarstva javnih radova, na čijem je čelu ministarka Majda Adžović, tvrdeći da se pojedini projekti javnosti predstavljaju kroz promotivne objave i najave investicija, dok istovremeno ostaju pitanja o načinu sprovođenja javnih nabavki.
Kao primjer je naveo tender za javnu rasvjetu u pojedinim djelovima Crne Gore, za koji tvrdi da su tehnički zahtjevi bili definisani na način koji je mogao pogodovati samo jednom proizvođaču.
„Imate situaciju da ministarka pravi promotivne video-klipove i uključenja uživo, u kojima građanima najavljuje čitav niz investicija. Istovremeno, tek će biti riječi o njenim aktivnostima kada su u pitanju javne nabavke. Imamo i primjer javne rasvjete, gdje je, prema informacijama kojima raspolažemo, precizno definisana gramaža određene sijalice koju ima samo jedan proizvođač, a nadležni se proglašavaju nenadležnim“, kazao je Anđušić.
Njegove tvrdnje o konkretnom tenderu nijesu nezavisno potvrđene u okviru ovog teksta, pa bi za njihovu potpunu provjeru bilo potrebno analizirati tendersku dokumentaciju, tehničke specifikacije i odgovore nadležnih institucija.
Za Anđušića je, međutim, upravo pitanje kontrole spornih postupaka razlog zbog kojeg promjenu modela izbora članova Komisije smatra dodatno problematičnom. Komisija odlučuje o žalbama ponuđača, pa njena nezavisnost predstavlja jedan od važnih mehanizama zaštite zakonitosti i konkurencije u trošenju javnog novca.
„Ove izmjene zakona predstavljaju dodatno narušavanje kontrolne uloge parlamenta u ovom procesu, jer se ključne nadležnosti u postupku izbora kandidata prebacuju na Vladu. Vjerovatno će sljedeći korak biti da tenderski postupci funkcionišu preko WhatsApp grupa kako bi se procedure sprovodile lakše i brže“, rekao je Anđušić.
MOGUĆNOST PARLAMENTA DA UTIČE NA PROCESE SVEDENA JE NA MINIMUM
Anđušić smatra da se novim rješenjem dodatno degradira nadzorna uloga Skupštine i smanjuje prostor da parlament utiče na procese u kojima se odlučuje o velikim javnim izdacima.
„To predstavlja korak unazad i degradiranje nadzorne uloge, prije svega parlamenta. Nama ostaje da ukazujemo na te probleme i govorimo o njima, jer su mogućnosti da kao parlament djelotvorno utičemo na ove procese sada svedene na minimum, odnosno gotovo da ih uopšte nema“, kazao je on.
Anđušić ove izmjene vidi kao dio šireg obrasca postupanja aktuelne vlasti u oblasti javnih radova, kapitalnih investicija i javnih nabavki, uz ocjenu da će opoziciji preostati da upozorava na moguće nepravilnosti i traži odgovornost institucija.
Preporučeno
„To samo predstavlja nastavak prakse ove Vlade i načina na koji je navikla da radi kada su u pitanju javni radovi, kapitalne investicije i javne nabavke“, zaključio je Anđušić, uz ironičnu opasku da bi, imajući u vidu sadašnji nivo kapitalnih i direktnih stranih investicija, bilo teško zamisliti kako bi takav sistem funkcionisao kada bi obim tih ulaganja bio znatno veći.
